Koju veličinu pravnog lica prijaviti u obrascu za eko taksu za 2025. godinu?

Svake godine sve veći broj privrednika u Srbiji se suočava s dilemom kada dođe vreme za popunjavanje obrasca za eko taksu: koji podatak o veličini pravnog lica treba uneti? Ovo pitanje postaje posebno važno kada se veličina firme promenila između dve uzastopne godine – na primer, iz mikro u malo preduzeće.

Ako ste i vi među onima koji se pitaju da li je relevantna klasifikacija iz 2023. ili 2024. godine – nastavite da čitate.

Na primer, šta ako je vaše preduzeće tokom 2023. godine bilo razvrstano kao mikro pravno lice, a na osnovu završnog računa za 2024. godinu sada spada u mala pravna lica?

Odgovor je jasan: Prilikom popunjavanja obrasca za eko taksu za 2025. godinu, koristi se podatak iz finansijskog izveštaja za 2024. godinu. Dakle, prijavljuje se ona veličina u koju je obveznik razvrstan na osnovu izveštaja za prethodnu, tj. 2024. godinu.

U delu 2 Obrasca 1, koji se koristi za prijavu eko takse:

  • U polju 2.3 se upisuje ukupan prihod ostvaren u 2024. godini.

  • U polju 2.4 se unosi veličina pravnog lica, razvrstana prema kriterijumima iz zakona o računovodstvu, takođe na osnovu finansijskog izveštaja za 2024. godinu.

Zbog toga je važno da pre popunjavanja obrasca proverite kako je vaše preduzeće klasifikovano u 2024. godini. Ova klasifikacija direktno utiče na visinu eko takse koju ste u obavezi da platite.

Zaključak:
Bez obzira na to kakva je bila veličina vašeg preduzeća prethodnih godina, za prijavu eko takse za 2025. godinu relevantna je isključivo klasifikacija iz 2024. godine, jer ona odražava trenutno stanje i koristi se kao osnov za obračun naknade.

Naknada za zaštitu životne sredine: Kako podneti prijavu za 2025. godinu?

Naknada za Zaštitu Životne Sredine: Kako Podneti Prijavu za 2025. Godinu?

Svake godine, privredni subjekti u Srbiji koji obavljaju aktivnosti koje utiču na životnu sredinu dužni su da podnesu prijavu za naknadu za zaštitu i unapređivanje životne sredine. Rok za podnošenje ove prijave za 2025. godinu je 30. april 2025. godine.

Ko je obavezan da podnese prijavu?

Obveznici naknade su pravna lica, preduzetnici i ogranci stranih pravnih lica koji obavljaju delatnosti koje imaju određeni uticaj na životnu sredinu. Ako ste novoosnovano pravno lice ili preduzetnik u 2025. godini, ne morate podnositi prijavu za tu godinu.

Kako se utvrđuje visina naknade?

Visina naknade zavisi od:

  1. Stepena negativnog uticaja vaše delatnosti na životnu sredinu (veliki, srednji ili mali uticaj).

  2. Veličine vašeg poslovnog subjekta (velika, srednja, mala ili mikro preduzeća).

Evo pregleda visine naknada:

Napomena: Ukupna naknada ne može biti veća od 0,4% ukupnog prihoda ostvarenog u prethodnoj godini.

Kako podneti prijavu?

Od 2025. godine, prijava se podnosi isključivo elektronski putem portala LPA. Prijava se podnosi na Obrascu 1, koji sadrži sledeće podatke:

  • Osnovne informacije o obvezniku (PIB, matični broj, poslovno ime, adresa, kontakt podaci).

  • Stepen negativnog uticaja delatnosti.

  • Ukupan prihod iz prethodne godine.

  • Početak ili prestanak obavljanja delatnosti (ako je primenjivo).

Prijava se podnosi do 30. aprila 2025. godine. Nakon podnošenja, obveznici dobijaju rešenje o visini naknade i plaćaju je tromesečno.

