Porez na bakšiš? Mišljenje ministarstva finansija na tu temu

U Biltenu Ministartsva finansija br. 2, februar 2024. godine objaljeno je Mišljenje Ministarstva finansija, br. 371749 2023 10520 004 001 011 004 od 08.02.2024. god. u kome ministartsvo obrazlaže poreski tretman bakšiša-napojnice sa aspekta Zakona o porezu na dohodak građana i Zakona o porezima na imovinu.

Kako se u zahtevu navodi, privredno društvo je vlasnik platforme koja je namenjena ugostiteljskim objektima, tj. svim restoranima, hotelima, kafeterijama, barovima, ali i svim drugim oblicima poslovanja u kojima zaposleni mogu da dobiju napojnicu.

Platforma, kako se opisuje, omogućava svojim klijentima ˗ korisnicima uslužne delatnosti da plaćanjem putem platne kartice daju napojnicu (bakšiš) zaposlenima u ugostiteljskim objektima, s tim da platforma omogućava primaocima napojnice

(bakšiša) da prime napojnicu od strane zadovoljnih davalaca napojnice.

Objašnjava se da platforma funkcioniše na način da primalac napojnice kreira nalog na platformi i u vezi sa tim dobija personalizovani kod, a davaoci napojnice koji su zadovoljni uslugom pruženom od strane primaoca napojnice (bakšiša) skeniraju QR kod koji vodi do naloga primaoca napojnice.

Dalje, davalac napojnice unosi na platformi novčani iznos koji želi da ostavi (kao napojnicu) primaocu napojnice i unosi podatke svoje platne kartice i potvrđuje plaćanje napojnice.

Ističe se da se novac tj. napojnica, uplaćuje na račun privrednog društva koje je vlasnik platforme, a platforma dalje prenosi iznos napojnice na račun primaoca napojnice.

Za korišćenje platforme primalac napojnice plaća odgovarajuću proviziju (koja se računa kao određeni procenat od iznosa napojnice) privrednom društvu koje je vlasnik platforme, a koje obračunava i plaća porez na ostvarenu dobit.

Pored toga, navodi se da ugostiteljski objekat ne dobija nikakav iznos novca od uplaćene napojnice putem platforme, već celokupan iznos napojnice ide na račun primaoca napojnice.

Sa aspekta primene Zakona o porezu na dohodak građana

Saglasno odredbama čl. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak građana („Službeni glasnik RS“, br. 24/01, 80/02, 80/02 ˗dr. zakon, 35/04, 62/06, 65/06 ˗ ispravka, 31/09, 44/09, 18/10, 50/11, 91/11 ˗ US, 93/12, 114/12 ˗ US, 47/13, 48/13 ˗ ispravka, 108/13, 57/14, 68/14 ˗ dr. zakon, 112/15, 113/17, 95/18, 86/19, 153/20, 44/21, 118/21, 138/22 i 92/23, u daljem tekstu: ZPDG), porez na dohodak građana plaćaju fizička lica, na prihode iz svih izvora, sem onih koji su posebno izuzeti od oporezivanja, odnosno koji su oslobođeni od plaćanja poreza ovim zakonom.

Odredbom člana 85. stav 1. tačka 16) ZPDG propisano je da se ostalim prihodima u smislu ovog zakona smatraju i drugi prihodi koji po svojoj prirodi čine dohodak fizičkog lica, koji nisu oporezivi po drugom osnovu u skladu sa ovim zakonom, a naročito svi drugi prihodi koji nisu oporezovani po drugom osnovu ili nisu izuzeti od oporezivanja ili oslobođeni plaćanja poreza po ovom zakonu.

Osnovica poreza na drugi prihod je oporezivi prihod koji čini bruto prihod umanjen za normirane troškove u visini od 20%, saglasno odredbi člana 85. stav 3. ZPDG.

