Razvrstavanje pravnih lica i preduzetnika i grupa pravnih lica

1. Razvrstavanje pravnih lica i preduzetnika

Pravna lica i preduzetnici razvrstavaju se u mikro, mala, srednja ili velika pravna lica u skladu sa kriterijumima propisanim članom 6. Zakona o računovodstvu. Kriterijumi obuhvataju:

  • Prosečan broj zaposlenih

  • Poslovni prihod

  • Ukupnu vrednost aktive

Razvrstavanje se vrši na osnovu podataka iz redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja (RGFI) i Statističkog izveštaja za 2024. godinu, a važi za 2025. godinu.

Posebni slučajevi:

  • Pravna lica osnovana 2024. godine koriste veličinu utvrđenu na osnovu RGFI za 2024. godinu i broja meseci poslovanja.

  • Finansijske institucije (banke, osiguravajuća društva, investicioni fondovi, brokersko-dilerska društva, faktoring društva, itd.) automatski se smatraju velikim pravnim licima prema Zakonu.

2. Razvrstavanje grupa pravnih lica

Ekonomske celine (grupe pravnih lica) se razvrstavaju u male, srednje ili velike grupe prema kriterijumima iz člana 7. Zakona o računovodstvu.

  • Razvrstavanje se vrši na osnovu podataka iz konsolidovanog godišnjeg finansijskog izveštaja (KGFI) za 2024. godinu.

  • Utvrđena veličina važi za 2024. godinu nakon verifikacije Agencije za privredne registre (APR).

  • Finansijske institucije iz člana 6. Zakona nisu u obavezi da se razvrstavaju i automatski se smatraju velikim grupama (Mišljenje Ministarstva finansija br. 011-00-00013/2020-16 od 15.01.2020.).

3. Obaveza revizije

Prema Zakonu o reviziji, obavezu revizije godišnjih finansijskih izveštaja za 2025. godinu imaju:

  • Sva velika i srednja pravna lica

  • Javna društva, bez obzira na veličinu

  • Sva pravna lica i preduzetnici čiji je ukupan prihod u 2024. godini premašio 4,4 miliona evra (514.866 hiljada RSD).

4. Pomoć pri razvrstavanju i utvrđivanju obaveze revizije

Agencija za privredne registre obezbedila je kalkulator za:

  • Razvrstavanje pravnih lica i preduzetnika

  • Razvrstavanje grupa pravnih lica

  • Utvrđivanje obaveze revizije RGFI za 2025. godinu

Kalkulator mogu koristiti i obveznici koji nisu dostavili ili su dostavili neispravne RGFI za 2023. godinu, kako bi na osnovu podataka iz 2024. godine utvrdili svoju veličinu i obavezu revizije za 2024. godinu.

Klikni za više informacija na temu obaveze revizije

Klikni za kalkulator za izračunavanje veličine pravnih lica, preduzetnika i grupa pravnih lica.

Klikni za detaljnije na temu Kriterijumi za razvrstavanje i granične vrednosti

Evidentiranje obračuna PDV u SEF za promet na malo

Evidentiranje obračuna PDV u SEF za promet na malo

1. Opšte odredbe

  • Od 1. januara 2025. godine, evidentiranje obračuna PDV u SEF za promet na malo je obavezno.

  • Pre tog datuma, ova obaveza je postojala samo za dokumenta za smanjenje poreske osnovice.

  • Za promet na malo izdaje se fiskalni račun, sem u specifičnim delatnostima koje su oslobođene.

2. Evidentiranje fiskalnih računa u SEF

  • Fiskalni računi sa obračunatim PDV evidentiraju se u Zbirnoj evidenciji PDV, sem onih koji se odnose na prvi prenos prava raspolaganja na objektima.

  • Ti računi se vode u Pojedinačnoj evidenciji PDV i imaju oznake:

    • „30: Naziv artikla“ (PDV 20%)

    • „31: Naziv artikla“ (PDV 10%).

3. Fiskalni računi koji se ne uzimaju u obzir

  • Računi tipa „Refundacija“ koji služe za tehničke ispravke avansa.

  • Računi „Refundacija“ povezani sa drugom refundacijom (ispravke grešaka).