Ko ne plaća naknadu?

Od naknade su izuzeti:

  • Budžetski korisnici, stambene zajednice i organizacije obaveznog socijalnog osiguranja.

  • Preduzetnici tokom perioda privremenog prekida delatnosti.

  • Neprofitne organizacije, crkve i verske zajednice.

  • Javno preduzeće koje gazduje šumama i nacionalnim parkovima.

Zaključak

Podnošenje prijave i plaćanje naknade za zaštitu životne sredine je zakonska obaveza mnogih privrednih subjekata u Srbiji. Kako biste izbegli eventualne kazne i nesporazume, važno je da prijavu podnesete na vreme i da pravilno utvrdite iznos naknade koji treba da platite.

Za više informacija, posetite LPA portal ili se konsultujte sa stručnim licem za računovodstvo i poreske obaveze.

Neoporezivi iznosi za isplate od 1. februara 2025. godine

Usklađeni dinarski neoporezivi iznosi iz Zakona o porezu na dohodak građana za isplate od 1. februara 2025. do 31. januara 2026. godine („Službeni glasnik RS“, broj 8 od 24.1.2025. godine)

Opis Neoporezivi iznos (RSD) Član Zakona
Neoporezivi iznos zarade28.423član 15a
Naknada troškova prevoza5.630član 18. stav 1. tačka 1
Dnevnica za službeno putovanje3.380član 18. stav 1. tačka 2
Naknada prevoza na službenom putovanju9.855član 18. stav 1. tačka 5
Solidarna pomoć za bolest56.307član 18. stav 1. tačka 7
Poklon deci zaposlenih14.077član 18. stav 1. tačka 8
Jubilarna nagrada28.152član 18. stav 1. tačka 9
Pomoć u slučaju smrti člana porodice98.534član 18. stav 1. tačka 9a
Solidarna pomoć za rođenje detetado visine prosečne zaradečlan 18. stav 1. tačka 12
Premija za dobrovoljno osiguranje8.449član 21a stav 2
Pomoć u slučaju smrti zaposlenog98.534član 9. stav 1. tačka 9
Stipendije i krediti učenika i studenata43.160član 9. stav 1. tačka 12
Naknada za ishranu sportista14.077član 9. stav 1. tačka 13
Naknada za rad biračkih komisija7.559član 9. stav 1. tačka 29
Novčana pomoć fizičkim licima18.704član 9. stav 1. tačka 30
Naknada troškova boravka za EU programe143.872član 9. stav 1. tačka 31
Dobitak od igara na sreću143.872član 83. stav 4. tačka 1
Nagrade fizičkim licima18.704član 85. stav 1. tačka 11

Poresko oslobođenje za službene i privatne potrebe diplomatskih i konzularnih predstavništava

Uslovi za ostvarivanje poreskog oslobađanja sa pravom na odbitak prethodnog poreza za promet dobara i usluga namenjenih za službene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavništava, odnosno za lične potrebe stranog osoblja diplomatskih i konzularnih predstavništava, uključujući i članove njihovih porodica

(Mišljenje Ministarstva finansija, br. 002670623 2024 10520 004 000 011 004 od 4. novembra 2024. godine)

Pravni osnov

Poresko oslobođenje sa pravom na odbitak prethodnog poreza za promet dobara i usluga za:

  • Službene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavništava.

  • Lične potrebe stranog osoblja diplomatskih i konzularnih predstavništava, uključujući članove njihovih porodica.

Pravni okvir:

  • Zakon o porezu na dodatu vrednost („Službeni glasnik RS“, br. 84/04 i dr.).

  • Pravilnik o porezu na dodatu vrednost („Službeni glasnik RS“, br. 37/21 i dr.).

Uslovi za poresko oslobođenje

1. Službene potrebe

Obveznik PDV-a ostvaruje oslobođenje ako poseduje:

  • Fotokopiju potvrde o reciprocitetu izdatu od nadležnog ministarstva.

