Prodaja stanova u izgradnji: Fiskalni račun nije trenutak priznavanja prihoda

🏠 Prodaja stanova u izgradnji: Fiskalni račun nije trenutak priznavanja prihoda

📌 Ministarstvo finansija je u mišljenju br. 1906343 2026 1052 004 000 011 004 od 29. aprila 2026. godine pojasnilo pitanje trenutka priznavanja prihoda kod prodaje stanova koji se grade radi dalje prodaje.

🏗️ Prema pravilima MSFI za MSP, prihod od prodaje nepokretnosti priznaje se kada dođe do prenosa značajnih rizika i koristi od vlasništva na kupca, odnosno kada se izvrši primopredaja nepokretnosti.

❗ Samo izdavanje konačnog fiskalnog računa, kao ni naplata celokupne kupoprodajne cene, ne predstavljaju osnov za priznavanje prihoda u računovodstvenom smislu.

📄 U konkretnom slučaju radilo se o situaciji kada je investitor:

  • 🏢 zaključio ugovore sa kupcima stanova pre završetka objekta;

  • 💳 naplatio celokupnu kupoprodajnu cenu;

  • 🧾 izdao konačne fiskalne račune zbog propisa o fiskalizaciji;

  • 🏗️ ali objekat još nije bio završen, nije pribavljena upotrebna dozvola i nije izvršena primopredaja stanova.

⚖️ Ministarstvo finansija je zauzelo stav da u takvoj situaciji nisu ispunjeni uslovi za priznavanje prihoda, jer rizici i koristi povezani sa vlasništvom još nisu preneti na kupca.

➡️ Primljena sredstva do momenta primopredaje ne predstavljaju prihod, već se evidentiraju kao obaveza po osnovu primljenih avansa.

📊 Troškovi izgradnje nepokretnosti do momenta prodaje ostaju evidentirani kao zalihe (nedovršena proizvodnja), a priznaju se kao rashod tek u periodu kada se prizna povezani prihod.

✅ Zaključak:
Kod prodaje stanova u izgradnji, računovodstveni trenutak priznavanja prihoda nije vezan za datum izdavanja fiskalnog računa, već za trenutak kada kupcu budu preneti rizici i koristi od vlasništva – najčešće kroz izvršenu primopredaju.

📌 Važno je razlikovati poreske obaveze po osnovu fiskalizacije i PDV-a od pravila priznavanja prihoda prema računovodstvenim standardima.

Od 2027. godine planirano ukidanje pojedinih olakšica na doprinose za poslodavce

Ministarstvo finansija objavilo je Nacrt zakona o izmenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, kojim se predlaže ukidanje određenih poreskih podsticaja za poslodavce.

🔹 Ukidanje povraćaja dela doprinosa za novozaposlena lica

Predloženo je brisanje članova 45. i 45v Zakona, koji trenutno omogućavaju poslodavcima povraćaj dela plaćenih doprinosa za novozaposlene radnike.

Ove olakšice trenutno omogućavaju:
✔️ povraćaj od 65% do 75% plaćenih doprinosa za novozaposlena lica,
✔️ posebne pogodnosti za mikro i mala pravna lica i preduzetnike koji zaposle najmanje dva nova radnika.

Ukoliko izmene budu usvojene, pravo na povraćaj doprinosa moći će da se ostvaruje samo za doprinose plaćene zaključno sa 31.12.2026. godine.

🔹 Ukidanje oslobođenja za zapošljavanje osoba sa invaliditetom

Predviđeno je i brisanje člana 45b, kojim je propisano oslobođenje od plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za zapošljavanje osoba sa invaliditetom u periodu od tri godine.

Poslodavci koji su ovo pravo stekli pre stupanja na snagu izmena moći će da nastave njegovo korišćenje do isteka propisanog trogodišnjeg perioda.

📅 Predložene izmene primenjivale bi se od 1. januara 2027. godine, dok bi zakon stupio na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom glasniku RS“.

📝 Javna rasprava traje od 1. do 21. juna 2026. godine, a zainteresovani mogu dostaviti svoje predloge, sugestije i primedbe Ministarstvu finansija putem Portala e-Konsultacije ili drugim predviđenim kanalima.

Porez na dobit za 2025. godinu – važni rokovi i obaveze za pravna lica

📌 Porez na dobit za 2025. godinu – važni rokovi i obaveze za pravna lica

Približava se rok za podnošenje poreske prijave za porez na dobit pravnih lica za 2025. godinu, zbog čega je važno da kompanije na vreme provere svoje obaveze i pripreme potrebnu dokumentaciju.

U nastavku izdvajamo najvažnije informacije koje treba imati u vidu.