4. Evidentiranje u Zbirnoj evidenciji PDV

  1. Avans sa obračunatim PDV – deo „Avans za promet“.

  2. Promet uz naknadu – deo „Promet uz naknadu“.

    • Kod konačnog fiskalnog računa, evidentira se razlika u PDV-u iz konačnog i avansnih računa.

  3. Promet bez naknade – deo „Promet bez naknade“.

  4. Promet – Refundacija – deo „Uvećanje/smanjenje osnovice“.

    • Ne odnosi se na račune gde je u polju ID kupca upisan PIB prodavca.

  5. Avans – Refundacija – deo „Povećanje/smanjenje osnovice – avans“.

  6. Storniranje prometa – deo „Storniranje – poreski dužnik isporučilac“.

  7. Storniranje avansa – deo „Storniranje – poreski dužnik isporučilac“ (avansi).



5. Evidentiranje u Pojedinačnoj evidenciji PDV

  • Prvi prenos prava raspolaganja na objektima (avans i promet) se evidentira po klasičnim pravilima.

  • Ako je kupac fizičko lice koje nije obveznik PDV, u polje „identifikator“ upisuje se broj 1.

  • Kod smanjenja osnovice (Promet – Refundacija ili Avans – Refundacija), računi se dodatno evidentiraju i u Zbirnoj evidenciji PDV.

  • PDV se evidentira u poreskom periodu kada su ispunjeni uslovi za smanjenje PDV, u skladu sa zakonom.

6. Očekivane izmene uputstava

  • Napominjemo da se ovih dana očekuje objavljivanje ažuriranog uputstva za evidentiranje obračuna PDV u SEF, koje će sadržati dodatne smernice i tehnička pojašnjenja u vezi sa primenom novih pravila.

Elektronske otpremnice – sažetak predloga zakona

U desetom i poslednjem tekstu u nizu ove serije izmena i dopuna zakona, pišemo o izmenama i dopunama Zakona o elektronskim otpremnicama. Uradili smo sažetak, ali smo ostavili i link predloga zakona kako bi se detaljnije informisali oni koji žele.

Svesni smo da ovakvi tekstovi često budu naporni i preobimni za čitanje pa smo se potrudili da budemo što kraći a da zadržimo suštinu i da ne izostavimo neku važnu informaciju.

  1. Cilj Zakona:
    • Unapređenje i pojednostavljenje dokumentovanja kretanja dobara kroz Srbiju.
    • Efikasniji nadzor nad kretanjem dobara (inspekcijski i fiskalni).
    • Uvođenje uniformnosti u razmeni i čuvanju dokumentacije, uz povećanje pravne sigurnosti.
  2. Prednosti sistema elektronskih otpremnica:
    • Brža i automatizovana razmena podataka u standardizovanom formatu.
    • Ušteda na papiru, radnim satima i vremenu potrebnom za upravljanje dokumentima.
    • Centralizovan sistem sa visokim nivoom sigurnosti, omogućava rad u realnom vremenu.
    • Olakšan inspekcijski nadzor i kreiranje statističkih analiza.
  3. Funkcionisanje sistema:
    • Sistem omogućava slanje, prijem, obradu i čuvanje elektronskih otpremnica i prijemnica.
    • Omogućava razmenu dokumenata bez obzira na kompatibilnost informacionih sistema korisnika.
    • Elektronske otpremnice sadrže standardne elemente, uz mogućnost dodavanja dodatnih podataka.
  4. Inspekcijski nadzor:
    • Nadzor nad primenom zakona vrše Ministarstvo finansija i drugi državni organi.
    • Elektronska otpremnica čuva sve relevantne podatke (npr. datum slanja, podaci o prevozniku).
    • Korisnici sistema dužni su omogućiti uvid u dokumentaciju i tehničku opremu.
  5. Obaveze korisnika sistema:
    • Obaveze se odnose na izdavaoce, primaoce i prevoznike.
    • Subjekti javnog sektora obavezni su da prihvate otpremnicu istekom roka za postupanje.
    • Za privatni sektor prihvatanje zahteva aktivno izjašnjavanje.
  6. Fazna primena zakona:
    • Od 1. januara 2026: Obaveza za subjekte javnog sektora i za kretanje akciznih proizvoda.
    • Od 1. oktobra 2027: Obaveza za subjekte privatnog sektora (osim akciznih proizvoda).
  7. Dobrovoljna primena:
    • Subjekti privatnog sektora koji nisu obveznici PDV-a ili ne učestvuju u kretanju akciznih proizvoda mogu se dobrovoljno opredeliti za korišćenje sistema.

