Beskamatne pozajmice poslovnim partnerima — da li postoji obaveza podele prethodnog poreza?

Povremeno davanje beskamatnih pozajmica poslovnim partnerima može otvoriti pitanje obaveze podele, odnosno srazmernog odbitka prethodnog poreza u skladu sa članom 30. Zakona o PDV. Međutim, odgovor ne zavisi samo od činjenice da kamata nije ugovorena, već pre svega od toga da li se takve pozajmice smatraju davanjem u poslovne ili neposlovne svrhe.

Ključno pravilo nalazi se u članu 11. stav 2. Pravilnika o PDV, prema kojem se neposlovnom svrhom smatra:

„…pružanje usluga koje se ne vrši u cilju povećanja prihoda, odnosno smanjenja rashoda obveznika PDV koji vrši promet te usluge.“

Drugim rečima, ukoliko privredno društvo može da pokaže da davanje beskamatnih pozajmica ima poslovni cilj — na primer očuvanje saradnje sa partnerima, omogućavanje nastavka kupovine proizvoda ili obezbeđivanje budućih prihoda — takvo davanje može se smatrati pružanjem usluge u poslovne svrhe.

Naravno, u praksi nije uvek jednostavno dokazati poslovni interes kod beskamatnih pozajmica, pa poreski organ može zahtevati dodatna objašnjenja i dokumentaciju. Ipak, sama činjenica da kamata nije obračunata ne znači automatski da se radi o neposlovnoj svrsi. Na to ukazuje i stav Ministarstva finansija, prema kojem:

„Činjenica da su pozajmice beskamatne ne dovodi sama po sebi u pitanje njihov računovodstveni tretman, pod uslovom da su odobrene u cilju ostvarenja budućih ekonomskih koristi.“

Kada se beskamatne pozajmice daju u poslovne svrhe, ne postoji obaveza podele ili srazmernog odbitka prethodnog poreza. Razlog je taj što se pružanje usluge bez naknade u poslovne svrhe ne smatra prometom uz naknadu u smislu propisa o PDV.

Sa druge strane, ukoliko bi se zaključilo da su pozajmice date u neposlovne svrhe, tada bi mogla postojati obaveza podele ili srazmernog odbitka prethodnog poreza. U tom slučaju bi se radilo o prometu bez naknade koji se, prema pravilima PDV, izjednačava sa prometom uz naknadu.

Važno je napomenuti i da Zakon o PDV predviđa izuzetak za najviše dva prometa iz člana 25. stav 1. u toku kalendarske godine. Zato kod povremenih i retkih pozajmica treba analizirati i učestalost takvih transakcija.

U situacijama kada postoji poslovni interes i kada se on može dokumentovati, pozajmice bez kamate ne moraju nužno dovesti do obaveze korekcije prethodnog poreza. Međutim, zbog mogućnosti različitog tumačenja u poreskoj kontroli, preporučljivo je da društvo unapred obezbedi jasnu poslovnu argumentaciju i odgovarajuću dokumentaciju za ovakve transakcije.

Godišnji odmor: da li je 20 dana zaista dovoljno?

Jedna od čestih dilema u praksi jeste – da li je dovoljno da poslodavac u Pravilniku o radu propiše samo zakonski minimum od 20 dana godišnjeg odmora?

👉 Kratak odgovor: nije dovoljno.

⚖️ Šta kaže zakon?

Prema Zakonu o radu, 20 radnih dana predstavlja zakonski minimum, ali ne i konačan broj dana za sve zaposlene.

Poslodavac je u obavezi da internim aktom (npr. Pravilnikom o radu) utvrdi kriterijume za uvećanje godišnjeg odmora, kao što su:

✔️ radno iskustvo
✔️ stručna sprema
✔️ uslovi rada
✔️ doprinos na radu
✔️ drugi relevantni kriterijumi

📊 Kako se tumači minimum od 20 dana?

