Prodaja stanova u izgradnji: Fiskalni račun nije trenutak priznavanja prihoda

🏠 Prodaja stanova u izgradnji: Fiskalni račun nije trenutak priznavanja prihoda

📌 Ministarstvo finansija je u mišljenju br. 1906343 2026 1052 004 000 011 004 od 29. aprila 2026. godine pojasnilo pitanje trenutka priznavanja prihoda kod prodaje stanova koji se grade radi dalje prodaje.

🏗️ Prema pravilima MSFI za MSP, prihod od prodaje nepokretnosti priznaje se kada dođe do prenosa značajnih rizika i koristi od vlasništva na kupca, odnosno kada se izvrši primopredaja nepokretnosti.

❗ Samo izdavanje konačnog fiskalnog računa, kao ni naplata celokupne kupoprodajne cene, ne predstavljaju osnov za priznavanje prihoda u računovodstvenom smislu.

📄 U konkretnom slučaju radilo se o situaciji kada je investitor:

  • 🏢 zaključio ugovore sa kupcima stanova pre završetka objekta;

  • 💳 naplatio celokupnu kupoprodajnu cenu;

  • 🧾 izdao konačne fiskalne račune zbog propisa o fiskalizaciji;

  • 🏗️ ali objekat još nije bio završen, nije pribavljena upotrebna dozvola i nije izvršena primopredaja stanova.

⚖️ Ministarstvo finansija je zauzelo stav da u takvoj situaciji nisu ispunjeni uslovi za priznavanje prihoda, jer rizici i koristi povezani sa vlasništvom još nisu preneti na kupca.

➡️ Primljena sredstva do momenta primopredaje ne predstavljaju prihod, već se evidentiraju kao obaveza po osnovu primljenih avansa.

📊 Troškovi izgradnje nepokretnosti do momenta prodaje ostaju evidentirani kao zalihe (nedovršena proizvodnja), a priznaju se kao rashod tek u periodu kada se prizna povezani prihod.

✅ Zaključak:
Kod prodaje stanova u izgradnji, računovodstveni trenutak priznavanja prihoda nije vezan za datum izdavanja fiskalnog računa, već za trenutak kada kupcu budu preneti rizici i koristi od vlasništva – najčešće kroz izvršenu primopredaju.

📌 Važno je razlikovati poreske obaveze po osnovu fiskalizacije i PDV-a od pravila priznavanja prihoda prema računovodstvenim standardima.

Od 2027. godine planirano ukidanje pojedinih olakšica na doprinose za poslodavce

Ministarstvo finansija objavilo je Nacrt zakona o izmenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, kojim se predlaže ukidanje određenih poreskih podsticaja za poslodavce.

🔹 Ukidanje povraćaja dela doprinosa za novozaposlena lica

Predloženo je brisanje članova 45. i 45v Zakona, koji trenutno omogućavaju poslodavcima povraćaj dela plaćenih doprinosa za novozaposlene radnike.

Ove olakšice trenutno omogućavaju:
✔️ povraćaj od 65% do 75% plaćenih doprinosa za novozaposlena lica,
✔️ posebne pogodnosti za mikro i mala pravna lica i preduzetnike koji zaposle najmanje dva nova radnika.

Ukoliko izmene budu usvojene, pravo na povraćaj doprinosa moći će da se ostvaruje samo za doprinose plaćene zaključno sa 31.12.2026. godine.

🔹 Ukidanje oslobođenja za zapošljavanje osoba sa invaliditetom

Predviđeno je i brisanje člana 45b, kojim je propisano oslobođenje od plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za zapošljavanje osoba sa invaliditetom u periodu od tri godine.

Poslodavci koji su ovo pravo stekli pre stupanja na snagu izmena moći će da nastave njegovo korišćenje do isteka propisanog trogodišnjeg perioda.

📅 Predložene izmene primenjivale bi se od 1. januara 2027. godine, dok bi zakon stupio na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom glasniku RS“.

📝 Javna rasprava traje od 1. do 21. juna 2026. godine, a zainteresovani mogu dostaviti svoje predloge, sugestije i primedbe Ministarstvu finansija putem Portala e-Konsultacije ili drugim predviđenim kanalima.

Porez na dobit za 2025. godinu – važni rokovi i obaveze za pravna lica

📌 Porez na dobit za 2025. godinu – važni rokovi i obaveze za pravna lica

Približava se rok za podnošenje poreske prijave za porez na dobit pravnih lica za 2025. godinu, zbog čega je važno da kompanije na vreme provere svoje obaveze i pripreme potrebnu dokumentaciju.