 

🗓 Rok za podnošenje prijave i plaćanje poreza

Rok za:

✔ podnošenje poreske prijave PP PDP
✔ predaju poreskog bilansa i pratećih obrazaca
✔ plaćanje razlike poreza na dobit

za 2025. godinu je:

📅 29. jun 2026. godine.

 

💻 Proverite poziv na broj pre uplate

Pre nego što izvršite uplatu razlike poreza na dobit, preporuka je da na portalu:

🖥 ePorezi

još jednom proverite:

📌 poziv na broj odobrenja

koji vam je dodeljen u obaveštenju o uspešnom prijemu prijave PP PDP za prethodnu godinu.

Na taj način može se izbeći:

❌ pogrešno evidentiranje uplate
❌ kašnjenje u knjiženju obaveze
❌ dodatna administracija sa Poreskom upravom

 

📑 Ne zaboravite Izveštaj o transfernim cenama

Uz poresku prijavu za porez na dobit za 2025. godinu, poreski obveznici su u obavezi da dostave i:

📌 Izveštaj o transfernim cenama.

Zato je važno da dokumentacija bude pripremljena na vreme, posebno kod povezanih lica i transakcija unutar grupe.

 

💰 Kada postoji razlika poreza za uplatu?

Ako po konačnoj poreskoj prijavi utvrdite da je:

📌 konačna poreska obaveza veća od plaćenih akontacija tokom 2025. godine,

nastaje obaveza doplate razlike poreza.

📅 Ova razlika mora biti uplaćena najkasnije do dana podnošenja poreske prijave.

 

📈 Šta ako je tokom godine plaćeno više poreza?

U pojedinim slučajevima kompanije tokom godine kroz akontacije plate više poreza nego što iznosi konačna obaveza po prijavi.

Tada postoji:

✔ preplata poreza na dobit

i poreski obveznik može izabrati jednu od dve mogućnosti:

🔄 Korišćenje preplate za buduće akontacije

Više plaćen porez može se koristiti za:

✔ naredne mesečne akontacije
✔ delimično ili u celosti

 

💸 Zahtev za povraćaj više plaćenog poreza

Druga mogućnost je:

📌 podnošenje zahteva za povraćaj preplaćenog poreza

u skladu sa Zakonom o porezu na dobit pravnih lica.

 

📌 Šta je važno uraditi na vreme?

Kako bi se izbegli problemi pred istek roka, preporučljivo je da kompanije na vreme:

✔ provere stanje akontacija
✔ usaglase poreski bilans
✔ pripreme transferne cene
✔ provere poziv na broj za uplatu
✔ planiraju eventualnu doplatu poreza ili korišćenje preplate

Dobra priprema može pomoći da se izbegnu nepotrebne greške, kašnjenja i dodatni troškovi u završnici poreskog perioda.

Izmena poreske prijave za porez na dobit – šta privrednici treba da znaju?

📑 Izmena poreske prijave za porez na dobit – šta privrednici treba da znaju?

Poreska uprava dodatno je pojasnila pravila koja se odnose na izmenu poreske prijave za porez na dobit pravnih lica, kao i izmene mesečnih akontacija tokom godine.

Često velik broj kompanija naknadno utvrdi greške u poreskom bilansu, i ima potrebu za korekcijom poreske obaveze ili izvrši promene u poslovanju koje utiču na visinu akontacija. Upravo zbog toga važno je razumeti kada i na koji način se podnosi izmenjena prijava.

U nastavku izdvajamo najvažnije informacije.

 

🧾 Kada se podnosi izmenjena poreska prijava?

U Obrascu PDP, u delu:

📌 „1.3 Izmena prijave/akontacije“

poreski obveznik unosi odgovarajuću oznaku u zavisnosti od razloga izmene.

Najčešće situacije su:

🔹 oznaka 1 – kada se podnosi izmenjena poreska prijava zbog greške ili propusta
🔹 oznaka 3 – kada se vrši izmena mesečnih akontacija poreza

Takođe se unosi i:

📌 identifikacioni broj prijave koja se menja.

 

⚠️ Izmenjena prijava zbog greške ili propusta

U skladu sa Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji (ZPPPA), poreski obveznik koji naknadno utvrdi grešku u prijavi dužan je da podnese izmenjenu poresku prijavu.

📌 Rok za podnošenje je:

✔ najkasnije do isteka roka zastarelosti
✔ odnosno u roku od pet godina

Važno je naglasiti da se izmenjena prijava za isti poreski period može podneti:

🔹 najviše dva puta.

 

📅 Do kada je moguća izmena prijave?

Pravo Poreske uprave na utvrđivanje i naplatu poreza zastareva u roku od pet godina.

To praktično znači da:

📌 prijava za poreski period 01.01.2020 – 31.12.2020.

može biti izmenjena najkasnije do:

🗓 31.12.2026. godine.

