eOtpremnice – nova verzija 1.4.0

📦 eOtpremnice – nova verzija 1.4.0

Na portalu eOtpremnice objavljena je nova verzija 1.4.0, koja donosi nekoliko značajnih unapređenja za korisnike sistema.

Link do originalnog dokumenta.

U nastavku izdvajamo najvažnije novine 👇

🏛️ 1. Pristup dokumentima kod javnih nabavki

Nova funkcionalnost omogućava korisnicima javnih sredstava (npr. RFZO) da:

✔️ pristupe otpremnicama i prijemnicama
✔️ čak i kada nisu direktno navedeni kao učesnici

📌 Uslov: dokumenti moraju biti povezani sa fakturom u sistemu SEF

Šta je omogućeno:

  • pregled svih otpremnica po fakturi

  • pristup prijemnici (kada je status „Usaglašeno“)

  • preuzimanje XML dokumenata

  • automatska provera ovlašćenja

👉 Ako nema ovlašćenja ili dokumenata – sistem vraća jasnu poruku.

🔍 2. Brza provera statusa kompanije

Uvedena je jednostavna provera:

➡️ da li je kompanija aktivna u sistemu

📌 Pretraga po:

  • PIB-u

  • JBKJS-u

Prednosti:

  • ⚡ brža provera partnera

  • 📉 manje opterećenje sistema

  • 🔗 lakša integracija

⏳ 3. Automatsko poništavanje otpremnica

Nova automatizacija rešava „zastarele“ dokumente:

📅 Ako prijem nije potvrđen →
➡️ otpremnica se automatski poništava nakon 30 dana

Kako to funkcioniše:

  • status „Poslato“ → automatsko storniranje 31. dana

  • sistem šalje obaveštenja korisnicima

  • dokument se označava kao automatski generisan

📌 U sistemu će biti vidljivo:
➡️ „Automatski stornirano“

Efekat:

  • manje ručnog rada

  • urednija evidencija

  • jasno razdvajanje sistemskih i korisničkih akcija

📧 4. Preciznije notifikacije

Unapređene su email notifikacije za statuse:

  • ❌ Stornirano

  • 🚫 Zaplenjeno

📌 Sada uključuju i:
➡️ tačan datum događaja

👉 Rezultat: bolji uvid i manje nedoumica

🌐 5. Oflajn režim rada

Jedna od najvažnijih novina 👇

Ako sistem nije dostupan:

🖨️ otpremnica se štampa (3 primerka)
🏷️ dodaje se ZIN hologramska nalepnica
📥 kasnije se unosi u sistem kao oflajn dokument

Važno:

  • obavezno označiti kao „oflajn“

  • uneti ZIN broj

  • sistem proverava da li je ZIN već korišćen

Prednosti:

  • 🔄 kontinuitet rada bez prekida

  • 📑 naknadna digitalizacija

  • 🔒 sprečena zloupotreba (nema duplog ZIN-a)

📌 Zaključak

Verzija 1.4.0 donosi konkretna unapređenja u:

  • 📊 pristupu podacima

  • ⚙️ automatizaciji procesa

  • 🔐 kontroli i bezbednosti

  • 🌐 fleksibilnosti rada (oflajn režim)

👉 Ukratko: manje ručnog rada, više kontrole i pouzdaniji sistem.

Godišnji porez na dohodak građana za 2025. godinu – najvažnije informacije

📩 Godišnji porez na dohodak građana za 2025. godinu – najvažnije informacije

Poreska uprava Srbije objavila je informator koji se odnosi na godišnji porez na dohodak građana za 2025. godinu. U nastavku izdvajamo ključne informacije koje treba da znate 👇

 

👤 Ko ima obavezu plaćanja?

Obveznici su fizička lica koja su tokom 2025. godine ostvarila dohodak veći od:

➡️ 5.439.096 dinara (trostruka prosečna godišnja zarada)

To uključuje:

  • ✔️ Rezidente Srbije – za prihode u zemlji i inostranstvu

  • ✔️ Nerezidente – za prihode ostvarene u Srbiji

 

💸 Ko NE plaća porez?

Ako je vaš godišnji dohodak manji od 5.439.096 dinara
➡️ nemate obavezu plaćanja niti podnošenja prijave

 

📊 Koji prihodi ulaze u obračun?

