Ne možete podneti izmenjene prijave za ekološku naknadu za prethodne godine – ako je obaveza već utvrđena rešenjem

Ne možete podneti izmenjene prijave za ekološku naknadu za prethodne godine – ako je obaveza već utvrđena rešenjem

(Mišljenje Ministarstva finansija br. 1609727 2024 10520 004 001 011 004 od 11.2.2025.)

Ministarstvo finansija potvrdilo je da nije moguće podneti izmenjene prijave za ekološku naknadu za prethodne godine – u slučajevima kada je nadležni organ već doneo rešenja o obavezi plaćanja. Ova odluka se posebno odnosi na situacije u kojima je rešenje doneto na osnovu prijave koju je obveznik prethodno podneo.

🧾 Ko je obveznik naknade?

Prema Zakonu o naknadama za korišćenje javnih dobara, obveznici ekološke naknade su:

  • pravna lica,

  • preduzetnici,

  • ogranci stranih pravnih lica
    koji obavljaju aktivnosti koje utiču na životnu sredinu.

Naknada se plaća na teritoriji svake jedinice lokalne samouprave (JLS) u kojoj se obavlja delatnost – kako u sedištu, tako i u izdvojenim poslovnim jedinicama (npr. magacini, tereni, kancelarije).

📅 Rok za prijavu?

Obveznici su dužni da do 30. aprila tekuće godine podnesu prijavu sa svim podacima koji su bitni za obračun naknade – i to svakoj opštini u kojoj obavljaju delatnost.

📍 Prijava za više opština – šta to znači?

Ako poslujete na više lokacija, važno je znati:

  • Naknada se plaća svakoj lokalnoj samoupravi u kojoj imate poslovnu jedinicu.

  • Ukupan iznos naknade se deli proporcionalno po opštinama i vremenu obavljanja delatnosti.

⚠️ Možete li naknadno ispraviti ranije prijave?

Ministarstvo je zauzelo jasan stav:

Nije moguće podneti izmenjenu prijavu za prethodne godine ako je lokalna samouprava već donela rešenje na osnovu prethodne prijave.

Odnosno:

  • Ako ste prethodnih godina prijavu podnosili samo za sedište, a ne i za izdvojene jedinice – sada to možete ispraviti samo za te jedinice, ali ne i za sedište, ako su rešenja već doneta.

  • Ukoliko smatrate da ste preplatili naknadu, jedini način za povraćaj novca je izmena postojećeg rešenja – što je moguće samo ako se ono poništi ili izmeni putem upravnog spora ili postupka po zahtevu.

⚖️ Šta ako želite povraćaj preplaćenog iznosa?

Povraćaj je moguć samo ako se izmeni konačno rešenje koje je izdala lokalna samouprava. To se može postići:

  • pokretanjem upravnog spora,

  • ili ako sam organ poništi ili izmeni svoje rešenje u toku tog spora.

Vodič kroz godišnji porez na dohodak građana za 2024. godinu

Ako ste tokom 2024. zaradili više od 4.874.508 RSD (trostruka prosečna godišnja zarada), proverite da li vam pada obaveza podnošenja godišnje poreske prijave – i to najkasnije do 15. maja 2025. U nastavku je detaljan, ali razumljiv pregled pravila, odbitaka i rokova.

1. Da li ste obveznik?

Obveznici su fizička lica čiji je ukupan oporezivi prihod u 2024. premašio trostruki iznos prosečne zarade:

  • Rezidenti – oporezuje se prihod ostvaren u Srbiji i inostranstvu.

  • Nerezidenti – oporezuje se prihod ostvaren u Srbiji.

📝 Rezident ste ako imate prebivalište ili centar životnih interesa u Srbiji ili ste proveli ≥183 dana u zemlji u 12‑mesečnom periodu.


2. Koliki je neoporezivi prag?

Za 2024. godinu prag je 4.874.508 RSD. Sve što zaradite iznad tog iznosa ulazi u obračun.


3. Koji prihodi ulaze u obračun?

Svi prihodi isplaćeni od 1. januara do 31. decembra 2024. – bez obzira na to na koji se period odnose. To uključuje:

  • plate, honorare i ugovore o delu

  • prihode od samostalne delatnosti

  • autorska i srodna prava, industrijsku svojinu


4. Dodatno umanjenje za mlađe od 40

Ako ste 31. 12. 2024. imali manje od 40 godina, dobijate dodatno umanjenje od 4.874.508 RSD (ali ne više od svog oporezivog prihoda).