  • Original službenog naloga za nabavku dobara i usluga i uvoz bez PDV-a (Obrazac SNPDV).

2. Lične potrebe

Obveznik PDV-a ostvaruje oslobođenje ako poseduje:

  • Fotokopiju potvrde o reciprocitetu.

  • Original naloga za nabavku i uvoz dobara bez PDV-a za lične potrebe (Obrazac LNPDV).

Ograničenja i izuzeci

  • Ako diplomatsko predstavništvo zakupi stan od fizičkog lica koje nije obveznik PDV-a, ne postoji osnov za poresko oslobođenje za režijske troškove (npr. voda, čišćenje).

  • Otuđenje dobara kupljenih bez PDV-a u roku kraćem od tri godine zahteva plaćanje PDV-a, osim za poklone do 50 evra.

Dodatne napomene

  • Uz poresku prijavu mora se dostaviti primerak naloga (SNPDV ili LNPDV).

  • Za dugoročne usluge (npr. zakup objekata) primerak naloga se dostavlja uz prvu prijavu.

Izvor: Ministarstvo finansija, Mišljenje br. 002670623 2024 10520 004 000 011 004 od 4. novembra 2024.

Obračun poreza i doprinosa na prihode frilensera (od 1.2.2025.)

Obračun poreza i doprinosa na prihode frilensera (od 1.2.2025.)

1. Novi normirani troškovi
U „Službenom glasniku RS“ broj 8/2025 objavljeni su usklađeni dinarski iznosi normiranih troškova za frilensere, koji se primenjuju od
1. februara 2025.:

  • 107.738 dinara (prethodno 103.296 dinara) za prihode iz člana 56. stav 2. tačka 1) i člana 85. stav 5. tačka 2) podtačka (1) Zakona o porezu na dohodak građana.

  • 64.979 dinara (prethodno 62.300 dinara) za prihode iz člana 56. stav 2. tačka 2) i člana 85. stav 5. tačka 2) podtačka (2).

2. Rokovi i modeli oporezivanja

  • Prijavljivanje prihoda frilensera vrši se kvartalno.

  • Rok za prijavu i plaćanje poreza i doprinosa je 30 dana od isteka kvartala.

  • Postoje dva modela oporezivanja, a frilenseri mogu birati model za svaki kvartal, nezavisno od prethodnog izbora.

3. Granični iznosi za izbor modela

  • Za lica bez drugog osiguranja: 191.665,44 dinara.

  • Za lica sa drugim osiguranjem: 197.836,40 dinara.

  • Model 1 je povoljniji za prihode manje od navedenih iznosa.

  • Model 2 je povoljniji za prihode veće od navedenih iznosa.

  • Granični iznosi važe kada nema umanjenja poreza po osnovu plaćanja u drugoj državi.

4. Kalkulator za obračun poreza
Za lakše računanje optimalnog modela oporezivanja, koristite zvanični
kalkulator Poreske uprave Srbije.

Izvori i dodatne informacije:

  • Zakon o porezu na dohodak građana

  • Službeni glasnik RS br. 8/2025

  • Poreska uprava Republike Srbije

Razvrstavanje pravnih lica i preduzetnika i grupa pravnih lica

1. Razvrstavanje pravnih lica i preduzetnika

Pravna lica i preduzetnici razvrstavaju se u mikro, mala, srednja ili velika pravna lica u skladu sa kriterijumima propisanim članom 6. Zakona o računovodstvu. Kriterijumi obuhvataju:

  • Prosečan broj zaposlenih

  • Poslovni prihod

  • Ukupnu vrednost aktive

Razvrstavanje se vrši na osnovu podataka iz redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja (RGFI) i Statističkog izveštaja za 2024. godinu, a važi za 2025. godinu.

Posebni slučajevi:

  • Pravna lica osnovana 2024. godine koriste veličinu utvrđenu na osnovu RGFI za 2024. godinu i broja meseci poslovanja.