Važno je razumeti:

➡️ 20 dana važi samo za zaposlene koji ne ispunjavaju nijedan kriterijum za uvećanje
➡️ u praksi, većina zaposlenih ispunjava makar jedan od uslova

Zato je neophodno da poslodavac jasno definiše kako i po kom osnovu se broj dana povećava.

❗ Zašto je ovo važno?

Ako poslodavac ne propiše kriterijume za uvećanje:

  • postoji rizik od neusklađenosti sa zakonom
  • može doći do inspekcijskih mera i kazni

💰 Kazne su značajne:

  • 400.000 – 1.000.000 RSD za pravno lice
  • 100.000 – 300.000 RSD za preduzetnika

✅ Zaključak

Zakonski minimum od 20 dana je samo polazna tačka.
Poslodavac mora dodatno definisati kriterijume koji utiču na dužinu godišnjeg odmora, kako bi postupao u skladu sa zakonom.

Da li zaposleni i dalje moraju da dostavljaju poslodavcu papirne potvrde o bolovanju?

Jedno od najčešćih pitanja u vezi sa uvođenjem sistema eBolovanje jeste:

👉 Da li zaposleni i dalje moraju da dostavljaju poslodavcu papirne potvrde o bolovanju?

Kratak odgovor: ne – više nema te obaveze.

Šta se promenilo od 2026?

Od 1. januara 2026. godine počela je primena Zakona o elektronskoj razmeni podataka u vezi sa bolovanjem (e-Bolovanje – Poslodavac).

Ovim zakonom ukinute su ranije obaveze iz Zakona o radu koje su podrazumevale:

  • dostavljanje potvrde o bolovanju u roku od 3 dana
  • mogućnost otkaza zbog nedostavljanja te potvrde

Drugim rečima – papirna dokumentacija više nije uslov.

Kako funkcioniše novi sistem?

U praksi, sve ide automatski:

✔️ Lekar izdaje potvrdu i izveštaj u elektronskom obliku
✔️ Dokumenta imaju punu pravnu snagu (kao javne isprave)
✔️ Podaci se automatski dostavljaju poslodavcu putem sistema eBolovanje
✔️ Poslodavac koristi te podatke direktno za obračun i refundaciju

Šta to znači za zaposlene?

  • nema više odlazaka po papire
  • nema dostavljanja doznaka
  • nema rizika da zakasnite sa predajom dokumentacije

Sve je već u sistemu.

Zašto je ovo važno?

Osim što pojednostavljuje proces, elektronski sistem:

  • smanjuje administraciju
  • ubrzava obradu zahteva
  • smanjuje prostor za greške

Zaključak

Uvođenjem sistema eBolovanje, obaveza dostavljanja papirnih potvrda je u potpunosti ukinuta.
Sva komunikacija između lekara i poslodavca sada se odvija digitalno – brzo, sigurno i bez dodatnog angažovanja zaposlenih.

eOtpremnice – nova verzija 1.4.0

📦 eOtpremnice – nova verzija 1.4.0

Na portalu eOtpremnice objavljena je nova verzija 1.4.0, koja donosi nekoliko značajnih unapređenja za korisnike sistema.

Link do originalnog dokumenta.

U nastavku izdvajamo najvažnije novine 👇

🏛️ 1. Pristup dokumentima kod javnih nabavki

Nova funkcionalnost omogućava korisnicima javnih sredstava (npr. RFZO) da:

✔️ pristupe otpremnicama i prijemnicama
✔️ čak i kada nisu direktno navedeni kao učesnici

📌 Uslov: dokumenti moraju biti povezani sa fakturom u sistemu SEF

Šta je omogućeno:

  • pregled svih otpremnica po fakturi

  • pristup prijemnici (kada je status „Usaglašeno“)

  • preuzimanje XML dokumenata

  • automatska provera ovlašćenja

👉 Ako nema ovlašćenja ili dokumenata – sistem vraća jasnu poruku.