 

🔍 Koje greške zahtevaju izmenu prijave?

Izmenjena poreska prijava podnosi se kada greška utiče na pogrešno utvrđenu poresku obavezu ili akontaciju.

Najčešći primeri su:

✔ nepravilno priznati rashodi
✔ pogrešne korekcije prihoda i rashoda
✔ netačan obračun kapitalnih dobitaka i gubitaka
✔ greške u transfernim cenama
✔ netačno utvrđen finansijski rezultat

📌 Ukoliko je greška materijalno značajna prema računovodstvenim propisima, obavezno se podnose:

  • izmenjena poreska prijava

  • izmenjeni poreski bilans

 

💰 Šta se plaća uz izmenjenu prijavu?

Ako izmena prijave dovede do povećanja poreske obaveze, poreski obveznik je dužan da uplati:

✔ razliku poreza
✔ razliku manje plaćenih akontacija
✔ zakonsku kamatu

📌 Međutim, ukoliko postoji dovoljna preplata poreza koja nije vraćena, kamata i dodatna uplata možda neće biti potrebni.

 

💻 Podnošenje se vrši isključivo elektronski

Izmenjena prijava podnosi se:

🖥 preko portala e-Porezi

uz korišćenje Obrasca PDP.

Poreska uprava je objavila i posebno korisničko uputstvo za popunjavanje izmenjene prijave.

 

🚫 Kada izmena prijave više nije moguća?

ZPPPA propisuje situacije kada poreski obveznik više nema pravo da samostalno podnese izmenjenu prijavu.

To nije moguće:

❌ nakon pokretanja poreske kontrole
❌ nakon donošenja rešenja o utvrđivanju poreza
❌ nakon pokretanja radnji poreske policije

za kontrolisani poreski period.

 

📊 Izmena mesečnih akontacija tokom godine

Pored korekcije grešaka, zakon omogućava i izmenu mesečnih akontacija poreza na dobit.

To je moguće kada tokom godine nastanu:

✔ značajne promene u poslovanju
✔ promene poreskih instrumenata
✔ druge okolnosti koje utiču na visinu akontacije

 

📅 Kada se podnosi prijava za izmenu akontacija?

Prijava se podnosi:

📌 najkasnije u roku od 30 dana po isteku perioda za koji se sastavlja poreski bilans.

Na primer:

Ako je prijava za izmenu akontacija podneta:

🗓 30.07.2025.

za period januar–jun 2025. godine,

novi iznos akontacije primenjuje se:

📌 počev od akontacije za jul 2025. godine
📌 koja dospeva 15.08.2025.

 

🔄 Šta se može promeniti izmenom akontacija?

Poreski obveznik može:

✔ smanjiti akontacije
✔ povećati akontacije
✔ prestati sa plaćanjem akontacija
✔ započeti plaćanje akontacija

u zavisnosti od rezultata poslovanja tokom godine.

📌 Na primer:

  • kompanija koja ostvaruje manju dobit može tražiti smanjenje akontacija

  • kompanija koja je prethodno poslovala sa gubitkom, a sada ostvaruje dobit, može započeti plaćanje akontacija

 

🖥 I izmene akontacija podnose se elektronski

Kao i kod izmenjene prijave poreza na dobit, i prijava za izmenu mesečnih akontacija podnosi se:

💻 preko sistema e-Porezi

uz korišćenje Obrasca PDP i odgovarajućeg poreskog bilansa.

 

📌 Šta je najvažnije za privrednike?

Izmena poreske prijave predstavlja važan mehanizam za ispravku grešaka i usklađivanje poreskih obaveza sa stvarnim poslovanjem kompanije.

Zato je posebno važno:

✔ pratiti rokove zastarelosti
✔ voditi računa o tačnosti poreskog bilansa
✔ pravovremeno reagovati na promene u poslovanju
✔ proveriti mogućnost korekcije akontacija tokom godine

Pravilna i blagovremena korekcija prijava može pomoći kompanijama da izbegnu dodatne troškove, kamate i potencijalne probleme u poreskom postupku.

SEPA u Srbiji – šta donosi građanima i privredi?

💶 SEPA u Srbiji – šta donosi građanima i privredi?

Ulazak Republike Srbije u SEPA područje predstavlja jednu od najvažnijih promena u oblasti međunarodnog platnog prometa poslednjih godina. Od maja 2025. godine domaće banke dobile su mogućnost da svojim klijentima omoguće SEPA plaćanja u evrima, čime se prekogranične transakcije dodatno ubrzavaju i pojednostavljuju.

U nastavku izdvajamo najvažnija pitanja i praktična pojašnjenja o funkcionisanju SEPA sistema u Srbiji.

 

🌍 Šta je zapravo SEPA?