  • Finansijske institucije (banke, osiguravajuća društva, investicioni fondovi, brokersko-dilerska društva, faktoring društva, itd.) automatski se smatraju velikim pravnim licima prema Zakonu.

2. Razvrstavanje grupa pravnih lica

Ekonomske celine (grupe pravnih lica) se razvrstavaju u male, srednje ili velike grupe prema kriterijumima iz člana 7. Zakona o računovodstvu.

  • Razvrstavanje se vrši na osnovu podataka iz konsolidovanog godišnjeg finansijskog izveštaja (KGFI) za 2024. godinu.

  • Utvrđena veličina važi za 2024. godinu nakon verifikacije Agencije za privredne registre (APR).

  • Finansijske institucije iz člana 6. Zakona nisu u obavezi da se razvrstavaju i automatski se smatraju velikim grupama (Mišljenje Ministarstva finansija br. 011-00-00013/2020-16 od 15.01.2020.).

3. Obaveza revizije

Prema Zakonu o reviziji, obavezu revizije godišnjih finansijskih izveštaja za 2025. godinu imaju:

  • Sva velika i srednja pravna lica

  • Javna društva, bez obzira na veličinu

  • Sva pravna lica i preduzetnici čiji je ukupan prihod u 2024. godini premašio 4,4 miliona evra (514.866 hiljada RSD).

4. Pomoć pri razvrstavanju i utvrđivanju obaveze revizije

Agencija za privredne registre obezbedila je kalkulator za:

  • Razvrstavanje pravnih lica i preduzetnika

  • Razvrstavanje grupa pravnih lica

  • Utvrđivanje obaveze revizije RGFI za 2025. godinu

Kalkulator mogu koristiti i obveznici koji nisu dostavili ili su dostavili neispravne RGFI za 2023. godinu, kako bi na osnovu podataka iz 2024. godine utvrdili svoju veličinu i obavezu revizije za 2024. godinu.

Klikni za više informacija na temu obaveze revizije

Klikni za kalkulator za izračunavanje veličine pravnih lica, preduzetnika i grupa pravnih lica.

Klikni za detaljnije na temu Kriterijumi za razvrstavanje i granične vrednosti

Elektronske otpremnice – sažetak predloga zakona

U desetom i poslednjem tekstu u nizu ove serije izmena i dopuna zakona, pišemo o izmenama i dopunama Zakona o elektronskim otpremnicama. Uradili smo sažetak, ali smo ostavili i link predloga zakona kako bi se detaljnije informisali oni koji žele.

Svesni smo da ovakvi tekstovi često budu naporni i preobimni za čitanje pa smo se potrudili da budemo što kraći a da zadržimo suštinu i da ne izostavimo neku važnu informaciju.