Porez na dohodak građana na druge prihode plaća se po stopi od 20%, saglasno odredbi člana 86. stav 1. ZPDG.

Imajući u vidu navedeno, kako novčana sredstva po osnovu napojnice ne predstavljaju deo prihoda ugostiteljskog objekta ili drugog privrednog subjekta (čiji zaposleni može da dobije napojnicu – primalac napojnice) s obzirom da su od davalaca napojnice (lica koja su zadovoljna uslugom koja im je pružena od određenog zaposlenog – primaoca napojnice) namenjena tom zaposlenom, smatramo da tako ostvarena sredstva fizičkog lica po osnovu napojnice predstavljaju prihod koji podleže oporezivanju porezom na dohodak građana na druge prihode saglasno čl. 85. i 86. ZPDG.

Sa aspekta primene Zakona o porezima na imovinu

Prema odredbi člana 14. stav 2. Zakona o porezima na imovinu („Službeni glasnik RS“, br. 26/01, 45/02 ˗ SUS, 80/02, 80/02 ˗ dr. zakon, 135/04, 61/07, 5/09, 101/10, 24/11, 78/11, 57/12 ˗ US, 47/13, 68/14 ˗ dr. zakon, 95/18, 99/18 ˗ US, 86/19, 144/20, 118/21, 138/22 i 92/23, u daljem tekstu: ZPI), porez na nasleđe i poklon plaća se i na nasleđeni, odnosno na poklon primljeni:

1) gotov novac;

2) štedni ulog;

3) depozit u banci;

4) novčano potraživanje;

4) digitalnu imovinu;

5) pravo intelektualne svojine;

6) pravo svojine na upotrebljavanom motornom vozilu, upotrebljavanom plovilu, odnosno upotrebljavanom vazduhoplovu i drugim pokretnim stvarima.

Odredbom člana 14. stav 4. ZPI propisano je da se poklonom, u smislu tog zakona, ne smatra:

1) prenos bez naknade prava na nepokretnostima i pokretnim stvarima iz st. 1. do 3. ovog člana na koji se plaća porez na dodatu vrednost, u skladu sa propisima kojima se uređuje porez na dodatu vrednost, nezavisno od postojanja ugovora o poklonu;

2) prihod fizičkog lica po osnovima koji su izuzeti iz dohotka za oporezivanje, odnosno koji je predmet oporezivanja porezom na dohodak građana, u skladu sa zakonom kojim se uređuje oporezivanje dohotka građana;

3) prihod pravnog lica koji se uključuje u obračun osnovice za oporezivanje porezom na dobit pravnih lica, u skladu sa zakonom kojim se uređuje oporezivanje dobiti pravnih lica.

Prema odredbi člana 14. stav 6. tačka 3) ZPI, od oporezivanja porezom na nasleđe i poklon izuzima se nasleđe, odnosno poklon, novca, prava, odnosno stvari iz st. 2. i 3. ovog člana, koje naslednik nasledi, odnosno poklonoprimac primi na poklon, od istog lica, za vrednost nasleđa odnosno poklona, do 100.000 dinara u jednoj kalendarskoj godini po svakom od tih osnova.

Prema tome, novčana sredstva koja po osnovu napojnice ostvaruju fizička lica pa predstavljaju prihod tih lica koji podleže oporezivanju porezom na dohodak građana, izuzeta su od oporezivanja porezom na nasleđe i poklon. To znači da se na tako ostvarena sredstva ne plaća porez na nasleđe i poklon.

Izvor: sajt Ministarstva finansija (www.mfin.gov.rs)

 

Rok za podnošenje PPPDV ostaje isti!

Ministarstvo finansija je izdalo obaveštenje kojim se podseća da rok za podnošenje poreske prijave PDV ostaje nepromenjen i iznosi 15 dana nakon završetka poreskog perioda. Sa druge strane, elektronsko evidentiranje obračuna PDV u SEF-u obavlja se u roku od 10 dana nakon završetka poreskog perioda.