SEPA (Single Euro Payments Area) predstavlja jedinstveno područje za plaćanja u evrima, čiji je cilj da međunarodna plaćanja funkcionišu jednako jednostavno kao domaća.

📌 To znači:

✔ standardizovana pravila
✔ brža obrada transakcija
✔ veća sigurnost
✔ niži troškovi prekograničnih plaćanja

Republika Srbija postala je članica SEPA područja 22. maja 2025. godine.

Trenutno je domaćim bankama dostupna:

🔹 SEPA Credit Transfer (SCT) šema – standardni transfer odobrenja u evrima.

 

🏦 Koje zemlje obuhvata SEPA?

SEPA sistem danas povezuje veliki broj evropskih država i teritorija.

Pored Srbije, SEPA obuhvata:

🇪🇺 sve države Evropske unije
🇳🇴 Norvešku
🇮🇸 Island
🇱🇮 Lihtenštajn
🇨🇭 Švajcarsku
🇬🇧 Ujedinjeno Kraljevstvo
🇲🇪 Crnu Goru
🇦🇱 Albaniju
🇲🇰 Severnu Makedoniju
🇲🇩 Moldaviju
i druge države i teritorije.

Ukupno, SEPA područje obuhvata više od 40 država i teritorija.

 

💳 Kako funkcioniše SEPA plaćanje?

Da bi SEPA transakcija mogla da se realizuje:

✔ i platilac i primalac moraju imati račune kod banaka koje učestvuju u SCT šemi
✔ potrebno je pravilno popuniti nalog za plaćanje
✔ na računu mora postojati dovoljno sredstava

Plaćanje se može inicirati:

📱 elektronskim ili mobilnim bankarstvom
🏦 u ekspozituri banke

Najvažniji podaci u nalogu su:

  • iznos

  • datum izvršenja

  • IBAN primaoca

  • po potrebi i BIC kod banke primaoca

 

📑 Devizni propisi i dodatna dokumentacija

Važno je naglasiti da rezidenti u Republici Srbiji i dalje moraju poštovati domaće propise o deviznom poslovanju.

To znači da je često potrebno banci dostaviti:

✔ osnov plaćanja
✔ odgovarajuću dokumentaciju

📌 Bez kompletne dokumentacije banka može odložiti izvršenje naloga.

⚙️ Šta se dešava „u pozadini“ sistema?

Iako korisnici vide samo svoju banku i banku primaoca, iza SEPA sistema funkcioniše složen automatizovani mehanizam za kliring i poravnanje.

Banke grupišu naloge i razmenjuju ih kroz posebne evropske sisteme za obradu plaćanja (CSM sistemi), što omogućava:

✔ veliku brzinu obrade
✔ standardizovan proces
✔ efikasnije prekogranične transfere

Za krajnjeg korisnika ceo proces ostaje potpuno automatizovan i jednostavan.

 

⚠️ Šta ako je nalog pogrešno popunjen?

Jedna od najčešćih grešaka u praksi jeste unos pogrešnog IBAN-a.

U zavisnosti od situacije moguća su dva scenarija:

❌ Odbijanje naloga

Ako banka odmah utvrdi da nalog nije ispravan ili nije kompletan:

  • transakcija se neće izvršiti

  • sredstva neće biti poslata

  • korisnik dobija obaveštenje o grešci

🔄 Povraćaj sredstava nakon izvršenja

Ako nalog formalno prođe proveru, ali se kasnije utvrdi problem:

  • banka može pokrenuti postupak povraćaja sredstava

  • povraćaj zavisi od banke primaoca

  • banka ne može garantovati uspešan povraćaj

📌 Posebno je rizična situacija kada je IBAN pogrešan, ali ipak postoji i pripada drugom licu — tada uplata može biti realizovana pogrešnom primaocu.

 

⏱ Koliko traje SEPA transakcija?

Rok za izvršenje SCT transakcije je:

📅 najkasnije jedan radni dan (T+1)

To znači da sredstva treba da stignu primaocu do kraja narednog radnog dana nakon prijema urednog naloga.

📌 Važno je obratiti pažnju na tzv. cut-off time — termin do kog banka prima naloge za obradu istog dana.

Ako se nalog pošalje nakon tog termina, smatraće se da je primljen narednog radnog dana.

 

💰 Koliki su troškovi SEPA plaćanja?

Domaće banke trenutno nude SEPA transferе po naknadama koje su uglavnom niže od ranijih troškova međunarodnih transfera u evrima.

Na cenu utiče i činjenica da domaće banke trenutno učestvuju u sistemu kao:

🔹 indirektni učesnici
🔹 preko posredničkih (korespondentnih) banaka

Narodna banka Srbije navodi da kontinuirano prati tržište i uslove poslovanja kako bi zaštitila korisnike finansijskih usluga.