U godišnji porez ulaze, između ostalog:

  • 💼 zarade

  • 🧾 prihodi od samostalne delatnosti

  • 🎨 autorski honorari

  • 🏠 prihodi od izdavanja nepokretnosti

  • ⚽ prihodi sportista

  • 🚢 prihodi pomoraca

  • 📦 ostali oporezivi prihodi

📌 Važno: Računaju se svi prihodi isplaćeni od 1.1. do 31.12.2025., bez obzira na period na koji se odnose.

 

🧮 Kako se obračunava porez?

Osnovica =
👉 ukupni prihodi
➖ porezi i doprinosi
➖ neoporezivi iznos (5.439.096 din)

 

🎯 Posebna pogodnost za mlađe od 40 godina

Ako ste na dan 31.12.2025. imali manje od 40 godina:

➡️ dodatno umanjenje: 5.439.096 dinara

 

📉 Poreske stope

  • ✅ do 10.878.192 din → 10%

  • ✅ preko tog iznosa → 15% (na razliku)

📌 Primer:
Ako je dohodak 12.950.452 din:

  • 10% na 10.878.192

  • 15% na ostatak

 

👨‍👩‍👧‍👦 Lični odbici

Možete umanjiti porez kroz:

  • 👤 lični odbitak: 725.213 din

  • 👨‍👩‍👧 izdržavani član: 271.955 din po članu

⚠️ Maksimalno: do 50% oporezivog dohotka

 

📈 Poreski kredit (ulaganja)

Ako investirate u alternativni investicioni fond:

➡️ možete dobiti poreski kredit do 50% ulaganja

⚠️ Uslov: ne prodajete ulaganje najmanje 3 godine

 

📝 Podnošenje prijave

  • 📅 Rok: 15. maj 2026.

  • 📄 Obrazac: PP GPDG

  • 💻 Podnosi se isključivo elektronski (portal ePorezi)

📌 Dobra vest:
Poreska uprava često već priprema unapred popunjenu prijavu

👉 Vaša obaveza:

  • proverite podatke

  • ispravite ako treba

  • kliknite „Potpiši i podnesi“

 

⚠️ Šta ako ne podnesete prijavu?

  • Poreska uprava može podneti prijavu umesto vas

  • moguće su prekršajne kazne

 

💳 Plaćanje poreza

  • 📅 Rok za uplatu: 15. maj 2026.

  • 📲 Nakon podnošenja dobijate nalog + QR kod za plaćanje

 

ℹ️ Važne napomene

  • Ako je vaš obračunati porez = 0
    ➡️ nemate obavezu podnošenja prijave

  • Obavezno unesite u prijavi:

    • 📞 telefon

    • 📧 email

    • 💼 zanimanje

 

📌 Zaključak

Ovaj porez se sada obračunava po principu samooporezivanja, što znači da je odgovornost na obvezniku.

👉 Najvažnije:

  • proverite da li prelazite prag

  • iskoristite olakšice

  • podnesite prijavu na vreme

PDV izmene od aprila 2026 – šta se menja u praksi?

📊 PDV izmene od aprila 2026 – šta se menja u praksi?

U „Službenom glasniku RS“ br. 30/2026 objavljene su izmene Pravilnika o PDV koje prate izmene Zakona iz decembra 2025. godine. Ove promene donose važne novine u obračunu, evidenciji i pravu na odbitak PDV.

📅 Kada počinje primena?
Izmene se primenjuju od poreskog perioda april 2026 (odnosno april–jun za tromesečne obveznike).
➡️ Ne odnose se na mart 2026, čak i ako se određene radnje obavljaju u aprilu.
➡️ Neke odredbe (npr. vraćanje dobara) važe već od 1. aprila 2026.

🔑 Ključne izmene koje treba znati

1️⃣ Smanjenje PDV kod smanjenja osnovice

PDV se može smanjiti za određeni poreski period ako su svi uslovi ispunjeni:
✔️ najkasnije do dana pre podnošenja prijave
✔️ a najkasnije do 10. u narednom mesecu

➡️ Uslovi uključuju dokument o smanjenju i korekciju prethodnog poreza kod primaoca.

2️⃣ Ispravke prethodnog poreza (i kod storniranja)

Promene osnovice sada direktno utiču na:
🔻 smanjenje ili povećanje odbitka prethodnog poreza
🔄 korekcije i po osnovu storniranja dokumenata

➡️ Bitno: korekcije se rade u periodu kada su ispunjeni zakonski uslovi.