🔍 2. Brza provera statusa kompanije

Uvedena je jednostavna provera:

➡️ da li je kompanija aktivna u sistemu

📌 Pretraga po:

  • PIB-u

  • JBKJS-u

Prednosti:

  • ⚡ brža provera partnera

  • 📉 manje opterećenje sistema

  • 🔗 lakša integracija

⏳ 3. Automatsko poništavanje otpremnica

Nova automatizacija rešava „zastarele“ dokumente:

📅 Ako prijem nije potvrđen →
➡️ otpremnica se automatski poništava nakon 30 dana

Kako to funkcioniše:

  • status „Poslato“ → automatsko storniranje 31. dana

  • sistem šalje obaveštenja korisnicima

  • dokument se označava kao automatski generisan

📌 U sistemu će biti vidljivo:
➡️ „Automatski stornirano“

Efekat:

  • manje ručnog rada

  • urednija evidencija

  • jasno razdvajanje sistemskih i korisničkih akcija

📧 4. Preciznije notifikacije

Unapređene su email notifikacije za statuse:

  • ❌ Stornirano

  • 🚫 Zaplenjeno

📌 Sada uključuju i:
➡️ tačan datum događaja

👉 Rezultat: bolji uvid i manje nedoumica

🌐 5. Oflajn režim rada

Jedna od najvažnijih novina 👇

Ako sistem nije dostupan:

🖨️ otpremnica se štampa (3 primerka)
🏷️ dodaje se ZIN hologramska nalepnica
📥 kasnije se unosi u sistem kao oflajn dokument

Važno:

  • obavezno označiti kao „oflajn“

  • uneti ZIN broj

  • sistem proverava da li je ZIN već korišćen

Prednosti:

  • 🔄 kontinuitet rada bez prekida

  • 📑 naknadna digitalizacija

  • 🔒 sprečena zloupotreba (nema duplog ZIN-a)

📌 Zaključak

Verzija 1.4.0 donosi konkretna unapređenja u:

  • 📊 pristupu podacima

  • ⚙️ automatizaciji procesa

  • 🔐 kontroli i bezbednosti

  • 🌐 fleksibilnosti rada (oflajn režim)

👉 Ukratko: manje ručnog rada, više kontrole i pouzdaniji sistem.

Godišnji porez na dohodak građana za 2025. godinu – najvažnije informacije

📩 Godišnji porez na dohodak građana za 2025. godinu – najvažnije informacije

Poreska uprava Srbije objavila je informator koji se odnosi na godišnji porez na dohodak građana za 2025. godinu. U nastavku izdvajamo ključne informacije koje treba da znate 👇

 

👤 Ko ima obavezu plaćanja?

Obveznici su fizička lica koja su tokom 2025. godine ostvarila dohodak veći od:

➡️ 5.439.096 dinara (trostruka prosečna godišnja zarada)

To uključuje:

  • ✔️ Rezidente Srbije – za prihode u zemlji i inostranstvu

  • ✔️ Nerezidente – za prihode ostvarene u Srbiji

 

💸 Ko NE plaća porez?

Ako je vaš godišnji dohodak manji od 5.439.096 dinara
➡️ nemate obavezu plaćanja niti podnošenja prijave

 

📊 Koji prihodi ulaze u obračun?

U godišnji porez ulaze, između ostalog:

  • 💼 zarade

  • 🧾 prihodi od samostalne delatnosti

  • 🎨 autorski honorari

  • 🏠 prihodi od izdavanja nepokretnosti

  • ⚽ prihodi sportista

  • 🚢 prihodi pomoraca

  • 📦 ostali oporezivi prihodi

📌 Važno: Računaju se svi prihodi isplaćeni od 1.1. do 31.12.2025., bez obzira na period na koji se odnose.

 

🧮 Kako se obračunava porez?