Važno je napomenuti da su obaveza podnošenja prijave PPPDV i obaveza elektronskog evidentiranja obračuna PDV u SEF-u dve odvojene obaveze, čije neispunjavanje može da dovede do različitih pravnih posledica, u skladu sa zakonima koji ih regulišu.

U nastavku je originalno obaveštenje Ministarstva finansija:

„Povodom dilema koje su se pojavile u delu javnosti u vezi sa rokom za podnošenje poreske prijave poreza na dodatu vrednost (PPPDV), podsećamo da se PPPDV podnosi na način i u roku propisanom Zakonom o porezu na dodatu vrednost, kojim se u članu 50. stav 1. propisuje: „Obveznik podnosi poresku prijavu nadležnom poreskom organu na propisanom obrascu, u roku od 15 dana po isteku poreskog perioda.”

Sa druge strane, Zakon o elektronskom fakturisanju uređuje elektronsko evidentiranje obračuna poreza na dodatu vrednost i u članu 4. stav 5. propisuje: „Elektronsko evidentiranje obračuna poreza na dodatu vrednost u sistemu elektronskih faktura vrši se za poreski period, u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost, u roku od deset dana po isteku poreskog perioda.”

Još jednom ukazujemo da su obaveza podnošenja PPPDV i obaveza elektronskog evidentiranja obračuna poreza na dodatu vrednost u sistemu elektronskih faktura dve različite obaveze čije (ne)ispunjenje dovodi do različitih pravnih posledica, u skladu sa zakonima koji ih uređuju.“

Fiskalni računi za promet na malo koji je izvršen u subjektu javnog sektora kada se na njegov zahtev izdaje e-faktura

U članu 198, stav 5. Pravilnika o PDV-u dodata je tačka 3) u kojoj je propisano da izuzetno od opšteg pra- vila prema kojem se fiskalni račun smatra računom u smislu Zakona o PDV-u, ako je za promet za koji je izdat fiskalni račun izdata elektronska faktura na zahtev subjekta javnog sektora u skladu sa ovim pravilnikom, svi fiskalni računi koji su izdati u vezi sa tim prometom ne smatraju se računima u smislu Zakona o PDV-u.

U nepromenjenom članu 198a Pravilnika o PDV-u propisana je mogućnost izdavanja elektronske fakture u slučaju kada je promet dobara ili usluga izvršen subjektu javnog sektora, i kada je za taj promet izdat fiskalni račun u skladu sa propisima kojima se uređuje fiskalizacija.

Podsećamo da:

  • obveznik fiskalizacije kada vrši promet na malo subjektu javnog sektora, ima obavezu da izda fiskalni račun u kojem kao ID kupca unosi oznaku 12i JBKJS i PIB subjekta javnog sektora (12:JBKJS:PIB), kada je domaće lice identifikovano Poreskim identifikacionim brojem (PIB) i Jedinstvenim brojem korisnika javnih sredstava Uprave za trezor (JBKJS);
  • na osnovu izdatog fiskalnog računa podaci iz Sistema za upravljanje fiskalizacijom trebalo je da budu preuzeti u SEF-u, a zatim i u CRF-u; 
  • u skladu sa propisima o elektronskom fakturisanju, obveznik nema obavezu da izdaje elektron- sku fakturu za promet na malo u skladu sa propisima o fiskalizaciji.

S obzirom da sistem ne funkcioniše kako je inicijalno bilo zamišljeno i da podaci o prometu koji je izvršen subjektima javnog sektora i za koji je izdat fiskalni račun, nisu vidljivi u CRF-u, kao što je inicijalno trebalo da bude, propisana su posebna pravila izdavanja elektronske fakture za promet na malo. Ova pravila primenjuju se od 21. maja 2022. godine i ostala su i dalje nepromenjena.