Zaključak: Zakon donosi značajna poboljšanja u logistici, fiskalnoj kontroli i pravnoj sigurnosti, uz povećanje efikasnosti i smanjenje administrativnih troškova.

 

Pročitajte zakon na sledećem linku

Zakon o pranju novca i finansiranju terorizma – sažetak

U devetom po redu tekstu ove serije izmena, pišemo o izmenama i dopunama Zakona o pranju novca i finansiranju terorizma. Uradili smo sažetak, ali smo ostavili i link predloga zakona kako bi se detaljnije informisali oni koji žele.

Izmene i dopune Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma

  1. Cilj Zakona:
    Uređuje mere za sprečavanje i otkrivanje pranja novca i finansiranja terorizma, obavezujući finansijske i nefinansijske institucije na identifikaciju stranke i sprovođenje mera u skladu sa zakonom.
  2. Razlog za izmene:
    • Proširenje analize rizika, uključujući rizik od finansiranja širenja oružja za masovno uništenje.
    • Usklađivanje sa međunarodnim standardima FATF-a (40 preporuka).
    • Otklanjanje nedostataka iz prethodnih evaluacija Republike Srbije i priprema za šesti krug evaluacije Komiteta Manival (MONEYVAL).
  3. Najvažnije izmene:
    • Obaveza nacionalne procene rizika proširena na finansiranje širenja oružja za masovno uništenje.
    • Redovno ažuriranje procene rizika i implementacija u strateške dokumente.
    • Fokus na visok rizik u sektoru nekretnina, uključujući ograničenje gotovinskih transakcija za fizička lica u kupovini nekretnina.
    • Ograničenje primanja gotovinskih pozajmica iznad 10.000 evra (ili ekvivalent u dinarima), koje moraju biti uplaćene na bankovni račun.
  4. Očekivani rezultati:
    • Efikasnija prevencija pranja novca i finansijskog kriminala.
    • Veća pravna sigurnost i privlačenje stranih investicija zahvaljujući stabilnijem finansijskom sistemu.

 

Pročitajte zakon na sledećem linku

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o akcizama – sažetak

U osmom po redu tekstu ove serije izmena, pišemo o izmenama i dopunama Zakona o akcizama. Uradili smo sažetak, ali smo ostavili i link predloga zakona kako bi se detaljnije informisali oni koji žele.

Ciljevi zakona:

  1. Harmonizacija sa standardima EU: Usaglašavanje akcizne politike u vezi s oporezivanjem duvanskih proizvoda i energenata.
  2. Olakšice za drumski saobraćaj: Povećanje refakcije plaćene akcize za derivate nafte u transportne svrhe, podrška privrednim subjektima i smanjenje sive ekonomije.
  3. Jačanje e-akciza sistema: Dalje unapređenje sistema za praćenje prometa akciznih proizvoda, uključujući cigarete i nesagorevajući duvan, radi suzbijanja crnog tržišta.

Ključne izmene i predlozi:

  1. Sistem e-akciza:
    • Praćenje kretanja cigareta i nesagorevajućeg duvana od proizvodnje do maloprodaje.
    • Uvođenje obaveze skeniranja kodova tokom distribucije radi transparentnosti i borbe protiv sive ekonomije.
    • Odlaganje praćenja sledljivosti duvanskih proizvoda do 1. oktobra 2025.
  2. Olakšice za drumski transport:
    • Povećanje refakcije akcize za goriva, podsticanje nabavke goriva u Srbiji i smanjenje sive ekonomije.
    • Bez uticaja na smanjenje budžetskih prihoda.
  3. Akciza na prirodni gas:
    • Od 1. januara 2025, oporezivanje prirodnog gasa za vozila i grejanje u skladu sa Energetskom direktivom EU.
    • Početak primene akciza na komprimovani prirodni gas od 1. januara 2026.
  4. Proširenje oporezivanja novih proizvoda:
    • Akciza na biljne proizvode za pušenje/zagrevanje i arome za nargile.
    • Identifikacija i harmonizacija tarifnih oznaka za nove proizvode.
    • Uvođenje akcize od 1. januara 2025, uz jednake stope kao za nesagorevajući duvan.
  5. Poreska prijava i plaćanje akciza:
    • Usaglašavanje rokova za podnošenje poreske prijave i plaćanje akcize radi ažurnosti poreskog računovodstva.