5. Poreski kredit za ulaganje u alternativne investicione fondove

Možete umanjiti obavezu do 50 % iznosa poreza ako investirate u registrovani alternativni investicioni fond.


6. Lični odbici

Ukupan zbir ličnih odbitaka (izdržavani članovi, invaliditet itd.) može iznositi najviše 50 % dohotka za oporezivanje.

7. Kako se formira osnovica

Dohodak za oporezivanje – Lični odbici = Poreska osnovica

8. Poreske stope

Primeniće se progresivna stopa propisana Zakonom o porezu na dohodak građana (trenutno 10 % + 15 % za deo preko 6‑strukog proseka).


9. Rok i način podnošenja prijave

10. Ko ne podnosi prijavu?

Ako nakon svih odbitaka vaš dohodak za oporezivanje iznosi 0 RSD (polje 3.12 u obrascu), prijavu ne podnosite.


11. Šta ako zakasnite?

Neplaćeni porez posle roka ide na kamatu prema Zakonu o poreskom postupku i administraciji.


12. Korisni linkovi


Treba vam pomoć?

Ako niste sigurni da li spadate u obveznike ili kako da popunite PP GPDG, javite nam se – naša agencija može da uradi čitav proces za vas.

[Ovaj tekst je informativnog karaktera. Za konkretan savet kontaktirajte svog računovođu ili poreskog savetnika.]

Doprinosi za osnivače privrednih društava – šta treba da znate

Doprinosi za osnivače privrednih društava – šta treba da znate

Kada osnivač vodi privredno društvo, često se postavlja pitanje: da li postoji obaveza obračuna i plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje? Posebno kada osnivač nije zaposlen u sopstvenom preduzeću, već vodi firmu kao direktor bez ugovora o radu. U ovom tekstu objašnjavamo kada i zašto postoji ta obaveza, koji doprinosi se plaćaju, i kako se sve pravilno prijavljuje Poreskoj upravi.

1. Osnivač i doprinosi za socijalno osiguranje

Za osnivače privrednih društava, postoji nekoliko različitih situacija u vezi sa obavezama za socijalno osiguranje, zavisno od njihovog statusa, da li su zaposleni u sopstvenom preduzeću ili ne, kao i da li su nerezidenti.


2. Osnivač kao likvidacioni upravnik

Ukoliko je osnivač privrednog društva i likvidacioni upravnik, on mora biti obuhvaćen obavezom plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje. Ako osnivač nije osiguran po drugom osnovu, privredno društvo mora obračunati sledeće doprinose:

  • Penzijsko i invalidsko osiguranje: 24%

  • Zdravstveno osiguranje: 10,3%

  • Osiguranje za nezaposlenost: 0,75%

Ako je osnivač već zaposlen kod drugog poslodavca, društvo u likvidaciji obračunava samo doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Obavezni doprinosi za osnivača kao likvidacionog upravnika moraju biti iskazani u poreskoj prijavi PP OD-O, uz plaćanje poreza na druge prihode po stopi od 20%, sa priznavanjem normiranih troškova od 20%.


3. Osnivač kao nerezident

Osnivač koji je nerezident i obavlja poslovodstvene funkcije u privrednom društvu, bez radnog odnosa, mora obračunati i platiti doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, kao i zdravstveno osiguranje ako nije osiguran po drugom osnovu. Ukoliko postoji međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, to može izmeniti obaveze prema zakonodavstvu Srbije.

U slučaju da osnivač nije obezbedio odgovarajuću potvrdu iz matične države, Poreska uprava će umesto društva podneti poresku prijavu PP OD-O po službenoj dužnosti.


4. Pregled šifara u poreskoj prijavi PP OD-O

Za pravilno popunjavanje poreske prijave PP OD-O, važno je znati koji je osnov osiguranja osnivača ili člana društva. U zavisnosti od osnova, koristiće se sledeće šifre u prijavi:

  • Nije osigurano po drugom osnovu: oznaka 05

  • Zaposlen: oznaka 01

  • Osiguranje po osnovu samostalne delatnosti: oznaka 03

  • Osiguranje po osnovu poljoprivredne delatnosti: oznaka 04

  • Vojni osiguranik: oznaka 08

  • Penzioner: oznake 9, 10, 12, ili 13

Ukoliko doprinosi nisu obračunati, u odgovarajuće polje se upisuje iznos 0,00.