U nastavku izdvajamo najvažnije informacije koje treba imati u vidu.

 

🗓 Rok za podnošenje prijave i plaćanje poreza

Rok za:

✔ podnošenje poreske prijave PP PDP
✔ predaju poreskog bilansa i pratećih obrazaca
✔ plaćanje razlike poreza na dobit

za 2025. godinu je:

📅 29. jun 2026. godine.

 

💻 Proverite poziv na broj pre uplate

Pre nego što izvršite uplatu razlike poreza na dobit, preporuka je da na portalu:

🖥 ePorezi

još jednom proverite:

📌 poziv na broj odobrenja

koji vam je dodeljen u obaveštenju o uspešnom prijemu prijave PP PDP za prethodnu godinu.

Na taj način može se izbeći:

❌ pogrešno evidentiranje uplate
❌ kašnjenje u knjiženju obaveze
❌ dodatna administracija sa Poreskom upravom

 

📑 Ne zaboravite Izveštaj o transfernim cenama

Uz poresku prijavu za porez na dobit za 2025. godinu, poreski obveznici su u obavezi da dostave i:

📌 Izveštaj o transfernim cenama.

Zato je važno da dokumentacija bude pripremljena na vreme, posebno kod povezanih lica i transakcija unutar grupe.

 

💰 Kada postoji razlika poreza za uplatu?

Ako po konačnoj poreskoj prijavi utvrdite da je:

📌 konačna poreska obaveza veća od plaćenih akontacija tokom 2025. godine,

nastaje obaveza doplate razlike poreza.

📅 Ova razlika mora biti uplaćena najkasnije do dana podnošenja poreske prijave.

 

📈 Šta ako je tokom godine plaćeno više poreza?

U pojedinim slučajevima kompanije tokom godine kroz akontacije plate više poreza nego što iznosi konačna obaveza po prijavi.

Tada postoji:

✔ preplata poreza na dobit

i poreski obveznik može izabrati jednu od dve mogućnosti:

🔄 Korišćenje preplate za buduće akontacije

Više plaćen porez može se koristiti za:

✔ naredne mesečne akontacije
✔ delimično ili u celosti

 

💸 Zahtev za povraćaj više plaćenog poreza

Druga mogućnost je:

📌 podnošenje zahteva za povraćaj preplaćenog poreza

u skladu sa Zakonom o porezu na dobit pravnih lica.

 

📌 Šta je važno uraditi na vreme?

Kako bi se izbegli problemi pred istek roka, preporučljivo je da kompanije na vreme:

✔ provere stanje akontacija
✔ usaglase poreski bilans
✔ pripreme transferne cene
✔ provere poziv na broj za uplatu
✔ planiraju eventualnu doplatu poreza ili korišćenje preplate

Dobra priprema može pomoći da se izbegnu nepotrebne greške, kašnjenja i dodatni troškovi u završnici poreskog perioda.

eOtpremnice – nova verzija 1.4.0

📦 eOtpremnice – nova verzija 1.4.0

Na portalu eOtpremnice objavljena je nova verzija 1.4.0, koja donosi nekoliko značajnih unapređenja za korisnike sistema.

Link do originalnog dokumenta.

U nastavku izdvajamo najvažnije novine 👇

🏛️ 1. Pristup dokumentima kod javnih nabavki

Nova funkcionalnost omogućava korisnicima javnih sredstava (npr. RFZO) da:

✔️ pristupe otpremnicama i prijemnicama
✔️ čak i kada nisu direktno navedeni kao učesnici

📌 Uslov: dokumenti moraju biti povezani sa fakturom u sistemu SEF

Šta je omogućeno:

  • pregled svih otpremnica po fakturi

  • pristup prijemnici (kada je status „Usaglašeno“)

  • preuzimanje XML dokumenata

  • automatska provera ovlašćenja

👉 Ako nema ovlašćenja ili dokumenata – sistem vraća jasnu poruku.