 

🔄 Koji kanali plaćanja postoje u Srbiji?

Građanima i privredi trenutno su dostupni različiti modeli međunarodnih plaćanja:

💶 SEPA SCT

Za standardizovana plaćanja u evrima prema SEPA zemljama.

🌐 SWIFT

Za globalna međunarodna plaćanja kada SEPA nije primenljiva.

🇷🇸 Međubankarski devizni kliring NBS

Za domaći promet u evrima između banaka u Srbiji.

📌 Posebno je zanimljivo da domaći devizni kliring omogućava:

✔ izvršenje transakcija istog dana
✔ veoma niske troškove
✔ naknadu od svega deset dinara po transakciji za banke

⚡ Dolazi i SEPA Instant?

Jedan od narednih koraka razvoja sistema jeste:

🚀 SEPA Instant Credit Transfer (SCT Inst)

Ova šema omogućava:

✔ transfer novca za nekoliko sekundi
✔ rad 24/7
✔ gotovo trenutno izvršenje plaćanja

Ipak, Srbija se trenutno nalazi u početnoj fazi SEPA integracije, pa je prioritet bio uvođenje standardne SCT šeme.

📌 Uvođenje instant SEPA plaćanja zavisiće od tehničke spremnosti domaćih i evropskih banaka u narednom periodu.

 

📌 Šta SEPA praktično donosi Srbiji?

Ulazak Srbije u SEPA sistem predstavlja važan korak ka integraciji domaćeg finansijskog tržišta sa evropskim platnim tokovima.

Za građane i privredu to dugoročno znači:

✔ jednostavnija međunarodna plaćanja
✔ brže transfere u evrima
✔ veću transparentnost troškova
✔ modernizaciju platnog prometa
✔ bolje povezivanje sa evropskim tržištem

Iako je sistem još u fazi prilagođavanja i razvoja, očekuje se da će naredni period doneti dodatna unapređenja i širenje dostupnih SEPA usluga u Republici Srbiji.

Najveći problemi u Sistemu elektronskih otpremnica – šta zbunjuje korisnike?

Česte izmene i prilagođavanja u Sistemu elektronskih otpremnica (SEO) donele su veliki broj pitanja među korisnicima. Zbog toga Ministarstvo finansija kroz dodatna pojašnjenja pokušava da razjasni najčešće dileme koje se odnose na registraciju, ovlašćenja i svakodnevno korišćenje sistema.

U nastavku izdvajamo najvažnije probleme i pojašnjenja koja mogu pomoći kompanijama u radu sa sistemom.

 

🔐 Registracija na sistem – gde najčešće nastaju problemi?

Da bi kompanija ili institucija uspešno pristupila Sistemu elektronskih otpremnica, zakonski zastupnik prethodno mora imati:

✔ registrovan nalog na portalu za elektronsku identifikaciju
✔ kvalifikovani elektronski sertifikat ili aktiviran ConsentID
✔ pravilno evidentirane podatke u nadležnim registrima

Nakon potvrde identiteta, korisnik bira tip subjekta i unosi PIB, matični broj ili JBKJS.

📌 Važno je znati da sistem automatski proverava podatke kroz registre Uprave za trezor, APR-a i Poreske uprave.

⚙️ Ovlašćenja često izazivaju zabunu

Jedna od najčešćih nedoumica odnosi se na razliku između:

🔹 prava za korišćenje elektronskih otpremnica
🔹 prava za administratorski modul

Ministarstvo posebno naglašava da se ova ovlašćenja dodeljuju odvojeno, zbog čega mnogi korisnici imaju problem prilikom podešavanja sistema.

Takođe se preporučuje da administratorska prava ne ostanu samo kod zakonskog zastupnika, već da budu dodeljena i najmanje još jednoj osobi u firmi.

📍 Razlog je jednostavan — upravo kroz administratorski modul vrši se:

  • dodavanje zaposlenih
  • upravljanje pristupima
  • podešavanje naloga
  • administracija sistema

🧾 Problemi sa prijavom sertifikatom

Kod određenog broja korisnika pojavljuje se poruka da lice nije zakonski zastupnik, iako pokušava prijavu sertifikatom.

U takvim situacijama preporučuje se provera:

✔ da li su podaci pravilno evidentirani u registrima
✔ da li je izabran odgovarajući tip subjekta
✔ da li su podaci na sertifikatu potpuno usklađeni sa eID portalom i registrima

📌 Posebna pažnja savetuje se nerezidentnim zakonskim zastupnicima, kod kojih i najmanje neusaglašenosti mogu izazvati problem pri registraciji.