Zaključak

Obaveze osnivača u vezi sa doprinosima nisu iste za sve – zavise od toga da li je osnivač zaposlen, nerezident, ili obavlja funkciju likvidacionog upravnika. U svakom slučaju, važno je pravilno proceniti osnov osiguranja i obavezno podneti odgovarajuću poresku prijavu. Ne samo da to doprinosi zakonitosti poslovanja, već vas i štiti od eventualnih kazni.

Ova tema je izuzetno opširna i da bismo je detaljnije pokrili ovaj tekst bi zauzeo desetine strana. Ovo su samo najosnovnije informacije a ukoliko imate nedoumice ili konkretno pitanje vezano za Vaš slučaj, budite slobodni da nas kontaktirate


Da li datum prometa utiče na ispravnost elektronske fakture?

Da li datum prometa utiče na ispravnost elektronske fakture?

U praksi izdavanja elektronskih faktura često dolazi do situacija koje otvaraju važna pitanja o tačnosti unetih podataka. Jedan takav slučaj pojavio se kada je firma u januaru fakturisala robu kupcu, iako roba nije preuzeta. Tek u martu su ustanovili da avans nije zatvoren, pa je faktura stornirana i izdata nova – ali sa datumom prometa iz marta, iako roba ni tada nije preuzeta.

Postavlja se pitanje: Da li je takva faktura ispravna? Da li je trebalo zadržati datum prometa iz januara ili ga menjati?

Kada zaista nastaje promet?

Prema članu 14. Zakona o PDV-u, promet dobara nastaje:

  • danom prenosa prava raspolaganja na dobrima ako se dobra isporučuju bez otpreme ili prevoza,

  • danom otpočinjanja slanja ili prevoza dobara kada robu šalje ili prevozi isporučilac, primalac ili treće lice po njihovom nalogu.

U konkretnom slučaju, roba nije preuzeta, niti je otprema započeta – što znači da promet zapravo nije ni nastao. Samim tim, ni prvi ni drugi datum (januar ili mart) ne mogu se smatrati ispravnim datumom prometa, jer ne odgovaraju stvarnoj situaciji.

Da li su fakture neispravne?

Da. Obe fakture su neispravne, jer sadrže nerealne podatke o datumu prometa – a osnov za izdavanje fakture (promet) zapravo nije nastao.

Da li je potrebna izjava kupca kod storniranja fakture?

Da bi se izvršilo umanjenje PDV-a na osnovu stornirane fakture, neophodno je imati izjavu kupca da:

  • nije koristio pravo na odbitak prethodnog poreza,

  • ili da je izvršio umanjenje prethodno odbijenog poreza.

Ovo je posebno važno kada se fakture izdaju preko Sistema elektronskih faktura (SEF).

Kako je trebalo postupiti?

U ovakvim situacijama, najispravniji redosled bi bio:

  1. Izdavanje otpremnice – kao dokumenta koji prati robu i dokazuje pokušaj isporuke.

  2. Izdavanje elektronske fakturetek nakon što je promet zaista nastao, odnosno kada roba zaista pređe u posed kupca.

Zaključak

Izdavanje elektronskih faktura mora biti u skladu sa stvarnim prometom dobara. Pogrešan datum prometa može dovesti do neispravnih faktura i dodatnih administrativnih obaveza, poput pribavljanja izjava kupaca za storniranje. Da biste izbegli ovakve situacije, važno je da fakturisanje uskladite sa realnim tokovima robe – a to znači da faktura treba da sledi promet, ne obrnuto. Preciznost u dokumentaciji štedi vreme, novac i moguće komplikacije sa poreskim organima.

Koju veličinu pravnog lica prijaviti u obrascu za eko taksu za 2025. godinu?

Svake godine sve veći broj privrednika u Srbiji se suočava s dilemom kada dođe vreme za popunjavanje obrasca za eko taksu: koji podatak o veličini pravnog lica treba uneti? Ovo pitanje postaje posebno važno kada se veličina firme promenila između dve uzastopne godine – na primer, iz mikro u malo preduzeće.