  1. Cilj Zakona:
    • Unapređenje i pojednostavljenje dokumentovanja kretanja dobara kroz Srbiju.
    • Efikasniji nadzor nad kretanjem dobara (inspekcijski i fiskalni).
    • Uvođenje uniformnosti u razmeni i čuvanju dokumentacije, uz povećanje pravne sigurnosti.
  2. Prednosti sistema elektronskih otpremnica:
    • Brža i automatizovana razmena podataka u standardizovanom formatu.
    • Ušteda na papiru, radnim satima i vremenu potrebnom za upravljanje dokumentima.
    • Centralizovan sistem sa visokim nivoom sigurnosti, omogućava rad u realnom vremenu.
    • Olakšan inspekcijski nadzor i kreiranje statističkih analiza.
  3. Funkcionisanje sistema:
    • Sistem omogućava slanje, prijem, obradu i čuvanje elektronskih otpremnica i prijemnica.
    • Omogućava razmenu dokumenata bez obzira na kompatibilnost informacionih sistema korisnika.
    • Elektronske otpremnice sadrže standardne elemente, uz mogućnost dodavanja dodatnih podataka.
  4. Inspekcijski nadzor:
    • Nadzor nad primenom zakona vrše Ministarstvo finansija i drugi državni organi.
    • Elektronska otpremnica čuva sve relevantne podatke (npr. datum slanja, podaci o prevozniku).
    • Korisnici sistema dužni su omogućiti uvid u dokumentaciju i tehničku opremu.
  5. Obaveze korisnika sistema:
    • Obaveze se odnose na izdavaoce, primaoce i prevoznike.
    • Subjekti javnog sektora obavezni su da prihvate otpremnicu istekom roka za postupanje.
    • Za privatni sektor prihvatanje zahteva aktivno izjašnjavanje.
  6. Fazna primena zakona:
    • Od 1. januara 2026: Obaveza za subjekte javnog sektora i za kretanje akciznih proizvoda.
    • Od 1. oktobra 2027: Obaveza za subjekte privatnog sektora (osim akciznih proizvoda).
  7. Dobrovoljna primena:
    • Subjekti privatnog sektora koji nisu obveznici PDV-a ili ne učestvuju u kretanju akciznih proizvoda mogu se dobrovoljno opredeliti za korišćenje sistema.

Zaključak: Zakon donosi značajna poboljšanja u logistici, fiskalnoj kontroli i pravnoj sigurnosti, uz povećanje efikasnosti i smanjenje administrativnih troškova.

 

Pročitajte zakon na sledećem linku

Zakon o pranju novca i finansiranju terorizma – sažetak

U devetom po redu tekstu ove serije izmena, pišemo o izmenama i dopunama Zakona o pranju novca i finansiranju terorizma. Uradili smo sažetak, ali smo ostavili i link predloga zakona kako bi se detaljnije informisali oni koji žele.

Izmene i dopune Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma

  1. Cilj Zakona:
    Uređuje mere za sprečavanje i otkrivanje pranja novca i finansiranja terorizma, obavezujući finansijske i nefinansijske institucije na identifikaciju stranke i sprovođenje mera u skladu sa zakonom.
  2. Razlog za izmene:
    • Proširenje analize rizika, uključujući rizik od finansiranja širenja oružja za masovno uništenje.
    • Usklađivanje sa međunarodnim standardima FATF-a (40 preporuka).
    • Otklanjanje nedostataka iz prethodnih evaluacija Republike Srbije i priprema za šesti krug evaluacije Komiteta Manival (MONEYVAL).
  3. Najvažnije izmene:
    • Obaveza nacionalne procene rizika proširena na finansiranje širenja oružja za masovno uništenje.
    • Redovno ažuriranje procene rizika i implementacija u strateške dokumente.
    • Fokus na visok rizik u sektoru nekretnina, uključujući ograničenje gotovinskih transakcija za fizička lica u kupovini nekretnina.
    • Ograničenje primanja gotovinskih pozajmica iznad 10.000 evra (ili ekvivalent u dinarima), koje moraju biti uplaćene na bankovni račun.
  4. Očekivani rezultati:
    • Efikasnija prevencija pranja novca i finansijskog kriminala.
    • Veća pravna sigurnost i privlačenje stranih investicija zahvaljujući stabilnijem finansijskom sistemu.

 

Pročitajte zakon na sledećem linku

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o akcizama – sažetak

U osmom po redu tekstu ove serije izmena, pišemo o izmenama i dopunama Zakona o akcizama. Uradili smo sažetak, ali smo ostavili i link predloga zakona kako bi se detaljnije informisali oni koji žele.

Ciljevi zakona:

  1. Harmonizacija sa standardima EU: Usaglašavanje akcizne politike u vezi s oporezivanjem duvanskih proizvoda i energenata.
  2. Olakšice za drumski saobraćaj: Povećanje refakcije plaćene akcize za derivate nafte u transportne svrhe, podrška privrednim subjektima i smanjenje sive ekonomije.
  3. Jačanje e-akciza sistema: Dalje unapređenje sistema za praćenje prometa akciznih proizvoda, uključujući cigarete i nesagorevajući duvan, radi suzbijanja crnog tržišta.