Osnovica =
👉 ukupni prihodi
➖ porezi i doprinosi
➖ neoporezivi iznos (5.439.096 din)

 

🎯 Posebna pogodnost za mlađe od 40 godina

Ako ste na dan 31.12.2025. imali manje od 40 godina:

➡️ dodatno umanjenje: 5.439.096 dinara

 

📉 Poreske stope

  • ✅ do 10.878.192 din → 10%

  • ✅ preko tog iznosa → 15% (na razliku)

📌 Primer:
Ako je dohodak 12.950.452 din:

  • 10% na 10.878.192

  • 15% na ostatak

 

👨‍👩‍👧‍👦 Lični odbici

Možete umanjiti porez kroz:

  • 👤 lični odbitak: 725.213 din

  • 👨‍👩‍👧 izdržavani član: 271.955 din po članu

⚠️ Maksimalno: do 50% oporezivog dohotka

 

📈 Poreski kredit (ulaganja)

Ako investirate u alternativni investicioni fond:

➡️ možete dobiti poreski kredit do 50% ulaganja

⚠️ Uslov: ne prodajete ulaganje najmanje 3 godine

 

📝 Podnošenje prijave

  • 📅 Rok: 15. maj 2026.

  • 📄 Obrazac: PP GPDG

  • 💻 Podnosi se isključivo elektronski (portal ePorezi)

📌 Dobra vest:
Poreska uprava često već priprema unapred popunjenu prijavu

👉 Vaša obaveza:

  • proverite podatke

  • ispravite ako treba

  • kliknite „Potpiši i podnesi“

 

⚠️ Šta ako ne podnesete prijavu?

  • Poreska uprava može podneti prijavu umesto vas

  • moguće su prekršajne kazne

 

💳 Plaćanje poreza

  • 📅 Rok za uplatu: 15. maj 2026.

  • 📲 Nakon podnošenja dobijate nalog + QR kod za plaćanje

 

ℹ️ Važne napomene

  • Ako je vaš obračunati porez = 0
    ➡️ nemate obavezu podnošenja prijave

  • Obavezno unesite u prijavi:

    • 📞 telefon

    • 📧 email

    • 💼 zanimanje

 

📌 Zaključak

Ovaj porez se sada obračunava po principu samooporezivanja, što znači da je odgovornost na obvezniku.

👉 Najvažnije:

  • proverite da li prelazite prag

  • iskoristite olakšice

  • podnesite prijavu na vreme

PDV izmene od aprila 2026 – šta se menja u praksi?

📊 PDV izmene od aprila 2026 – šta se menja u praksi?

U „Službenom glasniku RS“ br. 30/2026 objavljene su izmene Pravilnika o PDV koje prate izmene Zakona iz decembra 2025. godine. Ove promene donose važne novine u obračunu, evidenciji i pravu na odbitak PDV.

📅 Kada počinje primena?
Izmene se primenjuju od poreskog perioda april 2026 (odnosno april–jun za tromesečne obveznike).
➡️ Ne odnose se na mart 2026, čak i ako se određene radnje obavljaju u aprilu.
➡️ Neke odredbe (npr. vraćanje dobara) važe već od 1. aprila 2026.

🔑 Ključne izmene koje treba znati

1️⃣ Smanjenje PDV kod smanjenja osnovice

PDV se može smanjiti za određeni poreski period ako su svi uslovi ispunjeni:
✔️ najkasnije do dana pre podnošenja prijave
✔️ a najkasnije do 10. u narednom mesecu

➡️ Uslovi uključuju dokument o smanjenju i korekciju prethodnog poreza kod primaoca.

2️⃣ Ispravke prethodnog poreza (i kod storniranja)

Promene osnovice sada direktno utiču na:
🔻 smanjenje ili povećanje odbitka prethodnog poreza
🔄 korekcije i po osnovu storniranja dokumenata

➡️ Bitno: korekcije se rade u periodu kada su ispunjeni zakonski uslovi.