Obveznik PDV-a koji je izvršio promet dobara ili usluga, i koji je to evidentirao preko elektronskog fiskalnog uređaja u skladu sa propisima o fiskalizaciji, izdaje elektronsku fakturu ukoliko:

  • subjekt javnog sektora koji je određen u skladu sa propisima o elektronskom fakturisanju, uputi zahtev da mu se izda elektronska faktura;
  • upućeni zahtev sadrži broj fiskalnog računa i izjavu subjekta javnog sektora da PDV iskazan u fiskalnom računu nije korišćen kao prethodni porez, odnosno da je izvršena ispravka odbitka prethodnog poreza.

Ukoliko su navedeni uslovi ispunjeni, obveznik PDV-a izdaje elektronsku fakturu i fiskalni račun “refundacija” za promet za koji su izdati fiskalni račun i elektronska faktura.

Drugim rečima, obveznik PDV-a nije u obavezi da za izvršeni promet na malo u skladu sa propisima o fiskalizaciji sprovede opisanu proceduru, već će to uraditi isključivo na zahtev subjekta javnog sektora.

U tom slučaju redosled aktivnosti za prodaju subjektu javnog sektora u maloprodaji je:

  1. izdavanje fiskalnog računa promet-prodaja,
  2. dobijanje zahteva za izdavanje elektronske fakture; 
  3. izdavanje elektronske fakture;

4) izdavanje fiskalnog računa refundacija“.

Subjekt javnog sektora zahtev za izdavanje elektronske fakture može da uputi u slobodnoj formi. Sadrži- na obaveštenja (uz uobičajene identifikacione i druge podatke) može da glasi: Ovim dokumentom potvrđujemo da PDV iskazan u fiskalnom računu broj _______ od ______, u iznosu od _____ dinara, nije korišćen kao prethodni porez (ili da je izvršena ispravka odbitka prethodnog poreza).

Ukoliko je primalac dobara ili usluga subjekt javnog sektora i nije obveznik PDV-a, on takođe mora da uputi zahtev da mu se izda elektronska faktura. lako je nesporno da lice koje nije obveznik PDV-a nije ni moglo da koristi prethodni porez, uz zahtev subjekt javnog sektora može da navede da nije obveznik PDV-a pa da nije ni koristio prethodni porez.

Ukoliko je kupac dobara ili korisnik usluge subjekt privatnog sektora ili dobrovoljni korisnik SEF-a, nije propisana mogućnost sprovođenja opisanog postupka, već se tom licu izdaje isključivo fiskalni račun ako je reč o prometu kaji je izvršen u maloprodajnom objektu koji nije oslobođen obaveze izdavanja fiskalnog računa u skladu sa posebnom uredbom.

IZDAVANJE FISKALNOG RAČUNA “REFUNDACIJA” KAO NEOPHODAN USLOV ZA SMANJENJE OBRAČUNATOG PDV-A

S obzirom na to da je izmenama Pravilnika o PDV-u od 1. januara 2024. godine propisano da se, između ostalog, fiskalni račun za promet ne smatra računom u smislu propisa o PDV-u, postavlja se pitanje opravdanosti insistiranja na izdavanju fiskalnog računa “refundacija” kao neophodnom uslovu za smanjenje obračunatog PDV-a u opisanom slučaju.

lako bi se moglo smatrati da obveznik u slučaju kada na zahtev subjekta javnog sektora izda elektronsku fakturu, ne duguje dupli iznos PDV-a, jer u skladu sa novododatom odredbom fiskalni račun se u tom slučaju ne smatra računom u smislu propisa o PDV-u, nezvaničan stav predstavnika Ministarstva finansija je da obveznici i dalje treba da izdaju fiskalni račun refundacija jer je tako propisano u nepromenjenom članu 198a Pravilnika o PDV-v.