Očekivani efekti:

  • Povećanje budžetskih prihoda.
  • Suzbijanje crnog tržišta.
  • Podrška domaćoj privredi i prevoznicima.
  • Usklađivanje sa EU standardima i direktivama.

 

Pročitajte zakon na sledećem linku

Izmene Zakona o porezu na imovinu – sažetak

U sedmom po redu tekstu ove serije izmena, pišemo o izmenama Zakona o porezu na imovinu. Uradili smo sažetak, ali smo ostavili i link predloga zakona kako bi se detaljnije informisali oni koji žele.

Izmene Zakona o porezima na imovinu

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezima na imovinu ima za cilj da osigura kontinuitet i unapredi jasnoću u vezi sa oporezivanjem imovine. Ključne izmene uključuju:

  1. Kontinuitet nadležnosti Poreske uprave:
    • Poreska uprava ostaje nadležna za utvrđivanje, kontrolu i naplatu poreza na nasleđe i poklon, kao i poreza na prenos apsolutnih prava, i nakon 1. januara 2025. godine.
  2. Preciziranje poreske osnovice:
    • Uređuje se osnovica poreza na imovinu u situacijama kada jedinice lokalne samouprave ne objave prosečne cene kvadratnog metra nepokretnosti.
    • Definiše se osnovica kada vrednost nepokretnosti (objekata i zemljišta) nije posebno iskazana u poslovnim knjigama.
  3. Poreska oslobođenja i krediti:
    • Preciziraju se odredbe koje uređuju poreska oslobođenja i poreski kredit vezan za porez na imovinu.
  4. Definisanje ugovorene cene:
    • Uređuje se pojam ugovorene cene kao osnovice poreza na prenos apsolutnih prava kada je naknada za prenos ugovorena alternativno ili fakultativno.
  5. Pravnotehničko usaglašavanje:
    • Izmene uključuju pravnotehničku doradu odredaba radi lakše primene zakona i smanjenja nejasnoća.
  6. Bez novih administrativnih postupaka:
    • Zakon ne uvodi nove postupke niti menja postojeće administrativne procedure.

Ove izmene imaju za cilj efikasnije sprovođenje zakona, veću pravnu sigurnost i unapređenje procesa oporezivanja imovine.

 

Pročitajte zakon na sledećem linku

Izmene Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji – Sažetak

Izmene Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji – Sažetak

U šestom po redu tekstu ove serije izmena, pišemo o izmenama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji. Uradili smo sažetak, ali smo ostavili i link predloga zakona kako bi se detaljnije informisali oni koji žele. 

Izmene i dopune Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji (ZPPPA) usmerene su na unapređenje pravnog okvira za efikasnije sprovođenje poreskog postupka i bolju organizaciju Poreske uprave. Ključne promene uključuju:

  1. Prestanak poreske obaveze i računovodstvene promene:
    • Preciziraju se osnove za prestanak poreske obaveze (nenaplativost duga, prestanak obveznika, nepostojanje odgovornog lica).
    • Omogućava se jednokratni otpis nenaplativih potraživanja radi tačnijeg poreskog računovodstva i automatizacije procesa.
  2. Evidencija o fizičkim licima:
    • Usklađivanje sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, omogućava obradu ličnih podataka za poreske svrhe, uključujući identifikaciju neregistrovanih obveznika.
  3. Organizacija Poreske uprave:
    • Stvaranje pravnog osnova za funkcionalnu centralizaciju, specijalizaciju zaposlenih i efikasnije sprovođenje poreskih procesa.
    • Uspostavljanje klijentski orijentisanog pristupa prema poreskim obveznicima.
  4. Pravičnije sankcije za poreske prekršaje:
    • Uvođenje novčanih kazni u fiksnim iznosima, proporcionalno iznosu neplaćenog poreza.
    • Usklađivanje sa Zakonom o prekršajima za transparentnije kažnjavanje.
  5. Pravne i tehničke izmene:
    • Preciziranje obaveza pravnih sledbenika kod statusnih promena.
    • Transparentnije odlučivanje o odlaganju plaćanja dugova.
    • Uvođenje mogućnosti plaćanja poreza iz inostranstva u stranoj valuti i pojednostavljenje povraćaja sredstava stranim rezidentima.

Ove izmene doprinose većoj pravnoj sigurnosti, efikasnijem upravljanju poreskim obavezama i unapređenju rada Poreske uprave.

 

 

Pročitajte zakon na sledećem linku

Porez na dohodak građana – Predlog izmena zakona

Porez na dohodak građana – Predlog izmena zakona

U četvrtom po redu tekstu ove serije izmena, pišemo o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana. Uradili smo sažetak, ali smo ostavili i link predloga zakona kako bi se detaljnije informisali oni koji žele.

Izmene Zakona o porezu na dohodak građana usmerene su na unapređenje poslovnog okruženja, smanjenje sive ekonomije, podsticanje zapošljavanja i stvaranje povoljnijih uslova za privređivanje kroz rasterećenje privrednih subjekata.

Ključne Izmene i Dopune

  1. Povećanje neoporezivog iznosa zarade:
    • Neoporezivi iznos zarade povećava se sa 25.000 na 28.423 dinara mesečno.
    • Time se smanjuje osnovica za oporezivanje, čime se smanjuje fiskalno opterećenje prihoda po osnovu rada.
    • Ova mera doprinosi rasterećenju privrede i podstiče zapošljavanje.
  2. Produženje poreskih olakšica za zapošljavanje:
    • Period važenja olakšica za povraćaj dela poreza na dohodak za novozaposlene produžava se do 31. decembra 2025. godine.
    • Olakšice se odnose na lica registrovana kod Nacionalne službe za zapošljavanje.
    • Poslodavci zadržavaju kontinuitet korišćenja olakšica, što olakšava planiranje troškova poslovanja.
  3. Poreski tretman prihoda pomoraca:
    • Predloženim zakonom uređuje se poreski tretman prihoda fizičkih lica radno angažovanih kao pomorci na brodovima pod zastavom strane države.
    • Ovo rešenje uzima u obzir specifičnosti njihovog položaja, radnog angažovanja u inostranstvu i usklađenost sa međunarodnim standardima.
    • Pored poreza, predlaže se i uređenje njihovih prava iz socijalnog osiguranja.

Ciljevi i Prednosti Izmena

  • Fiskalno rasterećenje: Smanjenje poreza na zarade i stimulisanje zapošljavanja.
  • Podrška poslodavcima: Kontinuitet poreskih olakšica omogućava finansijsku stabilnost u poslovanju.
  • Regulacija specifičnih zanimanja: Uvođenje jasnih poreskih pravila za pomorce poboljšava njihov pravni status i usklađuje praksu sa međunarodnim standardima.

Ove izmene doprinose povoljnijem poslovnom ambijentu, većem zapošljavanju i pravnoj sigurnosti za radnike i poslodavce.

 

Pročitajte zakon na sledećem linku

Doprinosi – Sažetak predloženih izmena Zakona o doprinosima

Doprinosi – Sažetak predloženih izmena Zakona o doprinosima

U petom po redu tekstu ove serije izmena, pišemo o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima. Uradili smo sažetak, ali smo ostavili i link predloga zakona kako bi se detaljnije informisali oni koji žele.

Predloženim izmenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, cilj je unapređenje poslovnog okruženja, suzbijanje sive ekonomije, podsticanje zapošljavanja i regulisanje specifičnih profesionalnih kategorija.