Ako ste i vi među onima koji se pitaju da li je relevantna klasifikacija iz 2023. ili 2024. godine – nastavite da čitate.

Na primer, šta ako je vaše preduzeće tokom 2023. godine bilo razvrstano kao mikro pravno lice, a na osnovu završnog računa za 2024. godinu sada spada u mala pravna lica?

Odgovor je jasan: Prilikom popunjavanja obrasca za eko taksu za 2025. godinu, koristi se podatak iz finansijskog izveštaja za 2024. godinu. Dakle, prijavljuje se ona veličina u koju je obveznik razvrstan na osnovu izveštaja za prethodnu, tj. 2024. godinu.

U delu 2 Obrasca 1, koji se koristi za prijavu eko takse:

  • U polju 2.3 se upisuje ukupan prihod ostvaren u 2024. godini.

  • U polju 2.4 se unosi veličina pravnog lica, razvrstana prema kriterijumima iz zakona o računovodstvu, takođe na osnovu finansijskog izveštaja za 2024. godinu.

Zbog toga je važno da pre popunjavanja obrasca proverite kako je vaše preduzeće klasifikovano u 2024. godini. Ova klasifikacija direktno utiče na visinu eko takse koju ste u obavezi da platite.

Zaključak:
Bez obzira na to kakva je bila veličina vašeg preduzeća prethodnih godina, za prijavu eko takse za 2025. godinu relevantna je isključivo klasifikacija iz 2024. godine, jer ona odražava trenutno stanje i koristi se kao osnov za obračun naknade.

Naknada za zaštitu životne sredine: Kako podneti prijavu za 2025. godinu?

Naknada za Zaštitu Životne Sredine: Kako Podneti Prijavu za 2025. Godinu?

Svake godine, privredni subjekti u Srbiji koji obavljaju aktivnosti koje utiču na životnu sredinu dužni su da podnesu prijavu za naknadu za zaštitu i unapređivanje životne sredine. Rok za podnošenje ove prijave za 2025. godinu je 30. april 2025. godine.

Ko je obavezan da podnese prijavu?

Obveznici naknade su pravna lica, preduzetnici i ogranci stranih pravnih lica koji obavljaju delatnosti koje imaju određeni uticaj na životnu sredinu. Ako ste novoosnovano pravno lice ili preduzetnik u 2025. godini, ne morate podnositi prijavu za tu godinu.

Kako se utvrđuje visina naknade?

Visina naknade zavisi od:

  1. Stepena negativnog uticaja vaše delatnosti na životnu sredinu (veliki, srednji ili mali uticaj).

  2. Veličine vašeg poslovnog subjekta (velika, srednja, mala ili mikro preduzeća).

Evo pregleda visine naknada:

Napomena: Ukupna naknada ne može biti veća od 0,4% ukupnog prihoda ostvarenog u prethodnoj godini.

Kako podneti prijavu?

Od 2025. godine, prijava se podnosi isključivo elektronski putem portala LPA. Prijava se podnosi na Obrascu 1, koji sadrži sledeće podatke:

  • Osnovne informacije o obvezniku (PIB, matični broj, poslovno ime, adresa, kontakt podaci).

  • Stepen negativnog uticaja delatnosti.

  • Ukupan prihod iz prethodne godine.

  • Početak ili prestanak obavljanja delatnosti (ako je primenjivo).

Prijava se podnosi do 30. aprila 2025. godine. Nakon podnošenja, obveznici dobijaju rešenje o visini naknade i plaćaju je tromesečno.

Ko ne plaća naknadu?

Od naknade su izuzeti:

  • Budžetski korisnici, stambene zajednice i organizacije obaveznog socijalnog osiguranja.

  • Preduzetnici tokom perioda privremenog prekida delatnosti.

  • Neprofitne organizacije, crkve i verske zajednice.

  • Javno preduzeće koje gazduje šumama i nacionalnim parkovima.

Zaključak

Podnošenje prijave i plaćanje naknade za zaštitu životne sredine je zakonska obaveza mnogih privrednih subjekata u Srbiji. Kako biste izbegli eventualne kazne i nesporazume, važno je da prijavu podnesete na vreme i da pravilno utvrdite iznos naknade koji treba da platite.

Za više informacija, posetite LPA portal ili se konsultujte sa stručnim licem za računovodstvo i poreske obaveze.

Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.