Ako problem i dalje postoji, korisnici se upućuju na kontakt centar Ministarstva finansija uz dostavljanje:

  • osnovnih podataka o subjektu
  • kontakta
  • opisa problema
  • fotografije greške sa ekrana

 

🔄 Veza između SEF-a i Sistema elektronskih otpremnica

Velik broj korisnika očekivao je automatski prenos podataka iz Sistema elektronskih faktura (SEF).

Međutim, Ministarstvo pojašnjava da se automatska registracija odnosi samo na određene korisnike javnih sredstava koji imaju status subjekata javnog sektora.

📍 Ostali korisnici moraju samostalno izvršiti registraciju unosom odgovarajućih podataka.

 

🏢 Jedan zastupnik – više firmi

Sistem omogućava da jedan zakonski zastupnik upravlja sa više kompanija kroz isti korisnički nalog.

✔ Uslov je da su svi podaci pravilno evidentirani u nadležnim registrima.

Nakon registracije dodatnih firmi, promena kompanije vrši se jednostavno kroz meni unutar korisničkog interfejsa.

 

👥 Korisničke uloge i pristupi zaposlenih

Ministarstvo naglašava da nije potrebno da svi zaposleni imaju administratorska prava.

Sistem podržava različite nivoe pristupa u skladu sa poslovima zaposlenih.

Najčešće uloge u sistemu su:

🔹 administrator
🔹 napredni korisnik
🔹 službenik prodaje
🔹 službenik nabavke
🔹 magacioner
🔹 prevoznik i vozač

📌 Dobra vest je da jedna osoba može imati više uloga istovremeno, u skladu sa organizacijom firme.

 

🚚 Posebna pravila za sopstveni prevoz robe

Kompanije koje koriste sopstveni prevoz robe često nisu sigurne da li moraju imati status prevoznika.

Odgovor Ministarstva je — da.

Čak i kada firma nije klasična transportna kompanija, status prevoznika mora biti aktiviran kako bi bile dostupne sve funkcionalnosti sistema.

Nakon aktivacije:

✔ pojavljuje se posebna sekcija sa otpremnicama
✔ zaposlenima koji fizički prevoze robu mora biti dodeljena odgovarajuća uloga
✔ omogućava se korišćenje mobilne aplikacije za evidentiranje vožnje

 

🔍 Provera registrovanih korisnika

Korisnicima je dostupna i javna lista registrovanih subjekata u sistemu.

Lista sadrži:

  • PIB
  • JBKJS
  • datum registracije
  • eventualni datum brisanja iz sistema

 

📑 Ograničenja prikaza po poslovnicama

Jedno od češćih pitanja odnosi se na mogućnost filtriranja dokumentacije po objektima ili poslovnicama.

📌 Ministarstvo potvrđuje da trenutno nije moguće ograničiti prikaz otpremnica po pojedinačnim objektima.

Dokumentacija se prikazuje na nivou cele kompanije, u skladu sa korisničkim ovlašćenjima.

📣 Sistem elektronskih otpremnica i dalje prolazi kroz fazu prilagođavanja, pa se očekuje da će dodatna pojašnjenja i unapređenja nastaviti da stižu i u narednom periodu. Za kompanije je zato posebno važno da pravilno postave korisničke uloge, administraciju i interne procedure kako bi se izbegli problemi u svakodnevnom radu.

Beskamatne pozajmice poslovnim partnerima — da li postoji obaveza podele prethodnog poreza?

Povremeno davanje beskamatnih pozajmica poslovnim partnerima može otvoriti pitanje obaveze podele, odnosno srazmernog odbitka prethodnog poreza u skladu sa članom 30. Zakona o PDV. Međutim, odgovor ne zavisi samo od činjenice da kamata nije ugovorena, već pre svega od toga da li se takve pozajmice smatraju davanjem u poslovne ili neposlovne svrhe.

Ključno pravilo nalazi se u članu 11. stav 2. Pravilnika o PDV, prema kojem se neposlovnom svrhom smatra:

„…pružanje usluga koje se ne vrši u cilju povećanja prihoda, odnosno smanjenja rashoda obveznika PDV koji vrši promet te usluge.“

Drugim rečima, ukoliko privredno društvo može da pokaže da davanje beskamatnih pozajmica ima poslovni cilj — na primer očuvanje saradnje sa partnerima, omogućavanje nastavka kupovine proizvoda ili obezbeđivanje budućih prihoda — takvo davanje može se smatrati pružanjem usluge u poslovne svrhe.