Ključne izmene i predlozi:

  1. Sistem e-akciza:
    • Praćenje kretanja cigareta i nesagorevajućeg duvana od proizvodnje do maloprodaje.
    • Uvođenje obaveze skeniranja kodova tokom distribucije radi transparentnosti i borbe protiv sive ekonomije.
    • Odlaganje praćenja sledljivosti duvanskih proizvoda do 1. oktobra 2025.
  2. Olakšice za drumski transport:
    • Povećanje refakcije akcize za goriva, podsticanje nabavke goriva u Srbiji i smanjenje sive ekonomije.
    • Bez uticaja na smanjenje budžetskih prihoda.
  3. Akciza na prirodni gas:
    • Od 1. januara 2025, oporezivanje prirodnog gasa za vozila i grejanje u skladu sa Energetskom direktivom EU.
    • Početak primene akciza na komprimovani prirodni gas od 1. januara 2026.
  4. Proširenje oporezivanja novih proizvoda:
    • Akciza na biljne proizvode za pušenje/zagrevanje i arome za nargile.
    • Identifikacija i harmonizacija tarifnih oznaka za nove proizvode.
    • Uvođenje akcize od 1. januara 2025, uz jednake stope kao za nesagorevajući duvan.
  5. Poreska prijava i plaćanje akciza:
    • Usaglašavanje rokova za podnošenje poreske prijave i plaćanje akcize radi ažurnosti poreskog računovodstva.

Očekivani efekti:

  • Povećanje budžetskih prihoda.
  • Suzbijanje crnog tržišta.
  • Podrška domaćoj privredi i prevoznicima.
  • Usklađivanje sa EU standardima i direktivama.

 

Pročitajte zakon na sledećem linku

Izmene Zakona o porezu na imovinu – sažetak

U sedmom po redu tekstu ove serije izmena, pišemo o izmenama Zakona o porezu na imovinu. Uradili smo sažetak, ali smo ostavili i link predloga zakona kako bi se detaljnije informisali oni koji žele.

Izmene Zakona o porezima na imovinu

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezima na imovinu ima za cilj da osigura kontinuitet i unapredi jasnoću u vezi sa oporezivanjem imovine. Ključne izmene uključuju:

  1. Kontinuitet nadležnosti Poreske uprave:
    • Poreska uprava ostaje nadležna za utvrđivanje, kontrolu i naplatu poreza na nasleđe i poklon, kao i poreza na prenos apsolutnih prava, i nakon 1. januara 2025. godine.
  2. Preciziranje poreske osnovice:
    • Uređuje se osnovica poreza na imovinu u situacijama kada jedinice lokalne samouprave ne objave prosečne cene kvadratnog metra nepokretnosti.
    • Definiše se osnovica kada vrednost nepokretnosti (objekata i zemljišta) nije posebno iskazana u poslovnim knjigama.
  3. Poreska oslobođenja i krediti:
    • Preciziraju se odredbe koje uređuju poreska oslobođenja i poreski kredit vezan za porez na imovinu.
  4. Definisanje ugovorene cene:
    • Uređuje se pojam ugovorene cene kao osnovice poreza na prenos apsolutnih prava kada je naknada za prenos ugovorena alternativno ili fakultativno.
  5. Pravnotehničko usaglašavanje:
    • Izmene uključuju pravnotehničku doradu odredaba radi lakše primene zakona i smanjenja nejasnoća.
  6. Bez novih administrativnih postupaka:
    • Zakon ne uvodi nove postupke niti menja postojeće administrativne procedure.

Ove izmene imaju za cilj efikasnije sprovođenje zakona, veću pravnu sigurnost i unapređenje procesa oporezivanja imovine.

 

Pročitajte zakon na sledećem linku

Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.