3️⃣ Pravo na odbitak po osnovu internog računa

✔️ Pravo na odbitak moguće je ostvariti ako je interni račun:
– sačinjen na vreme (do dana pre prijave, najkasnije do 10. u mesecu)
– i ako su ispunjeni ostali uslovi

💡 Nije presudno kada je nastala poreska obaveza, već kada je račun evidentiran.

4️⃣ Interni račun sada ide kroz SEF

📌 Više nema „posebnog“ internog računa – sada se vodi kao:
➡️ Pojedinačna evidencija PDV – interni račun (u SEF-u)

⏳ Novi rok:
➡️ do 12. dana narednog meseca nakon poreskog perioda

5️⃣ Storniranje i uticaj na PDV

Kod storniranja:
✔️ može doći do smanjenja ili povećanja PDV
✔️ ali samo ako su ispunjeni dodatni uslovi (novi dokument, obaveštenje, korekcije)

📌 Pravila su sada jasnije definisana nego ranije.

6️⃣ Vraćanje dobara – velika promena

❌ Više se ne tretira kao novi promet
✔️ Od 1. aprila 2026. tretira se kao smanjenje osnovice

7️⃣ Obaveštenje o prethodnom porezu

📩 Uvodi se preciznija regulativa:
– dostavlja se nakon dokumenta o smanjenju ili storniranja
– može biti elektronsko (npr. preko SEF-a)

✔️ Ključno za pravilno umanjenje PDV kod dobavljača

8️⃣ Evidencije i POPDV obrazac

📌 Važne izmene:
– storniranja više ne ulaze u određene evidencije ispravki
– menjaju se pravila evidentiranja u POPDV obrascu

➡️ Posebno obratiti pažnju na avanse i dokumenta bez PDV.

9️⃣ Rokovi i dodatna preciziranja

📅 Rok za odbitak prethodnog poreza ostaje vezan za:
– prijavu PDV
– i krajnji rok 10. u narednom mesecu

➕ Dodatno:
✔️ jasnije definisani momenti povećanja/smanjenja osnovice
✔️ precizirano izdavanje dokumenata (fiskalni ili e-faktura)
✔️ nova pravila za procenu osnovice i obračun u devizama

📌 Zaključak

Ove izmene donose:
✔️ više preciznosti u pravilima
✔️ jaču povezanost sa SEF sistemom
✔️ ali i veću odgovornost u rokovima i evidencijama

👉 Najveći fokus biće na:
– pravilnom evidentiranju internih računa
– praćenju rokova (10. i 12. u mesecu)
– i korektnom tretmanu storniranja

Izmene u elektronskom fakturisanju od aprila 2026.

U „Službenom glasniku RS“, broj 30 od 27. marta 2026. godine, objavljene su izmene i dopune Pravilnika o elektronskom fakturisanju, koje prate izmene Zakona iz decembra 2025.

🗓 Kada počinje primena?

📅 Izmene se primenjuju:
👉 za poreske periode koji počinju nakon 31. marta 2026.

⚠️ Važno:

  • NE odnose se na mart 2026. (ili Q1 2026)
  • čak i ako se evidencije podnose u aprilu

🔗 Veza sa PDV izmenama

✔ Izmene su usko povezane sa promenama u oblasti PDV
👉 primena takođe počinje od poreskog perioda april 2026

🔑 Najvažnije novine

🧾 1. Novi termin – interni račun

Uveden je naziv:

„Pojedinačna evidencija PDV – interni račun“

📌 Kada se kreira u SEF-u:
✔ kao broj internog računa upisuje se „0“

🔄 2. „Stornirano“ umesto „poništeno“

Uveden novi status:

„stornirano“

📌 Razlika:

  • korekcija → za određene greške u podacima
  • storniranje → kada evidentiranje uopšte nije trebalo da postoji ili greška nije za korekciju

📊 3. Evidencija prethodnog poreza

Stornirani dokumenti:

✔ evidentiraju se kroz:

  • povećanja i smanjenja osnovice i PDV
  • avanse i korekcije avansa

📌 Ostale promene (koje nisu storniranje):
➡ posebna polja za povećanje/smanjenje odbitka

⚙️ 4. Automatski unos podataka

Novina:

✔ automatski unos sada važi i za:
status „stornirano“ (ne samo „evidentirano“)

📌 Posebno:
✔ automatski unos osnovice kod storniranja

🧮 5. Zbirna evidencija PDV

Važne dopune:

✔ Obaveza evidentiranja ako:

  • nije izdata e-faktura za određene maloprodajne transakcije
  • rok za evidentiranje istekne (12. u mesecu)

✔ Uključeni i novi slučajevi:

  • prenos imovine
  • promet u ime stranog lica

✔ Storniranja (kada je primalac poreski dužnik):
➡ preuzimaju se iz pojedinačnih evidencija

⚙️ Ostale bitne izmene

💰 Avansi

➡ Ako je uplata na dan prometa:
✔ izdaje se faktura
✔ avansna faktura – opcionalno

💱 Valuta iskazivanja

✔ Ako je naplata u stranoj valuti → iznosi u valuti
✔ Ukupan iznos → u dinarima
✔ Ako ima dinara → sve u dinarima

📅 Poreski period

✔ Evidencije se ne podnose za kraći period od:

  • meseca ili
  • tromesečja

➖ Negativni iznosi

✔ Dozvoljeni samo za:
➡ kategoriju „N – anuliranje“

📄 „Drugi dokumenti“

Definisani su kao npr:
✔ preliminarna PDV prijava
✔ obaveštenje o prethodnom porezu

🔗 Integracija sistema

✔ SEF se povezuje sa:

  • sistemom e-otpremnica
  • Poreskom upravom
  • Upravom carina

🧾 Fiskalni račun → e-faktura

✔ Za određene maloprodajne transakcije:
e-faktura se izdaje tek nakon fiskalnog računa

✅ Kratak zaključak

✔ Primena od aprila 2026 (ne za mart)
✔ Novi status „stornirano“
✔ Automatski unos i za stornirane evidencije
✔ Preciznije definisana pravila za SEF i PDV evidencije

 

Da li preduzetnik bez zaposlenih mora da ima osiguranje po Zakonu o bezbednosti i zdravlju na radu?

U poslednje vreme često se dešava da osiguravajuća društva kontaktiraju preduzetnike i ukazuju na navodnu zakonsku obavezu zaključivanja osiguranja za slučaj povreda na radu i profesionalnih bolesti. Ovo posebno zbunjuje preduzetnike koji nemaju zaposlene.

📌 Šta kaže zakon?

Prema Zakonu o bezbednosti i zdravlju na radu, obaveza osiguranja odnosi se isključivo na poslodavce koji imaju zaposlene.

➡️ Poslodavac je dužan da zaposlene osigura za slučaj:
✔ povreda na radu
✔ profesionalnih bolesti

👤 Ko se smatra poslodavcem?
Poslodavac je lice koje zapošljava ili radno angažuje jedno ili više lica.

👉 To znači da preduzetnik koji nema zaposlene nije poslodavac u smislu ovog zakona.

👨‍💼 Status preduzetnika bez zaposlenih

Preduzetnik koji samostalno obavlja delatnost, bez angažovanja drugih lica, smatra se licem koje se samozapošljava.

📌 Za takva lica važi sledeće:

  • nemaju obavezu zaključivanja osiguranja iz člana 67. Zakona
  • imaju obavezu da primenjuju mere bezbednosti i zdravlja na radu

⚙️ Koje obaveze ipak postoje?