KADA ĆE BITI STVORENI TEHNIČKI USLOVI ZA PRENOS PODATAKA IZ SISTEMA ZA UPRAVLJANJE FISKALIZACIJOM U SEF

Izmenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji, koje su objavljene u Službenom glasniku RS broj 138, od 12. decembra 2022. godine, novododata odredba člana 10a Zakona o fiskalizaciji glasi: “Svi podaci iz Sistema za upravljanje fiskalizacijom, koji se odnose na fiskalne račune izdate licima iz člana 5. stav 2. tačka 5) ovog zakona, prenose se u Sistem elektronskih faktura propisan zakonom kojim se uređuje elektronsko fakturisanje, po ispunjenju tehničkih uslova. Način i postupak prenosa podataka bliže uređuje ministar finansija.“

U samostalnoj odredbi Zakona o izmenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji propisano je da će se podzakonski akt iz člana 4. ovog zakona doneti u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Propisani rok je istekao, ali podzakonski propis nije donet.

Drugim rečima, podaci o fiskalnim računima koji su izdati pravnom licu, odnosno obvezniku prihoda od samostalne delatnosti, biće preneti iz SUF-a u SEF, ali nakon normativnog uređenja toga prenosa, kao i ispunjenja tehničkih uslova.

Novi iznosi najniže i najviže mesečne osnovice doprinosa za 2024. godinu

Novi iznosi najniže i najviše mesečne osnovice doprinosa za 2024. godinu objavljeni su u Službenom glasniku RS broj 115/23, od 22. 12. 2023. godine.

Nove osnovice doprinosa važiće od 1. januara do 31. decembra 2024. godine, i iznose:

40.143 dinara – najniža mesečna osnovica na koju se obračunavaju i plaćaju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje; 

573.470 dinara – najviša mesečna osnovica na koju se obračunavaju i plaćaju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje.

U istom broju Službenog glasnika RS objavljen je i novi iznos najviše godišnje osnovice doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za 2024. godinu – to je iznos od 6.881.640 dinara.

Još jednom napominjemo da navedena izmena Uredbe nije od značaja za utvrđivanje visine dnevnica za službena putovanja zaposlenih kod poslodavaca privrednih subjekata, već ovi zaposleni ostvaruju pravo na naknadu troškova službenog putovanja u zemlji i inostranstvu u skladu sa opštim aktom poslodavca ili ugovorom o radu, saglasno odredbama člana 118. stav 1. tač. 2) i 3) Zakona o radu.

Takođe, oporezivanje dnevnica za službeno putovanje u zemlji, posle izmene Uredbe, za zaposlene kod poslodavaca privrednih subjekata ostaje nepromenjeno.

Naime, za ove zaposlene je neoporezivi iznos dnevnice za službeno putovanje u zemlji utvrđen članom 18. stav 1. tačka 2) Zakona u dinarskom iznosu koji se svake godine usklađuje, a trenutno iznosi 3.012 dinara.



USLOVI, NAČIN I POSTUPAK OSTVARIVANJA PRAVA NA REFAKCIJU PLAĆENE AKCIZE NA MOTORNO GORIVO KOJE SE KORISTI ZA POLJOPRIVREDNE SVRHE, I NAČIN IZDAVANJA FISKALNIH RAČUNA

Na osnovu člana 39g stav 8. Zakona o akcizama (u daljem tekstu: Zakon) i člana 17. stav 4. i člana 24. Zakona o Vladi, ministar finansija i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede sporazumno su doneli Pravilnik o uslovima, načinu i postupku za ostvarivanje prava na refakciju plaćene akcize na motorno gorivo koje se koristi za poljoprivredne svrhe (Službeni glasnik RS broj 115/23, od 22. decembra 2023. godine – u daljem tekst. Pravilnik). Pravilnik je stupio na snagu narednog dana od dana objavljivanja, a primenjuje se od 1. januara 2024. godine.