🔍 2. Brza provera statusa kompanije

Uvedena je jednostavna provera:

➡️ da li je kompanija aktivna u sistemu

📌 Pretraga po:

  • PIB-u

  • JBKJS-u

Prednosti:

  • ⚡ brža provera partnera

  • 📉 manje opterećenje sistema

  • 🔗 lakša integracija

⏳ 3. Automatsko poništavanje otpremnica

Nova automatizacija rešava „zastarele“ dokumente:

📅 Ako prijem nije potvrđen →
➡️ otpremnica se automatski poništava nakon 30 dana

Kako to funkcioniše:

  • status „Poslato“ → automatsko storniranje 31. dana

  • sistem šalje obaveštenja korisnicima

  • dokument se označava kao automatski generisan

📌 U sistemu će biti vidljivo:
➡️ „Automatski stornirano“

Efekat:

  • manje ručnog rada

  • urednija evidencija

  • jasno razdvajanje sistemskih i korisničkih akcija

📧 4. Preciznije notifikacije

Unapređene su email notifikacije za statuse:

  • ❌ Stornirano

  • 🚫 Zaplenjeno

📌 Sada uključuju i:
➡️ tačan datum događaja

👉 Rezultat: bolji uvid i manje nedoumica

🌐 5. Oflajn režim rada

Jedna od najvažnijih novina 👇

Ako sistem nije dostupan:

🖨️ otpremnica se štampa (3 primerka)
🏷️ dodaje se ZIN hologramska nalepnica
📥 kasnije se unosi u sistem kao oflajn dokument

Važno:

  • obavezno označiti kao „oflajn“

  • uneti ZIN broj

  • sistem proverava da li je ZIN već korišćen

Prednosti:

  • 🔄 kontinuitet rada bez prekida

  • 📑 naknadna digitalizacija

  • 🔒 sprečena zloupotreba (nema duplog ZIN-a)

📌 Zaključak

Verzija 1.4.0 donosi konkretna unapređenja u:

  • 📊 pristupu podacima

  • ⚙️ automatizaciji procesa

  • 🔐 kontroli i bezbednosti

  • 🌐 fleksibilnosti rada (oflajn režim)

👉 Ukratko: manje ručnog rada, više kontrole i pouzdaniji sistem.

Godišnji porez na dohodak građana za 2025. godinu – najvažnije informacije

📩 Godišnji porez na dohodak građana za 2025. godinu – najvažnije informacije

Poreska uprava Srbije objavila je informator koji se odnosi na godišnji porez na dohodak građana za 2025. godinu. U nastavku izdvajamo ključne informacije koje treba da znate 👇

 

👤 Ko ima obavezu plaćanja?

Obveznici su fizička lica koja su tokom 2025. godine ostvarila dohodak veći od:

➡️ 5.439.096 dinara (trostruka prosečna godišnja zarada)

To uključuje:

  • ✔️ Rezidente Srbije – za prihode u zemlji i inostranstvu

  • ✔️ Nerezidente – za prihode ostvarene u Srbiji

 

💸 Ko NE plaća porez?

Ako je vaš godišnji dohodak manji od 5.439.096 dinara
➡️ nemate obavezu plaćanja niti podnošenja prijave

 

📊 Koji prihodi ulaze u obračun?

U godišnji porez ulaze, između ostalog:

  • 💼 zarade

  • 🧾 prihodi od samostalne delatnosti

  • 🎨 autorski honorari

  • 🏠 prihodi od izdavanja nepokretnosti

  • ⚽ prihodi sportista

  • 🚢 prihodi pomoraca

  • 📦 ostali oporezivi prihodi

📌 Važno: Računaju se svi prihodi isplaćeni od 1.1. do 31.12.2025., bez obzira na period na koji se odnose.

 

🧮 Kako se obračunava porez?

Osnovica =
👉 ukupni prihodi
➖ porezi i doprinosi
➖ neoporezivi iznos (5.439.096 din)

 

🎯 Posebna pogodnost za mlađe od 40 godina

Ako ste na dan 31.12.2025. imali manje od 40 godina:

➡️ dodatno umanjenje: 5.439.096 dinara

 

📉 Poreske stope

  • ✅ do 10.878.192 din → 10%

  • ✅ preko tog iznosa → 15% (na razliku)

📌 Primer:
Ako je dohodak 12.950.452 din:

  • 10% na 10.878.192

  • 15% na ostatak

 

👨‍👩‍👧‍👦 Lični odbici

Možete umanjiti porez kroz:

  • 👤 lični odbitak: 725.213 din

  • 👨‍👩‍👧 izdržavani član: 271.955 din po članu

⚠️ Maksimalno: do 50% oporezivog dohotka

 

📈 Poreski kredit (ulaganja)

Ako investirate u alternativni investicioni fond:

➡️ možete dobiti poreski kredit do 50% ulaganja

⚠️ Uslov: ne prodajete ulaganje najmanje 3 godine

 

📝 Podnošenje prijave

  • 📅 Rok: 15. maj 2026.