3️⃣ Pravo na odbitak po osnovu internog računa

✔️ Pravo na odbitak moguće je ostvariti ako je interni račun:
– sačinjen na vreme (do dana pre prijave, najkasnije do 10. u mesecu)
– i ako su ispunjeni ostali uslovi

💡 Nije presudno kada je nastala poreska obaveza, već kada je račun evidentiran.

4️⃣ Interni račun sada ide kroz SEF

📌 Više nema „posebnog“ internog računa – sada se vodi kao:
➡️ Pojedinačna evidencija PDV – interni račun (u SEF-u)

⏳ Novi rok:
➡️ do 12. dana narednog meseca nakon poreskog perioda

5️⃣ Storniranje i uticaj na PDV

Kod storniranja:
✔️ može doći do smanjenja ili povećanja PDV
✔️ ali samo ako su ispunjeni dodatni uslovi (novi dokument, obaveštenje, korekcije)

📌 Pravila su sada jasnije definisana nego ranije.

6️⃣ Vraćanje dobara – velika promena

❌ Više se ne tretira kao novi promet
✔️ Od 1. aprila 2026. tretira se kao smanjenje osnovice

7️⃣ Obaveštenje o prethodnom porezu

📩 Uvodi se preciznija regulativa:
– dostavlja se nakon dokumenta o smanjenju ili storniranja
– može biti elektronsko (npr. preko SEF-a)

✔️ Ključno za pravilno umanjenje PDV kod dobavljača

8️⃣ Evidencije i POPDV obrazac

📌 Važne izmene:
– storniranja više ne ulaze u određene evidencije ispravki
– menjaju se pravila evidentiranja u POPDV obrascu

➡️ Posebno obratiti pažnju na avanse i dokumenta bez PDV.

9️⃣ Rokovi i dodatna preciziranja

📅 Rok za odbitak prethodnog poreza ostaje vezan za:
– prijavu PDV
– i krajnji rok 10. u narednom mesecu

➕ Dodatno:
✔️ jasnije definisani momenti povećanja/smanjenja osnovice
✔️ precizirano izdavanje dokumenata (fiskalni ili e-faktura)
✔️ nova pravila za procenu osnovice i obračun u devizama

📌 Zaključak

Ove izmene donose:
✔️ više preciznosti u pravilima
✔️ jaču povezanost sa SEF sistemom
✔️ ali i veću odgovornost u rokovima i evidencijama

👉 Najveći fokus biće na:
– pravilnom evidentiranju internih računa
– praćenju rokova (10. i 12. u mesecu)
– i korektnom tretmanu storniranja

📌 Poreski tretman napojnica dobijenih preko digitalnih platformi

Ministarstvo finansija objavilo je važno pojašnjenje o tome kako se oporezuju napojnice koje fizička lica dobijaju putem digitalnih platformi – npr. preko QR koda, POS terminala ili aplikacija koje omogućavaju ostavljanje bakšiša zaposlenima u ugostiteljstvu.
Ovo je posebno važno za restorane, hotele, barove, kafeterije i sve firme koje koriste savremene načine za prikupljanje napojnica.

💡 Ključne informacije

🧾 1. Napojnica je oporeziv prihod – “drugi prihod”

Napojnice koje zaposleni prime direktno od fizičkih lica putem platforme smatraju se oporezivim prihodom prema čl. 85. i 86. Zakona o porezu na dohodak građana.
➡️ To znači da nisu oslobođene poreza, niti se smatraju zaradom isplaćenom od strane poslodavca.

💳 2. Način isplate (QR kod / POS terminal) ne menja poreski tretman

Bez obzira da li je napojnica ostavljena skeniranjem QR koda ili na POS terminalu:

  • novac ide direktno zaposlenom,

  • ugostiteljski objekat ne učestvuje u transakciji,

  • poreski obveznik je zaposleni – primalac napojnice.

🧍‍♂️ 3. Zaposleni je dužan da se samooporezuje

Pošto lice koje daje napojnicu nije obveznik obračuna poreza po odbitku, zaposleni je dužan da sam obračuna i plati porez kao “drugi prihod”.

Obavezno je:
📅 u roku od 30 dana od prijema napojnice
📌 podneti prijavu PP OPO
💰 uplatiti 20% poreza (na osnovicu umanjenu za 20% normiranih troškova)

🤝 4. Mogućnost angažovanja poreskog punomoćnika

Zaposleni može ovlastiti poreskog punomoćnika (fizičko ili pravno lice – rezidenta), koji će u njegovo ime:

  • podnositi PP OPO prijavu,

  • primati poreska rešenja,

  • plaćati porez.