Naravno, u praksi nije uvek jednostavno dokazati poslovni interes kod beskamatnih pozajmica, pa poreski organ može zahtevati dodatna objašnjenja i dokumentaciju. Ipak, sama činjenica da kamata nije obračunata ne znači automatski da se radi o neposlovnoj svrsi. Na to ukazuje i stav Ministarstva finansija, prema kojem:

„Činjenica da su pozajmice beskamatne ne dovodi sama po sebi u pitanje njihov računovodstveni tretman, pod uslovom da su odobrene u cilju ostvarenja budućih ekonomskih koristi.“

Kada se beskamatne pozajmice daju u poslovne svrhe, ne postoji obaveza podele ili srazmernog odbitka prethodnog poreza. Razlog je taj što se pružanje usluge bez naknade u poslovne svrhe ne smatra prometom uz naknadu u smislu propisa o PDV.

Sa druge strane, ukoliko bi se zaključilo da su pozajmice date u neposlovne svrhe, tada bi mogla postojati obaveza podele ili srazmernog odbitka prethodnog poreza. U tom slučaju bi se radilo o prometu bez naknade koji se, prema pravilima PDV, izjednačava sa prometom uz naknadu.

Važno je napomenuti i da Zakon o PDV predviđa izuzetak za najviše dva prometa iz člana 25. stav 1. u toku kalendarske godine. Zato kod povremenih i retkih pozajmica treba analizirati i učestalost takvih transakcija.

U situacijama kada postoji poslovni interes i kada se on može dokumentovati, pozajmice bez kamate ne moraju nužno dovesti do obaveze korekcije prethodnog poreza. Međutim, zbog mogućnosti različitog tumačenja u poreskoj kontroli, preporučljivo je da društvo unapred obezbedi jasnu poslovnu argumentaciju i odgovarajuću dokumentaciju za ovakve transakcije.

Novi Zakon o zaštiti potrošača: obaveze trgovaca već od 1. maja 2026.

U „Službenom glasniku RS“ (br. 35 od 23. aprila 2026) objavljen je novi Zakon o zaštiti potrošača, koji donosi važne novine za trgovce.

📅 Zakon stupa na snagu 1. maja 2026., dok puna primena počinje 2. avgusta 2026.
⚠️ Ipak, pojedine obaveze – ključne za poslovanje – primenjuju se već od 1. maja.

U nastavku izdvajamo ono što morate znati 👇

🏷️ Jasno isticanje cena

Trgovci su dužni da:
✔️ istaknu prodajnu i jediničnu cenu
✔️ cene budu čitke, nedvosmislene i lako uočljive
✔️ sve bude u skladu sa propisima o trgovini

🌐 Obavezan online cenovnik

Svaki trgovac mora:
✔️ da na svojoj internet stranici objavi cenovnik za svaki objekat posebno
✔️ da cenovnik bude u digitalnom formatu pogodnom za obradu
✔️ da bude jasno i pravilno prikazan (kao i cene u radnji)

🔄 Ažuriranje u realnom vremenu

📌 Objavljeni cenovnik mora:

  • da se ažurira odmah pri svakoj promeni cena
  • da uvek odgovara cenama u prodaji (u objektu ili online)

👉 Važi pravilo: objavljena cena = cena koju morate poštovati

🤖 Otvorenost za poređenje cena

Trgovci su u obavezi da:
✔️ omoguće korišćenje softverskih alata za prikupljanje cena
✔️ dozvole automatizovano poređenje cena (npr. preko agregatora)

📊 Nacionalni portal otvorenih podataka

Dodatna obaveza:
✔️ otvaranje naloga na Nacionalnom portalu otvorenih podataka
✔️ objava cenovnika u mašinski čitljivom formatu
✔️ ažuriranje pri svakoj promeni cene

⚖️ Kazne za nepoštovanje

Nepoštovanje ovih obaveza nosi značajne kazne:

💰 200.000 RSD – pravno lice
💰 50.000 RSD – odgovorno lice
💰 100.000 RSD – preduzetnik

📌 Važna napomena

Zakon se primenjuje na odnose trgovac–potrošač, osim u slučajevima gde je ta oblast već uređena posebnim zakonima usklađenim sa pravom EU (lista će biti definisana odlukom Vlade).

🧭 Šta dalje?

Očekuje se donošenje podzakonskog akta koji će detaljno urediti:

  • sadržaj cenovnika
  • način objave
  • tehničke standarde

✅ Zaključak

Od 1. maja fokus je na transparentnosti cena i digitalnoj dostupnosti podataka.
Trgovci bi već sada trebalo da pripreme:

  • ažurne cenovnike
  • tehničku infrastrukturu
  • procese za real-time izmene

Da li zaposleni i dalje moraju da dostavljaju poslodavcu papirne potvrde o bolovanju?

Jedno od najčešćih pitanja u vezi sa uvođenjem sistema eBolovanje jeste:

👉 Da li zaposleni i dalje moraju da dostavljaju poslodavcu papirne potvrde o bolovanju?

Kratak odgovor: ne – više nema te obaveze.

Šta se promenilo od 2026?

