Godišnji porez na dohodak građana za 2025. godinu – najvažnije informacije

📩 Godišnji porez na dohodak građana za 2025. godinu – najvažnije informacije

Poreska uprava Srbije objavila je informator koji se odnosi na godišnji porez na dohodak građana za 2025. godinu. U nastavku izdvajamo ključne informacije koje treba da znate 👇

 

👤 Ko ima obavezu plaćanja?

Obveznici su fizička lica koja su tokom 2025. godine ostvarila dohodak veći od:

➡️ 5.439.096 dinara (trostruka prosečna godišnja zarada)

To uključuje:

  • ✔️ Rezidente Srbije – za prihode u zemlji i inostranstvu

  • ✔️ Nerezidente – za prihode ostvarene u Srbiji

 

💸 Ko NE plaća porez?

Ako je vaš godišnji dohodak manji od 5.439.096 dinara
➡️ nemate obavezu plaćanja niti podnošenja prijave

 

📊 Koji prihodi ulaze u obračun?

U godišnji porez ulaze, između ostalog:

  • 💼 zarade

  • 🧾 prihodi od samostalne delatnosti

  • 🎨 autorski honorari

  • 🏠 prihodi od izdavanja nepokretnosti

  • ⚽ prihodi sportista

  • 🚢 prihodi pomoraca

  • 📦 ostali oporezivi prihodi

📌 Važno: Računaju se svi prihodi isplaćeni od 1.1. do 31.12.2025., bez obzira na period na koji se odnose.

 

🧮 Kako se obračunava porez?

Osnovica =
👉 ukupni prihodi
➖ porezi i doprinosi
➖ neoporezivi iznos (5.439.096 din)

 

🎯 Posebna pogodnost za mlađe od 40 godina

Ako ste na dan 31.12.2025. imali manje od 40 godina:

➡️ dodatno umanjenje: 5.439.096 dinara

 

📉 Poreske stope

  • ✅ do 10.878.192 din → 10%

  • ✅ preko tog iznosa → 15% (na razliku)

📌 Primer:
Ako je dohodak 12.950.452 din:

  • 10% na 10.878.192

  • 15% na ostatak

 

👨‍👩‍👧‍👦 Lični odbici

Možete umanjiti porez kroz:

  • 👤 lični odbitak: 725.213 din

  • 👨‍👩‍👧 izdržavani član: 271.955 din po članu

⚠️ Maksimalno: do 50% oporezivog dohotka

 

📈 Poreski kredit (ulaganja)

Ako investirate u alternativni investicioni fond:

➡️ možete dobiti poreski kredit do 50% ulaganja

⚠️ Uslov: ne prodajete ulaganje najmanje 3 godine

 

📝 Podnošenje prijave

  • 📅 Rok: 15. maj 2026.

  • 📄 Obrazac: PP GPDG

  • 💻 Podnosi se isključivo elektronski (portal ePorezi)

📌 Dobra vest:
Poreska uprava često već priprema unapred popunjenu prijavu

👉 Vaša obaveza:

  • proverite podatke

  • ispravite ako treba

  • kliknite „Potpiši i podnesi“

 

⚠️ Šta ako ne podnesete prijavu?

  • Poreska uprava može podneti prijavu umesto vas

  • moguće su prekršajne kazne

 

💳 Plaćanje poreza

  • 📅 Rok za uplatu: 15. maj 2026.

  • 📲 Nakon podnošenja dobijate nalog + QR kod za plaćanje

 

ℹ️ Važne napomene

  • Ako je vaš obračunati porez = 0
    ➡️ nemate obavezu podnošenja prijave

  • Obavezno unesite u prijavi:

    • 📞 telefon

    • 📧 email

    • 💼 zanimanje

 

📌 Zaključak

Ovaj porez se sada obračunava po principu samooporezivanja, što znači da je odgovornost na obvezniku.

👉 Najvažnije:

  • proverite da li prelazite prag

  • iskoristite olakšice

  • podnesite prijavu na vreme

PDV izmene od aprila 2026 – šta se menja u praksi?

📊 PDV izmene od aprila 2026 – šta se menja u praksi?

U „Službenom glasniku RS“ br. 30/2026 objavljene su izmene Pravilnika o PDV koje prate izmene Zakona iz decembra 2025. godine. Ove promene donose važne novine u obračunu, evidenciji i pravu na odbitak PDV.