Iako osiguranje nije obavezno, preduzetnik je dužan da:

✔ vodi računa o sopstvenoj bezbednosti i zdravlju
✔ primenjuje propise iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu
✔ vodi računa o bezbednosti drugih lica na koja njegov rad može uticati
✔ sarađuje sa drugim poslodavcima kada je to potrebno

📊 Zaključak

✔ Preduzetnik bez zaposlenih nije u obavezi da zaključi osiguranje po ovom osnovu
✔ Obaveza osiguranja postoji samo za poslodavce koji imaju zaposlene
✔ Ipak, postoji odgovornost za primenu mera bezbednosti i zdravlja na radu

👉 Drugim rečima:
Ako radite sami – osiguranje nije zakonska obaveza, ali bezbednost i dalje jeste.

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Ut elit tellus, luctus nec ullamcorper mattis, pulvinar dapibus leo.

Da li razvoj softvera predstavlja trošak istraživanja i razvoja (R&D)?

💡 Da li razvoj softvera predstavlja trošak istraživanja i razvoja (R&D)?

Poreski propisi u Srbiji predviđaju značajne olakšice za troškove istraživanja i razvoja (R&D), uključujući mogućnost da se određeni troškovi priznaju u dvostruko uvećanom iznosu u poreskom bilansu.

📌 Šta se smatra istraživanjem i razvojem?
Prema Zakonu o porezu na dobit pravnih lica, istraživanje i razvoj obuhvata:

✔ sticanje novog znanja i razumevanja (istraživanje)
✔ primenu tog znanja u razvoju novih ili unapređenih proizvoda, sistema ili usluga (razvoj)

Važno je naglasiti da se ova pravila ne primenjuju na određene delatnosti, poput istraživanja u oblasti nafte, gasa i rudnih sirovina.

💻 Koji troškovi se mogu priznati kao R&D?
Pravilnik detaljno definiše troškove koji mogu biti uključeni, između ostalog:

✔ zarade zaposlenih angažovanih na R&D projektima
✔ troškovi materijala i opreme
✔ troškovi softverskih rešenja i nematerijalne imovine
✔ troškovi savetodavnih usluga i stručne podrške
✔ troškovi zaštite intelektualne svojine
✔ troškovi koji se odnose na razvoj i testiranje novih proizvoda i sistema

👩‍💻 Razvoj softvera kao R&D aktivnost

U konkretnom slučaju razvoja softvera (posebno kada je reč o inovativnim rešenjima, poput sistema zasnovanih na klaud arhitekturi, analizi podataka ili optimizaciji procesa), takve aktivnosti se mogu smatrati istraživanjem i razvojem, bez obzira na industriju u kojoj će se softver koristiti.

➡️ Ključno je da je softver rezultat razvoja novog ili značajno unapređenog rešenja, a ne samo rutinskog održavanja ili prilagođavanja.

🌍 Primena u praksi

Čak i ako se softver koristi u specifičnim industrijama (npr. bušenje pijaće vode, nafte ili geotermalnih izvora), to ne utiče na činjenicu da razvoj može biti priznat kao R&D.

➡️ Dakle, troškovi razvoja takvog softvera mogu se priznati u dvostruko uvećanom iznosu, pod uslovom da su ispunjeni svi zakonski kriterijumi.

📊 Zaključak

✔ Razvoj inovativnog softvera može predstavljati R&D aktivnost
✔ Troškovi povezani sa takvim razvojem mogu se priznati uz poreske olakšice
✔ Industrija u kojoj će se softver koristiti nije presudna za priznavanje R&D statusa

Pravo na poreske olakšice zavisi od toga da li se projekat zaista može smatrati istraživačko-razvojnim u smislu zakona i da li su ispunjeni svi formalni uslovi propisani pravilnikom.

Ulazne fakture u papirnoj formi – da li su ispravne za knjiženje i odbitak PDV-a?

📄 Ulazne fakture u papirnoj formi – da li su ispravne za knjiženje i odbitak PDV-a?