Od 1. januara 2026. godine počela je primena Zakona o elektronskoj razmeni podataka u vezi sa bolovanjem (e-Bolovanje – Poslodavac).

Ovim zakonom ukinute su ranije obaveze iz Zakona o radu koje su podrazumevale:

  • dostavljanje potvrde o bolovanju u roku od 3 dana
  • mogućnost otkaza zbog nedostavljanja te potvrde

Drugim rečima – papirna dokumentacija više nije uslov.

Kako funkcioniše novi sistem?

U praksi, sve ide automatski:

✔️ Lekar izdaje potvrdu i izveštaj u elektronskom obliku
✔️ Dokumenta imaju punu pravnu snagu (kao javne isprave)
✔️ Podaci se automatski dostavljaju poslodavcu putem sistema eBolovanje
✔️ Poslodavac koristi te podatke direktno za obračun i refundaciju

Šta to znači za zaposlene?

  • nema više odlazaka po papire
  • nema dostavljanja doznaka
  • nema rizika da zakasnite sa predajom dokumentacije

Sve je već u sistemu.

Zašto je ovo važno?

Osim što pojednostavljuje proces, elektronski sistem:

  • smanjuje administraciju
  • ubrzava obradu zahteva
  • smanjuje prostor za greške

Zaključak

Uvođenjem sistema eBolovanje, obaveza dostavljanja papirnih potvrda je u potpunosti ukinuta.
Sva komunikacija između lekara i poslodavca sada se odvija digitalno – brzo, sigurno i bez dodatnog angažovanja zaposlenih.

eOtpremnice – nova verzija 1.4.0

📦 eOtpremnice – nova verzija 1.4.0

Na portalu eOtpremnice objavljena je nova verzija 1.4.0, koja donosi nekoliko značajnih unapređenja za korisnike sistema.

Link do originalnog dokumenta.

U nastavku izdvajamo najvažnije novine 👇

🏛️ 1. Pristup dokumentima kod javnih nabavki

Nova funkcionalnost omogućava korisnicima javnih sredstava (npr. RFZO) da:

✔️ pristupe otpremnicama i prijemnicama
✔️ čak i kada nisu direktno navedeni kao učesnici

📌 Uslov: dokumenti moraju biti povezani sa fakturom u sistemu SEF

Šta je omogućeno:

  • pregled svih otpremnica po fakturi

  • pristup prijemnici (kada je status „Usaglašeno“)

  • preuzimanje XML dokumenata

  • automatska provera ovlašćenja

👉 Ako nema ovlašćenja ili dokumenata – sistem vraća jasnu poruku.

🔍 2. Brza provera statusa kompanije

Uvedena je jednostavna provera:

➡️ da li je kompanija aktivna u sistemu

📌 Pretraga po:

  • PIB-u

  • JBKJS-u

Prednosti:

  • ⚡ brža provera partnera

  • 📉 manje opterećenje sistema

  • 🔗 lakša integracija

⏳ 3. Automatsko poništavanje otpremnica

Nova automatizacija rešava „zastarele“ dokumente:

📅 Ako prijem nije potvrđen →
➡️ otpremnica se automatski poništava nakon 30 dana

Kako to funkcioniše:

  • status „Poslato“ → automatsko storniranje 31. dana

  • sistem šalje obaveštenja korisnicima

  • dokument se označava kao automatski generisan

📌 U sistemu će biti vidljivo:
➡️ „Automatski stornirano“

Efekat:

  • manje ručnog rada

  • urednija evidencija

  • jasno razdvajanje sistemskih i korisničkih akcija

📧 4. Preciznije notifikacije

Unapređene su email notifikacije za statuse:

  • ❌ Stornirano

  • 🚫 Zaplenjeno

📌 Sada uključuju i:
➡️ tačan datum događaja

👉 Rezultat: bolji uvid i manje nedoumica

🌐 5. Oflajn režim rada

Jedna od najvažnijih novina 👇

Ako sistem nije dostupan:

🖨️ otpremnica se štampa (3 primerka)
🏷️ dodaje se ZIN hologramska nalepnica
📥 kasnije se unosi u sistem kao oflajn dokument

Važno:

  • obavezno označiti kao „oflajn“

  • uneti ZIN broj

  • sistem proverava da li je ZIN već korišćen

Prednosti:

  • 🔄 kontinuitet rada bez prekida

  • 📑 naknadna digitalizacija

  • 🔒 sprečena zloupotreba (nema duplog ZIN-a)

📌 Zaključak

Verzija 1.4.0 donosi konkretna unapređenja u:

  • 📊 pristupu podacima

  • ⚙️ automatizaciji procesa

  • 🔐 kontroli i bezbednosti

  • 🌐 fleksibilnosti rada (oflajn režim)

👉 Ukratko: manje ručnog rada, više kontrole i pouzdaniji sistem.