Ovo je praktično rešenje za zaposlene u ugostiteljstvu koji često dobijaju više manjih uplata tokom meseca.

🏁 Zaključak

Napojnice primljene preko digitalnih platformi nisu neoporezive, već predstavljaju “druge prihode” koji se prijavljuju i oporezuju samooporezivanjem.
Ukoliko vaši zaposleni koriste ovakve platforme, preporuka je da ih informišete o obavezama kako bi izbegli moguće kazne i zatezne kamate.

Nova minimalna cena rada od oktobra 2025. godine

Vlada Republike Srbije donela je odluku o povećanju minimalne cene rada, koja će važiti za period oktobar – decembar 2025. godine.

Minimalna cena rada po radnom času (neto, bez poreza i doprinosa) iznosiće 337 dinara, umesto dosadašnjih 308 dinara. Odluka je objavljena u „Službenom glasniku RS“ br. 67/2025 od 31.7.2025.

Neto minimalna zarada:

  • Oktobar 2025. (184 radna sata): 62.008,00 RSD

  • Novembar 2025. (160 radnih sati): 53.920,00 RSD

  • Decembar 2025. (184 radna sata): 62.008,00 RSD

Bruto minimalna zarada*:

  • Oktobar 2025. (184 radna sata): 83.574,74 RSD

  • Novembar 2025. (160 radnih sati): 72.036,95 RSD

  • Decembar 2025. (184 radna sata): 83.574,74 RSD

* obračunato u skladu sa predloženim novim poreskim oslobođenjem od 34.221 dinar

Podsećamo da je dosadašnja minimalna cena rada iznosila 308 dinara po radnom času i da će se primenjivati na sve isplate zaključno sa 30.9.2025. godine. Od 1.10.2025. na snazi je nova cena od 337 dinara po času, bez obzira na mesec za koji se isplata vrši.

🔧 PDV i zamena delova u garantnom roku – da li postoji obaveza plaćanja?

Dešava se da se tokom garantnog roka, zbog reklamacije kupca, pristupi popravci mašine i zameni neispravnog dela. Mnogi privrednici se tada pitaju – da li je ova zamena predmet PDV obračuna?

Odgovor je – ne.
Zamena rezervnih delova u garantnom roku, koja se vrši bez naknade i u skladu sa uslovima garancije, nije predmet obračuna PDV.

Zašto?

✔️ Prema članu 5. stav 4. Zakona o PDV, upotreba dobara i pružanje usluga bez naknade u poslovne svrhe (kao što je garantni servis) ne smatra se prometom usluga uz naknadu.
✔️ Takođe, ovakva aktivnost nije izjednačena sa prometom koji bi bio oporeziv, jer je jasno u poslovnoj funkciji – održavanje odnosa sa kupcem, očuvanje ugleda i podsticanje prodaje.

Iako član 15. Pravilnika o PDV-u može biti zbunjujuć, jer isključuje zamenu rezervnih delova iz pojma „zamena dobara u garantnom roku“, to ne znači da se PDV mora obračunati. Osnov za neobračunavanje PDV-a se nalazi upravo u činjenici da se delovi koriste u poslovne svrhe, a ne za lične ili neposlovne potrebe.

📌 Zaključak:
Zamena delova bez naknade tokom garantnog roka, koja je predviđena uslovima prodaje, ne podleže obračunu i plaćanju PDV-a.

Poreski tretman softverskih transakcija: Usluga ili licenca?

Poreski tretman softverskih transakcija: Usluga ili licenca?

Česta dilema je kako pravilno tretirati plaćanja inostranim firmama za različite IT alate i softverske usluge – da li se radi o usluzi ili licenci, i kakve su poreske obaveze domaćih firmi, naročito kada nisu u sistemu PDV-a.

Jedan od primera iz prakse uključuje domaću firmu koja nije obveznik PDV, a plaća inostranoj firmi (iz Poljske) za usluge kao što su:

  • analiza toka podataka,

  • kontrola sistema,

  • biblioteke koje se koriste u IT,

  • bezbednosni kodovi i alati za proveru bezbednosnih propusta.

PDV tretman

Čak i ako domaća firma nije u sistemu PDV-a, u slučaju nabavke usluga iz inostranstva primenjuje se član 10. Zakona o PDV, što znači da postoji obaveza internog obračuna PDV-a. Taj obračun mora biti izvršen najkasnije do 10. u mesecu za prethodni poreski period.

Međutim, pošto firma nije obveznik PDV, ona nema pravo na odbitak prethodnog poreza, već mora da plati obračunati PDV iz svojih sredstava.