📅 Kada počinje primena?
Izmene se primenjuju od poreskog perioda april 2026 (odnosno april–jun za tromesečne obveznike).
➡️ Ne odnose se na mart 2026, čak i ako se određene radnje obavljaju u aprilu.
➡️ Neke odredbe (npr. vraćanje dobara) važe već od 1. aprila 2026.

🔑 Ključne izmene koje treba znati

1️⃣ Smanjenje PDV kod smanjenja osnovice

PDV se može smanjiti za određeni poreski period ako su svi uslovi ispunjeni:
✔️ najkasnije do dana pre podnošenja prijave
✔️ a najkasnije do 10. u narednom mesecu

➡️ Uslovi uključuju dokument o smanjenju i korekciju prethodnog poreza kod primaoca.

2️⃣ Ispravke prethodnog poreza (i kod storniranja)

Promene osnovice sada direktno utiču na:
🔻 smanjenje ili povećanje odbitka prethodnog poreza
🔄 korekcije i po osnovu storniranja dokumenata

➡️ Bitno: korekcije se rade u periodu kada su ispunjeni zakonski uslovi.

3️⃣ Pravo na odbitak po osnovu internog računa

✔️ Pravo na odbitak moguće je ostvariti ako je interni račun:
– sačinjen na vreme (do dana pre prijave, najkasnije do 10. u mesecu)
– i ako su ispunjeni ostali uslovi

💡 Nije presudno kada je nastala poreska obaveza, već kada je račun evidentiran.

4️⃣ Interni račun sada ide kroz SEF

📌 Više nema „posebnog“ internog računa – sada se vodi kao:
➡️ Pojedinačna evidencija PDV – interni račun (u SEF-u)

⏳ Novi rok:
➡️ do 12. dana narednog meseca nakon poreskog perioda

5️⃣ Storniranje i uticaj na PDV

Kod storniranja:
✔️ može doći do smanjenja ili povećanja PDV
✔️ ali samo ako su ispunjeni dodatni uslovi (novi dokument, obaveštenje, korekcije)

📌 Pravila su sada jasnije definisana nego ranije.

6️⃣ Vraćanje dobara – velika promena

❌ Više se ne tretira kao novi promet
✔️ Od 1. aprila 2026. tretira se kao smanjenje osnovice

7️⃣ Obaveštenje o prethodnom porezu

📩 Uvodi se preciznija regulativa:
– dostavlja se nakon dokumenta o smanjenju ili storniranja
– može biti elektronsko (npr. preko SEF-a)

✔️ Ključno za pravilno umanjenje PDV kod dobavljača

8️⃣ Evidencije i POPDV obrazac

📌 Važne izmene:
– storniranja više ne ulaze u određene evidencije ispravki
– menjaju se pravila evidentiranja u POPDV obrascu

➡️ Posebno obratiti pažnju na avanse i dokumenta bez PDV.

9️⃣ Rokovi i dodatna preciziranja

📅 Rok za odbitak prethodnog poreza ostaje vezan za:
– prijavu PDV
– i krajnji rok 10. u narednom mesecu

➕ Dodatno:
✔️ jasnije definisani momenti povećanja/smanjenja osnovice
✔️ precizirano izdavanje dokumenata (fiskalni ili e-faktura)
✔️ nova pravila za procenu osnovice i obračun u devizama

📌 Zaključak

Ove izmene donose:
✔️ više preciznosti u pravilima
✔️ jaču povezanost sa SEF sistemom
✔️ ali i veću odgovornost u rokovima i evidencijama

👉 Najveći fokus biće na:
– pravilnom evidentiranju internih računa
– praćenju rokova (10. i 12. u mesecu)
– i korektnom tretmanu storniranja

Izmene u elektronskom fakturisanju od aprila 2026.

U „Službenom glasniku RS“, broj 30 od 27. marta 2026. godine, objavljene su izmene i dopune Pravilnika o elektronskom fakturisanju, koje prate izmene Zakona iz decembra 2025.

🗓 Kada počinje primena?

📅 Izmene se primenjuju:
👉 za poreske periode koji počinju nakon 31. marta 2026.