Naime, Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o akcizama, koji se primenjuje od 1. oktobra 2023. godine, propisano je da se pravo na refakciju plaćene akcize na derivate nafte – dizel gorivo i biogorivo, koje se kao motorno gorivo koristi u poljoprivredne svrhe za pogon poljoprivrednih mašina, primenjuje od 1. januara 2024. godine

Promet dobara koje putnik – fizičko lice otprema u inostranstvo

Odredbama  Zakona o PDV-u propisano je da se PDV ne plaća na promet dobara koja putnik otprema u inostranstvo u ličnom prtljagu, za nekomercijalne svrhe, ako su kumulativno ispunjeni sledeći uslovi:

1) putnik u Republici nema prebivalište ni boravište:

2) dobra se otpremaju pre isteka tri kalendarska meseca po isteku kalendarskog meseca u kojem je izvršen promet dobara;

3) ukupna vrednost isporučenih dobara jednaka je ili veća od 6.000 dinara, uključujući PDV: 

4) obveznik PDV-a poseduje dokaze da je putnik dobra otpremio u inostranstvo.

Postupak koji je dužan da sprovede prodavac (obveznik PDV-a) uređen je odredbama člana 84. Pravilnika o PDV-u, kojima je propisano da, za isporuku dobara u Srbiji, putniku prodavac:

1) izdaje račun za isporučena dobra;

2) naplaćuje od kupca ukupnu vrednost isporučenih dobara, sa PDV-om;

3) na zahtev putnika koji kupuje dobra popunjava i izdaje, odnosno izrađuje (u nastavku: izdajel zahtev za povraćaj PDV-a.

Takođe, kako je navedeno u mišljenju, povraćaj PDV-a putniku ne registruje se preko fiskalnog ure- daja (ne postoji obaveza izdavanja fiskalnog računa refundacija).

Izuzetno od prethodno navedenog opšteg pravila, u slučaju prometa koji je oslobođen obaveze evidentiranja preko fiskalnog uređaja, obveznik PDV-a izdaje “običan” račun (van SEF-a i van fiskalnog uređaja) u skladu sa propisima o PDV-u, a svakako izdaje i Obrazac ZPPPDV.

Zahtev putnika za povraćaj PDV-a na Obrascu ZPPPDV

Zahtev se izdaje na Obrascu ZPPPDV – Zahtev putnika za povraćaj PDV, koji je propisan Pravilnikom o PDV-u i čini njegov sastavni deo, ili na dokumentu operatora kojeg je prodavac pre prodaje dobara ovlastio za povraćaj PDV-a putniku, pod uslovom da taj dokument sadrži sve podatke koje sadrži Obrazac ZPPPDV (u nastavku: zahtev putnika za povraćaj PDV-a).

Zahtev za povraćaj PDV-a može da bude izdat u papirnom i u elektronskom obliku.

Povraćaj PDV-a vrši se u dinarima:

  • gotovinskom isplatom (vrši se odmah), ili 
  • uplatom na račun koji je naveden u zahtevu putnika za povraćaj PDV-a podnetog poštom (vrši se u roku od 15 dana od dana prijema zahteva putnika za povraćaj PDV-a).

U skladu s navedenim, koraci koje je potrebno realizovati da bi putniku bio vraćen PDV (u slučaju kada nije angažovan operator, Obrazac ZPPPDV je izdat u papirnom obliku, a putnik se ne vraća u Srbiju) su sledeći:

1) prodavac prilikom kupovine izdaje račun i/ili fiskalni račun kupcu – putniku, i izdaje zahtev za povraćaj PDV-a na Obrascu ZPPPDV;

2) putnik u propisanom roku (tri meseca) otprema dobra u inostranstvo, a pri otpremi zahtev i račune overava carinski organ;

3) putnik u propisanom roku (12 meseci) dostavlja zahtev i račune prodavcu, poštom;

4) prodavac u propisanom roku (15 dana) vrši povraćaj PDV-a uplatom na račun putnika.