Takođe, važno je znati da ako postoji obaveza plaćanja poreza po odbitku, taj iznos ulazi u osnovicu za obračun PDV-a.

Da li se plaća porez po odbitku?

Ključno pitanje je: da li se predmet plaćanja smatra uslugom ili licencom?

  • Ako se radi o usluzi (kao što su konsultantske usluge, analiza podataka, bezbednosni nadzor itd.), one nisu predmet oporezivanja porezom po odbitku, sem ako se usluga plaća firmi iz preferencijalne poreske jurisdikcije.

  • Ako se, međutim, radi o licenci, tada se to smatra prihodom od autorske naknade, koji jeste predmet poreza po odbitku. U tom slučaju, može se primeniti niža stopa, ukoliko postoji ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja (UIDO) sa zemljom iz koje dolazi inostrani partner.

Zato je važno sa sigurnošću utvrditi pravu prirodu transakcije – da li firma kupuje pravo korišćenja (licencu) ili koristi jednokratnu uslugu.

Zaključak

Pre nego što izvršite plaćanje inostranom partneru za IT rešenja i usluge, proverite sledeće:

✅ Da li se radi o usluzi ili licenci?
✅ Da li postoji obaveza za PDV i da li ste u sistemu PDV-a?
✅ Da li se plaća porez po odbitku i da li postoji UIDO sa datom zemljom?
✅ Da li je inostrani partner iz poreski povlašćene jurisdikcije?

Pravilno razumevanje ovih elemenata pomoći će vam da izbegnete greške u obračunu i nepotrebne troškove.



Nove kazne za poreske prekršaje su na snazi od 1. januara 2025. godine: Šta donose izmene Zakona o poreskom postupku?

Izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji („Sl. glasnik RS“, br. 94/24), koje stupaju na snagu 1. januara 2025. godine, uvedene su značajne promene u vezi sa sankcionisanjem poreskih prekršaja. Glavni cilj ovih izmena je pravičnije kažnjavanje, u zavisnosti od težine povrede poreskih obaveza i štetnosti po budžet Republike Srbije.

Proporcionalne kazne u odnosu na visinu duga

Ubuduće, visina novčanih kazni zavisiće od iznosa neplaćenog poreza. Kazne su izražene kao procenat dugovanog iznosa, što znači da će ozbiljnije povrede propisa (kada je iznos duga veći) biti strože sankcionisane.

Na primer:

  • Ako poreski obveznik ne podnese poresku prijavu i ne obračuna porez, kazniće se sa 20% do 65% iznosa utvrđenog duga, ali ne manje od 300.000 RSD za pravno lice.

  • Odgovorno lice u pravnom licu za isti prekršaj može biti kažnjeno sa 10.000 do 100.000 RSD.

Kašnjenje u podnošenju prijava i uplati poreza

Ako obveznik zakaže sa prijavom i uplatom, kazne su određene u fiksnim iznosima, prema sledećoj skali:

Nepravovremeno podnošenje prijave i neplaćanje:

  • Do 100.000 RSD poreza:

    • 25.000 RSD za pravno lice

    • 15.000 RSD za preduzetnika

  • Od 100.000 do 1.000.000 RSD:

    • 50.000 RSD / 30.000 RSD

  • Od 1.000.000 do 10.000.000 RSD:

    • 200.000 RSD / 100.000 RSD

  • Preko 10.000.000 RSD:

    • 300.000 RSD / 150.000 RSD

Prijava podneta na vreme, ali porez nije plaćen:

  • Do 100.000 RSD:

    • 20.000 RSD / 10.000 RSD

  • Od 100.000 do 1.000.000 RSD:

    • 40.000 RSD / 20.000 RSD

  • Od 1.000.000 do 10.000.000 RSD:

    • 150.000 RSD / 80.000 RSD

  • Preko 10.000.000 RSD:

    • 250.000 RSD / 140.000 RSD

Za odgovorna lica, kazna ostaje 10.000 RSD, bez obzira na visinu duga.

Kazne za netačne podatke u poreskim prijavama

Ukoliko obveznik prijavi manji iznos poreza nego što je stvaran, ili da netačne podatke u poreskoj prijavi ili bilansu, kazniće se sa:

  • 30% do 40% razlike između prijavljenog i stvarnog iznosa poreza.

  • Za odgovorno lice – kazna iznosi 200.000 RSD.