  • 📄 Obrazac: PP GPDG

  • 💻 Podnosi se isključivo elektronski (portal ePorezi)

📌 Dobra vest:
Poreska uprava često već priprema unapred popunjenu prijavu

👉 Vaša obaveza:

  • proverite podatke

  • ispravite ako treba

  • kliknite „Potpiši i podnesi“

 

⚠️ Šta ako ne podnesete prijavu?

  • Poreska uprava može podneti prijavu umesto vas

  • moguće su prekršajne kazne

 

💳 Plaćanje poreza

  • 📅 Rok za uplatu: 15. maj 2026.

  • 📲 Nakon podnošenja dobijate nalog + QR kod za plaćanje

 

ℹ️ Važne napomene

  • Ako je vaš obračunati porez = 0
    ➡️ nemate obavezu podnošenja prijave

  • Obavezno unesite u prijavi:

    • 📞 telefon

    • 📧 email

    • 💼 zanimanje

 

📌 Zaključak

Ovaj porez se sada obračunava po principu samooporezivanja, što znači da je odgovornost na obvezniku.

👉 Najvažnije:

  • proverite da li prelazite prag

  • iskoristite olakšice

  • podnesite prijavu na vreme

PDV izmene od aprila 2026 – šta se menja u praksi?

📊 PDV izmene od aprila 2026 – šta se menja u praksi?

U „Službenom glasniku RS“ br. 30/2026 objavljene su izmene Pravilnika o PDV koje prate izmene Zakona iz decembra 2025. godine. Ove promene donose važne novine u obračunu, evidenciji i pravu na odbitak PDV.

📅 Kada počinje primena?
Izmene se primenjuju od poreskog perioda april 2026 (odnosno april–jun za tromesečne obveznike).
➡️ Ne odnose se na mart 2026, čak i ako se određene radnje obavljaju u aprilu.
➡️ Neke odredbe (npr. vraćanje dobara) važe već od 1. aprila 2026.

🔑 Ključne izmene koje treba znati

1️⃣ Smanjenje PDV kod smanjenja osnovice

PDV se može smanjiti za određeni poreski period ako su svi uslovi ispunjeni:
✔️ najkasnije do dana pre podnošenja prijave
✔️ a najkasnije do 10. u narednom mesecu

➡️ Uslovi uključuju dokument o smanjenju i korekciju prethodnog poreza kod primaoca.

2️⃣ Ispravke prethodnog poreza (i kod storniranja)

Promene osnovice sada direktno utiču na:
🔻 smanjenje ili povećanje odbitka prethodnog poreza
🔄 korekcije i po osnovu storniranja dokumenata

➡️ Bitno: korekcije se rade u periodu kada su ispunjeni zakonski uslovi.

3️⃣ Pravo na odbitak po osnovu internog računa

✔️ Pravo na odbitak moguće je ostvariti ako je interni račun:
– sačinjen na vreme (do dana pre prijave, najkasnije do 10. u mesecu)
– i ako su ispunjeni ostali uslovi

💡 Nije presudno kada je nastala poreska obaveza, već kada je račun evidentiran.

4️⃣ Interni račun sada ide kroz SEF

📌 Više nema „posebnog“ internog računa – sada se vodi kao:
➡️ Pojedinačna evidencija PDV – interni račun (u SEF-u)

⏳ Novi rok:
➡️ do 12. dana narednog meseca nakon poreskog perioda

5️⃣ Storniranje i uticaj na PDV

Kod storniranja:
✔️ može doći do smanjenja ili povećanja PDV
✔️ ali samo ako su ispunjeni dodatni uslovi (novi dokument, obaveštenje, korekcije)

📌 Pravila su sada jasnije definisana nego ranije.

6️⃣ Vraćanje dobara – velika promena

❌ Više se ne tretira kao novi promet
✔️ Od 1. aprila 2026. tretira se kao smanjenje osnovice

7️⃣ Obaveštenje o prethodnom porezu

📩 Uvodi se preciznija regulativa:
– dostavlja se nakon dokumenta o smanjenju ili storniranja
– može biti elektronsko (npr. preko SEF-a)

✔️ Ključno za pravilno umanjenje PDV kod dobavljača

8️⃣ Evidencije i POPDV obrazac

📌 Važne izmene:
– storniranja više ne ulaze u određene evidencije ispravki
– menjaju se pravila evidentiranja u POPDV obrascu

➡️ Posebno obratiti pažnju na avanse i dokumenta bez PDV.