Ključne Izmene i Dopune

  1. Produženje poreskih olakšica za zapošljavanje:
    • Period primene olakšica za povraćaj dela doprinosa za obavezno socijalno osiguranje produžava se do 31. decembra 2025. godine.
    • Olakšice se odnose na lica registrovana kod Nacionalne službe za zapošljavanje.
    • Ova mera omogućava kontinuitet u finansijskim olakšicama za poslodavce, olakšava planiranje troškova i podstiče zapošljavanje.
  2. Poreski tretman za pomorce:
    • Uređuje se način utvrđivanja i plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za fizička lica koja rade kao pomorci na brodovima pod zastavom strane države.
    • Predlog je proizašao iz inicijative Udruženja pomoraca Srbije, koje je ukazalo na specifičnosti njihovog radnog angažovanja, uključujući međunarodne konvencije i troškove.
    • Cilj je usklađivanje sa međunarodnim standardima i obezbeđivanje prava iz socijalnog osiguranja za pomorce.
  3. Uređenje osnovice i načina plaćanja doprinosa:
    • Definiše se osnovica i način plaćanja doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje za članove posade i pomoćno osoblje na plovilima pod zastavom strane države.

 

Ciljevi i Prednosti Izmena

  • Podrška zapošljavanju: Produženje olakšica doprinosi većem angažovanju nezaposlenih lica.
  • Regulisanje specifičnih zanimanja: Jasno definisani propisi za pomorce poboljšavaju njihov pravni status.
  • Fiskalno rasterećenje: Olakšava poslovanje poslodavaca i smanjuje troškove.

Ove izmene osnažuju privredni rast, priliv investicija i poboljšavaju uslove poslovanja, uz povećanje pravne sigurnosti za poslodavce i radnike.

Pročitajte zakon na sledećem linku

Porez na Dobit – Predlog Izmena Zakona

Porez na Dobit – Predlog Izmena Zakona

U trećem po redu tekstu ove serije izmena, pišemo o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dobit. Uradili smo sažetak, ali smo ostavili i link predloga zakona kako bi se detaljnije informisali oni koji žele.

Predloženim izmenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica preciziraju se odredbe vezane za likvidaciju, stečaj i statusne promene, s ciljem rešavanja postojećih problema i povećanja pravne sigurnosti.

Razlozi i Ciljevi Izmena

  1. Preciziranje obaveza u likvidaciji i stečaju:
    • Likvidacioni ili stečajni upravnik preuzima obavezu podnošenja poreske prijave.
    • Rokovi za podnošenje prijava usklađuju se sa datumima registracije promene u APR, omogućavajući automatizaciju praćenja obaveza.
    • Smanjuje se rizik izbegavanja poreza i zloupotreba tokom likvidacije.
  2. Usaglašavanje sa računovodstvom:
    • Poreski bilans temelji se na vanrednim finansijskim izveštajima, čime se uklanjaju nejasnoće u vezi sa rokovima i usklađuje rad sa Zakonom o računovodstvu.
  3. Solidarna odgovornost članova društva:
    • Članovi društva koje prestane likvidacijom odgovaraju za obaveze iz poreske prijave, čime se osigurava naplata obaveza čak i nakon prestanka društva.
  4. Obaveze pravnih sledbenika:
    • Pravne sledbenike obavezuju na podnošenje poreske prijave za društva prestala statusnom promenom.
    • Dostavljaju Poreskoj upravi izveštaj o podeli prava i obaveza, koji omogućava precizno evidentiranje u poreskom računovodstvu.

Ključne Prednosti

  • Automatizacija procesa u Poreskoj upravi na osnovu podataka iz APR.
  • Jasnije definisanje odgovornosti i obaveza tokom likvidacije, stečaja i statusnih promena.
  • Smanjenje pravnih praznina i rizika od zloupotreba.
  • Uvođenje elektronskog podnošenja izveštaja o podeli obaveza i prava za sledbenike u statusnim promenama.

Zaključak

Ove izmene unapređuju pravnu i tehničku usklađenost poreskog sistema sa drugim zakonima, obezbeđujući efikasniju naplatu poreza i olakšavajući obveznicima ispunjavanje zakonskih obaveza.

 

Pročitajte zakon na sledećem linku