⚠️ Važno:

  • NE odnose se na mart 2026. (ili Q1 2026)
  • čak i ako se evidencije podnose u aprilu

🔗 Veza sa PDV izmenama

✔ Izmene su usko povezane sa promenama u oblasti PDV
👉 primena takođe počinje od poreskog perioda april 2026

🔑 Najvažnije novine

🧾 1. Novi termin – interni račun

Uveden je naziv:

„Pojedinačna evidencija PDV – interni račun“

📌 Kada se kreira u SEF-u:
✔ kao broj internog računa upisuje se „0“

🔄 2. „Stornirano“ umesto „poništeno“

Uveden novi status:

„stornirano“

📌 Razlika:

  • korekcija → za određene greške u podacima
  • storniranje → kada evidentiranje uopšte nije trebalo da postoji ili greška nije za korekciju

📊 3. Evidencija prethodnog poreza

Stornirani dokumenti:

✔ evidentiraju se kroz:

  • povećanja i smanjenja osnovice i PDV
  • avanse i korekcije avansa

📌 Ostale promene (koje nisu storniranje):
➡ posebna polja za povećanje/smanjenje odbitka

⚙️ 4. Automatski unos podataka

Novina:

✔ automatski unos sada važi i za:
status „stornirano“ (ne samo „evidentirano“)

📌 Posebno:
✔ automatski unos osnovice kod storniranja

🧮 5. Zbirna evidencija PDV

Važne dopune:

✔ Obaveza evidentiranja ako:

  • nije izdata e-faktura za određene maloprodajne transakcije
  • rok za evidentiranje istekne (12. u mesecu)

✔ Uključeni i novi slučajevi:

  • prenos imovine
  • promet u ime stranog lica

✔ Storniranja (kada je primalac poreski dužnik):
➡ preuzimaju se iz pojedinačnih evidencija

⚙️ Ostale bitne izmene

💰 Avansi

➡ Ako je uplata na dan prometa:
✔ izdaje se faktura
✔ avansna faktura – opcionalno

💱 Valuta iskazivanja

✔ Ako je naplata u stranoj valuti → iznosi u valuti
✔ Ukupan iznos → u dinarima
✔ Ako ima dinara → sve u dinarima

📅 Poreski period

✔ Evidencije se ne podnose za kraći period od:

  • meseca ili
  • tromesečja

➖ Negativni iznosi

✔ Dozvoljeni samo za:
➡ kategoriju „N – anuliranje“

📄 „Drugi dokumenti“

Definisani su kao npr:
✔ preliminarna PDV prijava
✔ obaveštenje o prethodnom porezu

🔗 Integracija sistema

✔ SEF se povezuje sa:

  • sistemom e-otpremnica
  • Poreskom upravom
  • Upravom carina

🧾 Fiskalni račun → e-faktura

✔ Za određene maloprodajne transakcije:
e-faktura se izdaje tek nakon fiskalnog računa

✅ Kratak zaključak

✔ Primena od aprila 2026 (ne za mart)
✔ Novi status „stornirano“
✔ Automatski unos i za stornirane evidencije
✔ Preciznije definisana pravila za SEF i PDV evidencije

 

Nova najniža osnovica za zdravstveno osiguranje frilensera (2026)

📢 Nova najniža osnovica za zdravstveno osiguranje frilensera (2026)

U „Službenom glasniku RS“, broj 24 od 13. marta 2026. godine, objavljen je novi iznos mesečne osnovice doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje za 2026. godinu.

📊 Osnovni podaci

✔ Mesečna osnovica (član 35b ZDOSO):
22.663 dinara

✔ Najniža osnovica za frilensere:
67.989 dinara (22.663 × 3)

💡 Šta to znači za frilensere?

📌 Najniža osnovica za obračun doprinosa za zdravstvo iznosi:
👉 67.989 dinara

📌 Važno pravilo:
✔ Osnovica doprinosa = osnovica poreza
❗ ali ne može biti niža od propisanog minimuma

⚠️ Kada frilenseri plaćaju doprinos za zdravstvo?

Frilenseri imaju obavezu plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje:

samo ako nisu osigurani po drugom osnovu
(npr. zaposlenje, preduzetništvo i sl.)

🗓 Od kada važi?

📅 Nova najniža osnovica primenjuje se:
👉 od 1. januara 2026. godine

✅ Kratak zaključak

✔ Minimalna osnovica za zdravstvo frilensera u 2026: 67.989 dinara
✔ Primenjuje se samo ako ne postoji drugo osiguranje
✔ Važi za sve obračune od početka 2026. godine

 

Da li preduzetnik bez zaposlenih mora da ima osiguranje po Zakonu o bezbednosti i zdravlju na radu?