9️⃣ Rokovi i dodatna preciziranja

📅 Rok za odbitak prethodnog poreza ostaje vezan za:
– prijavu PDV
– i krajnji rok 10. u narednom mesecu

➕ Dodatno:
✔️ jasnije definisani momenti povećanja/smanjenja osnovice
✔️ precizirano izdavanje dokumenata (fiskalni ili e-faktura)
✔️ nova pravila za procenu osnovice i obračun u devizama

📌 Zaključak

Ove izmene donose:
✔️ više preciznosti u pravilima
✔️ jaču povezanost sa SEF sistemom
✔️ ali i veću odgovornost u rokovima i evidencijama

👉 Najveći fokus biće na:
– pravilnom evidentiranju internih računa
– praćenju rokova (10. i 12. u mesecu)
– i korektnom tretmanu storniranja

📌 Poreski tretman napojnica dobijenih preko digitalnih platformi

Ministarstvo finansija objavilo je važno pojašnjenje o tome kako se oporezuju napojnice koje fizička lica dobijaju putem digitalnih platformi – npr. preko QR koda, POS terminala ili aplikacija koje omogućavaju ostavljanje bakšiša zaposlenima u ugostiteljstvu.
Ovo je posebno važno za restorane, hotele, barove, kafeterije i sve firme koje koriste savremene načine za prikupljanje napojnica.

💡 Ključne informacije

🧾 1. Napojnica je oporeziv prihod – “drugi prihod”

Napojnice koje zaposleni prime direktno od fizičkih lica putem platforme smatraju se oporezivim prihodom prema čl. 85. i 86. Zakona o porezu na dohodak građana.
➡️ To znači da nisu oslobođene poreza, niti se smatraju zaradom isplaćenom od strane poslodavca.

💳 2. Način isplate (QR kod / POS terminal) ne menja poreski tretman

Bez obzira da li je napojnica ostavljena skeniranjem QR koda ili na POS terminalu:

  • novac ide direktno zaposlenom,

  • ugostiteljski objekat ne učestvuje u transakciji,

  • poreski obveznik je zaposleni – primalac napojnice.

🧍‍♂️ 3. Zaposleni je dužan da se samooporezuje

Pošto lice koje daje napojnicu nije obveznik obračuna poreza po odbitku, zaposleni je dužan da sam obračuna i plati porez kao “drugi prihod”.

Obavezno je:
📅 u roku od 30 dana od prijema napojnice
📌 podneti prijavu PP OPO
💰 uplatiti 20% poreza (na osnovicu umanjenu za 20% normiranih troškova)

🤝 4. Mogućnost angažovanja poreskog punomoćnika

Zaposleni može ovlastiti poreskog punomoćnika (fizičko ili pravno lice – rezidenta), koji će u njegovo ime:

  • podnositi PP OPO prijavu,

  • primati poreska rešenja,

  • plaćati porez.

Ovo je praktično rešenje za zaposlene u ugostiteljstvu koji često dobijaju više manjih uplata tokom meseca.

🏁 Zaključak

Napojnice primljene preko digitalnih platformi nisu neoporezive, već predstavljaju “druge prihode” koji se prijavljuju i oporezuju samooporezivanjem.
Ukoliko vaši zaposleni koriste ovakve platforme, preporuka je da ih informišete o obavezama kako bi izbegli moguće kazne i zatezne kamate.

Nova minimalna cena rada od oktobra 2025. godine

Vlada Republike Srbije donela je odluku o povećanju minimalne cene rada, koja će važiti za period oktobar – decembar 2025. godine.

Minimalna cena rada po radnom času (neto, bez poreza i doprinosa) iznosiće 337 dinara, umesto dosadašnjih 308 dinara. Odluka je objavljena u „Službenom glasniku RS“ br. 67/2025 od 31.7.2025.

Neto minimalna zarada:

  • Oktobar 2025. (184 radna sata): 62.008,00 RSD

  • Novembar 2025. (160 radnih sati): 53.920,00 RSD

  • Decembar 2025. (184 radna sata): 62.008,00 RSD

Bruto minimalna zarada*:

  • Oktobar 2025. (184 radna sata): 83.574,74 RSD

  • Novembar 2025. (160 radnih sati): 72.036,95 RSD

  • Decembar 2025. (184 radna sata): 83.574,74 RSD

* obračunato u skladu sa predloženim novim poreskim oslobođenjem od 34.221 dinar

Podsećamo da je dosadašnja minimalna cena rada iznosila 308 dinara po radnom času i da će se primenjivati na sve isplate zaključno sa 30.9.2025. godine. Od 1.10.2025. na snazi je nova cena od 337 dinara po času, bez obzira na mesec za koji se isplata vrši.