Često se javlja dilema da li se ulazne fakture dobijene u papirnoj formi od dobavljača koji su obveznici PDV mogu smatrati ispravnim za knjiženje i ostvarivanje prava na odbitak prethodnog poreza. Posebno je pitanje kada dobavljač posluje u sistemu elektronskih faktura (SEF), ali fakturu ipak izda u papirnoj formi.

📌 Osnovno pravilo – verodostojna računovodstvena isprava

Prema Zakonu o računovodstvu, osnov za knjiženje u poslovnim knjigama predstavlja verodostojna računovodstvena isprava. To je dokument koji sadrži sve podatke potrebne za evidentiranje poslovne promene, tako da se jasno može utvrditi osnov, vrsta i sadržaj transakcije.

Važno je naglasiti da način izdavanja dokumenta (papir ili elektronski oblik) sam po sebi ne utiče na to da li se dokument može koristiti za knjiženje, ukoliko ispunjava uslove verodostojnosti.

👥 Članarina poslovnom udruženju

Kada je u pitanju članarina za poslovno udruženje, obično ne postoji obaveza izdavanja elektronske fakture preko SEF-a. Razlog je to što se članarina ne smatra prometom dobara ili usluga, već predstavlja uplatu koja nije predmet oporezivanja PDV-om.

U takvim slučajevima dobavljač se često poziva na član 3. Zakona o PDV, kojim je definisano šta se smatra predmetom oporezivanja. Pošto članarina ne predstavlja promet, izdavanje elektronske fakture nije obavezno, pa je papirna faktura prihvatljiva kao osnov za knjiženje.

⚖️ Faktura javnog beležnika sa PDV-om

Situacija sa računima javnih beležnika može biti složenija. Naime, za usluge koje pružaju pravnim licima i preduzetnicima, javni beležnici su dužni da izdaju:

fiskalni račun, ili
elektronsku fakturu

Koji će dokument izdati zavisi od toga da li se njihov prostor smatra maloprodajnim objektom u smislu Zakona o fiskalizaciji. U praksi to zavisi od strukture njihovog prometa:

📌 ako većinu prometa ostvaruju sa fizičkim licima – izdaju fiskalne račune
📌 ako većinu prometa ostvaruju sa pravnim licima i preduzetnicima – izdaju elektronske fakture

Problem u praksi nastaje zato što primaoci fakture ne mogu sa sigurnošću znati kakva je struktura prometa javnog beležnika, a od toga može zavisiti pravo na odbitak prethodnog poreza.

💡 Pravo na odbitak prethodnog poreza

Prema Zakonu o PDV, ukoliko je za određeni promet propisana obaveza izdavanja elektronske fakture, pravo na odbitak prethodnog poreza može se ostvariti isključivo na osnovu prihvaćene elektronske fakture.

To znači da, ukoliko je dobavljač bio u obavezi da izda efakturu, a izdao je samo papirni račun, kupac može izgubiti pravo na odbitak PDV-a po tom računu.

⚠️ Postoje i određeni izuzeci

Izuzetak može postojati u specifičnim situacijama, na primer kada se radi o zahtevu za isplatu troškova ili nagrada u sudskim i drugim postupcima, koji se isplaćuju iz sredstava suda ili drugog organa na osnovu njihove odluke. U takvim slučajevima zakon predviđa da ne postoji obaveza izdavanja elektronske fakture.

📊 Zaključak

U praksi je važno razlikovati dve stvari:

za knjiženje u poslovnim knjigama – papirna faktura može biti prihvatljiva ako predstavlja verodostojnu računovodstvenu ispravu
za odbitak prethodnog PDV-a – presudno je da li je dobavljač bio u obavezi da izda elektronsku fakturu ili fiskalni račun

Zbog toga je kod pojedinih usluga, poput usluga javnih beležnika, važno dodatno proveriti okolnosti izdavanja fakture kako bi se utvrdilo da li postoji pravo na odbitak prethodnog poreza.

Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.