Zaključak:
Ove izmene ukazuju na ozbiljnu nameru države da suzbije poreske prekršaje kroz oštrije i preciznije kaznene mere. Poslodavcima i preduzetnicima preporučuje se da pažljivo planiraju i izvršavaju svoje poreske obaveze, jer će iznosi kazni zavisiti od njihove tačnosti i ažurnosti u prijavama i uplatama.

📌 Izvor: Bilten broj 2, jun 2025. – Ministarstvo finansija, Poreska uprava – Centar za velike poreske obveznike

Koje stope PDV važe za različite proizvode od testa?

Prilikom određivanja stope poreza na dodatu vrednost (PDV) za prehrambene proizvode, važno je precizno utvrditi u koju kategoriju oni spadaju – jer to direktno utiče na visinu poreske obaveze. Najčešće dileme javljaju se kod pekarskih proizvoda, kolača, testenina i dodataka poput prezli.

Proizvodi od testa punjeni spanaćem – 10% PDV

Prema mišljenju Ministarstva finansija od 5. maja 2025. godine, na proizvode od testa koji su punjeni spanaćem primenjuje se posebna stopa PDV od 10%, jer se oni smatraju pekarskim proizvodima. To uključuje i druge proizvode kao što su burek, pogačice, krofne, kore za pitu i slični artikli, pod uslovom da im je rok trajanja do 7 dana, ili ako se prodaju u smrznutom stanju.

Štrudla sa makom i prezle – 20% PDV

S druge strane, štrudla sa makom i prezle (hlebne mrvice) podležu opštoj stopi PDV od 20%. Ovi proizvodi se ne ubrajaju u kategoriju pekarskih proizvoda iz člana 23. stav 2. tačka 1) Zakona o PDV, pa se na njih primenjuje standardna stopa.

Zakonski osnov

Ova podela proizilazi iz Zakona o porezu na dodatu vrednost i Pravilnika o PDV-u, koji detaljno propisuju koje vrste proizvoda se oporezuju po nižoj stopi od 10%, a koji po standardnoj od 20%. Posebnu pažnju treba obratiti na deklaraciju, način pakovanja i rok trajanja proizvoda.

Ukoliko se bavite prometom ovih proizvoda, pravilna primena stope PDV je ključna za ispravno vođenje evidencije i izbegavanje poreskih nepravilnosti.

Vraćanje dela avansa i obaveze dobavljača: Kako pravilno evidentirati u POPDV i EPP?

U praksi se često dešava da se iznos avansa razlikuje od konačnog iznosa isporučenih dobara ili usluga, a jedno od čestih pitanja jeste: da li je dobavljač u obavezi da izda dokument o smanjenju i kako se ova situacija evidentira u poreskim evidencijama?

Konkretan primer iz prakse

U februaru ste dobili avansni račun na iznos od 100.000 dinara sa PDV-om i po tom osnovu ste koristili pravo na odbitak prethodnog poreza. U martu vam je dostavljen konačni račun na iznos od 90.000 dinara sa PDV-om. Dobavljač je krajem maja vratio razliku od 10.000 dinara, uz napomenu da se radi o „povratu pogrešno uplaćenih sredstava”.

Kako ovu situaciju pravilno tretirati iz ugla PDV evidencije?

Šta kaže propis?

Od 1. februara 2023. godine važe izmene Pravilnika o PDV koje jasno definišu postupanje u ovakvim situacijama. Prema članu 182. stav 3. Pravilnika, u slučaju smanjenja avansa, dobavljač je dužan da izda dokument o smanjenju. Ovo je ključno za njega jer bez tog dokumenta ne može umanjiti obavezu po osnovu PDV-a.

U ovom konkretnom slučaju, iako dobavljač nije izdao dokument o smanjenju već je samo naveo da se radi o povratu viška sredstava, obaveza umanjenja prethodnog poreza je i dalje na vama – čim imate saznanje da sredstva neće biti iskorišćena za budući promet.

Kako evidentirati u EPP i POPDV?

Ukoliko nije izdata elektronska faktura (dokument o smanjenju), evidentiranje u Evidenciji prethodnog poreza (EPP) na SEF-u vršite u delu 1.6.4, gde unosite osnovicu i pripadajući PDV iznos.
U obrascu POPDV, ovo evidentirate u polju 8a.5.

Ako dobavljač naknadno izda dokument o smanjenju, nema potrebe da ga dodatno evidentirate – već ste ispravno postupili i sproveli umanjenje u trenutku kada ste znali da će sredstva biti vraćena.



Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.