Podsećamo: u skladu sa propisima iz oblasti fiskalizacije, obveznik PDV-a, kada izvrši povraćaj PDV-a putniku po osnovu dobara koja je ovaj otpremio u ličnom prtljagu, nema obavezu izdavanja fiskalnog računa tip promet-refundacija. Međutim, ovaj obveznik od 1. januara 2024. godine ima obavezu unosa podataka u Obrascu EZPPPDV u okviru korisničke aplikacije za fiskalizaciju na portalu Poreske uprave za zahteve putnika za povraćaj PDV-a koje je prodavac izdao i primio.

PROPISAN JE PORESKI PREKRŠAJ AKO OBVEZNIK NE VODI PROPISANU EVIDENCIJU

Kada obveznik PDV-a izvrši povraćaj PDV-a putniku, odnosno kada ispuni uslove za poresko oslobođenje, on nema obavezu evidentiranja smanjenja dugovanog PDV-a preko elektronskog fiskalnog uredaja, ali obveznik vrši evidentiranje smanjenja obračunatog PDV-a u Zbirnoj evidenciji PDV-a, u polju „Smanjenje PDV“, bez obzira na to da li su uslovi za poresko oslobođenje ispunjeni u poreskom periodu u kojem je izvršen promet dobara ili u nekom od narednih poreskih perioda, kao i bez obzira na to da li je za taj pro- met postojala obaveza izdavanja fiskalnog računa.

Zakon o utvrđivanju porekla imovine i posebnom porezu – 4. deo

Sve što treba da znate o zakonu o utvrđivanju porekla imovine i posebnom porezu sa pratećom uredbom.

Zakon o utvrđivanju porekla imovine i posebnom porezu – 3. deo

Sve što treba da znate o zakonu o utvrđivanju porekla imovine i posebnom porezu sa pratećom uredbom.

Zakon o utvrđivanju porekla imovine i posebnom porezu – 2. deo

Sve što treba da znate o zakonu o utvrđivanju porekla imovine.

Zakon o utvrđivanju poreza imovine i posebnom porezu – 1.deo

Sve što treba da znate o zakonu o utvrđivanju porekla imovine i posebnom porezu sa pratećom uredbom.

Nova pravila za razvrstavanje se primenjuju za 2020. godinu

(Mišljenje Ministarstva finansija, br. 011-00-916/2019-16 od 29.10.2019. god.) Odredbama člana 6. stav 1. Zakona o računovodstvu („Sl. glasnik RS“, br. 73/2019 – dalje: Zakon) propisano je da se pravna lica i preduzetnici, u smislu ovog zakona, razvrstavaju na mikro, mala, srednja i velika pravna lica, u zavisnosti od prosečnog broja zaposlenih i poslovnog prihoda u poslovnoj godini, kao i vrednosti ukupne aktive utvrđene na datum bilansa redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja. S obzirom da nova pravila razvrstavanja stupaju na snagu 1.1.2020. godine, kao i da je propisano da 1.1.2020. godine prestaju da važe odredbe starog Zakona o računovodstvu koje se odnose na razvrstavanje, nova pravila se primenjuju na razvrstavanje počev za 2020. godinu (na osnovu podataka iz godišnjeg finansijskog izveštaja za 2019. godinu). Što se tiče ostalih odredaba Zakona koje se odnose na npr. stečajne mase, mogućnost primene MRS/MSFI od strane mikro pravnih lica, obavezu sastavljanja i dostavljanja izveštaja o korporativnom upravljanju, izveštaja o plaćanjima autoritetima vlasti, deo koji se odnosi na nefinansijsko izveštavanje i sl. navedene odredbe ne odnose na sastavljanje finansijskih izveštaja za 2019. godinu, već će iste biti u primeni počev od finansijskih izveštaja koji se budu sastavljali sa stanjem na dan 31.12.2020. godine (izveštaji za 2020. godinu).
Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.