🔧 PDV i zamena delova u garantnom roku – da li postoji obaveza plaćanja?

Dešava se da se tokom garantnog roka, zbog reklamacije kupca, pristupi popravci mašine i zameni neispravnog dela. Mnogi privrednici se tada pitaju – da li je ova zamena predmet PDV obračuna?

Odgovor je – ne.
Zamena rezervnih delova u garantnom roku, koja se vrši bez naknade i u skladu sa uslovima garancije, nije predmet obračuna PDV.

Zašto?

✔️ Prema članu 5. stav 4. Zakona o PDV, upotreba dobara i pružanje usluga bez naknade u poslovne svrhe (kao što je garantni servis) ne smatra se prometom usluga uz naknadu.
✔️ Takođe, ovakva aktivnost nije izjednačena sa prometom koji bi bio oporeziv, jer je jasno u poslovnoj funkciji – održavanje odnosa sa kupcem, očuvanje ugleda i podsticanje prodaje.

Iako član 15. Pravilnika o PDV-u može biti zbunjujuć, jer isključuje zamenu rezervnih delova iz pojma „zamena dobara u garantnom roku“, to ne znači da se PDV mora obračunati. Osnov za neobračunavanje PDV-a se nalazi upravo u činjenici da se delovi koriste u poslovne svrhe, a ne za lične ili neposlovne potrebe.

📌 Zaključak:
Zamena delova bez naknade tokom garantnog roka, koja je predviđena uslovima prodaje, ne podleže obračunu i plaćanju PDV-a.

Poreski tretman softverskih transakcija: Usluga ili licenca?

Poreski tretman softverskih transakcija: Usluga ili licenca?

Česta dilema je kako pravilno tretirati plaćanja inostranim firmama za različite IT alate i softverske usluge – da li se radi o usluzi ili licenci, i kakve su poreske obaveze domaćih firmi, naročito kada nisu u sistemu PDV-a.

Jedan od primera iz prakse uključuje domaću firmu koja nije obveznik PDV, a plaća inostranoj firmi (iz Poljske) za usluge kao što su:

  • analiza toka podataka,

  • kontrola sistema,

  • biblioteke koje se koriste u IT,

  • bezbednosni kodovi i alati za proveru bezbednosnih propusta.

PDV tretman

Čak i ako domaća firma nije u sistemu PDV-a, u slučaju nabavke usluga iz inostranstva primenjuje se član 10. Zakona o PDV, što znači da postoji obaveza internog obračuna PDV-a. Taj obračun mora biti izvršen najkasnije do 10. u mesecu za prethodni poreski period.

Međutim, pošto firma nije obveznik PDV, ona nema pravo na odbitak prethodnog poreza, već mora da plati obračunati PDV iz svojih sredstava.

Takođe, važno je znati da ako postoji obaveza plaćanja poreza po odbitku, taj iznos ulazi u osnovicu za obračun PDV-a.

Da li se plaća porez po odbitku?

Ključno pitanje je: da li se predmet plaćanja smatra uslugom ili licencom?

  • Ako se radi o usluzi (kao što su konsultantske usluge, analiza podataka, bezbednosni nadzor itd.), one nisu predmet oporezivanja porezom po odbitku, sem ako se usluga plaća firmi iz preferencijalne poreske jurisdikcije.

  • Ako se, međutim, radi o licenci, tada se to smatra prihodom od autorske naknade, koji jeste predmet poreza po odbitku. U tom slučaju, može se primeniti niža stopa, ukoliko postoji ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja (UIDO) sa zemljom iz koje dolazi inostrani partner.

Zato je važno sa sigurnošću utvrditi pravu prirodu transakcije – da li firma kupuje pravo korišćenja (licencu) ili koristi jednokratnu uslugu.

Zaključak

Pre nego što izvršite plaćanje inostranom partneru za IT rešenja i usluge, proverite sledeće:

✅ Da li se radi o usluzi ili licenci?
✅ Da li postoji obaveza za PDV i da li ste u sistemu PDV-a?
✅ Da li se plaća porez po odbitku i da li postoji UIDO sa datom zemljom?
✅ Da li je inostrani partner iz poreski povlašćene jurisdikcije?

Pravilno razumevanje ovih elemenata pomoći će vam da izbegnete greške u obračunu i nepotrebne troškove.



Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.