U poslednje vreme često se dešava da osiguravajuća društva kontaktiraju preduzetnike i ukazuju na navodnu zakonsku obavezu zaključivanja osiguranja za slučaj povreda na radu i profesionalnih bolesti. Ovo posebno zbunjuje preduzetnike koji nemaju zaposlene.

📌 Šta kaže zakon?

Prema Zakonu o bezbednosti i zdravlju na radu, obaveza osiguranja odnosi se isključivo na poslodavce koji imaju zaposlene.

➡️ Poslodavac je dužan da zaposlene osigura za slučaj:
✔ povreda na radu
✔ profesionalnih bolesti

👤 Ko se smatra poslodavcem?
Poslodavac je lice koje zapošljava ili radno angažuje jedno ili više lica.

👉 To znači da preduzetnik koji nema zaposlene nije poslodavac u smislu ovog zakona.

👨‍💼 Status preduzetnika bez zaposlenih

Preduzetnik koji samostalno obavlja delatnost, bez angažovanja drugih lica, smatra se licem koje se samozapošljava.

📌 Za takva lica važi sledeće:

  • nemaju obavezu zaključivanja osiguranja iz člana 67. Zakona
  • imaju obavezu da primenjuju mere bezbednosti i zdravlja na radu

⚙️ Koje obaveze ipak postoje?

Iako osiguranje nije obavezno, preduzetnik je dužan da:

✔ vodi računa o sopstvenoj bezbednosti i zdravlju
✔ primenjuje propise iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu
✔ vodi računa o bezbednosti drugih lica na koja njegov rad može uticati
✔ sarađuje sa drugim poslodavcima kada je to potrebno

📊 Zaključak

✔ Preduzetnik bez zaposlenih nije u obavezi da zaključi osiguranje po ovom osnovu
✔ Obaveza osiguranja postoji samo za poslodavce koji imaju zaposlene
✔ Ipak, postoji odgovornost za primenu mera bezbednosti i zdravlja na radu

👉 Drugim rečima:
Ako radite sami – osiguranje nije zakonska obaveza, ali bezbednost i dalje jeste.

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Ut elit tellus, luctus nec ullamcorper mattis, pulvinar dapibus leo.

Da li razvoj softvera predstavlja trošak istraživanja i razvoja (R&D)?

💡 Da li razvoj softvera predstavlja trošak istraživanja i razvoja (R&D)?

Poreski propisi u Srbiji predviđaju značajne olakšice za troškove istraživanja i razvoja (R&D), uključujući mogućnost da se određeni troškovi priznaju u dvostruko uvećanom iznosu u poreskom bilansu.

📌 Šta se smatra istraživanjem i razvojem?
Prema Zakonu o porezu na dobit pravnih lica, istraživanje i razvoj obuhvata:

✔ sticanje novog znanja i razumevanja (istraživanje)
✔ primenu tog znanja u razvoju novih ili unapređenih proizvoda, sistema ili usluga (razvoj)

Važno je naglasiti da se ova pravila ne primenjuju na određene delatnosti, poput istraživanja u oblasti nafte, gasa i rudnih sirovina.

💻 Koji troškovi se mogu priznati kao R&D?
Pravilnik detaljno definiše troškove koji mogu biti uključeni, između ostalog:

✔ zarade zaposlenih angažovanih na R&D projektima
✔ troškovi materijala i opreme
✔ troškovi softverskih rešenja i nematerijalne imovine
✔ troškovi savetodavnih usluga i stručne podrške
✔ troškovi zaštite intelektualne svojine
✔ troškovi koji se odnose na razvoj i testiranje novih proizvoda i sistema

👩‍💻 Razvoj softvera kao R&D aktivnost

U konkretnom slučaju razvoja softvera (posebno kada je reč o inovativnim rešenjima, poput sistema zasnovanih na klaud arhitekturi, analizi podataka ili optimizaciji procesa), takve aktivnosti se mogu smatrati istraživanjem i razvojem, bez obzira na industriju u kojoj će se softver koristiti.

➡️ Ključno je da je softver rezultat razvoja novog ili značajno unapređenog rešenja, a ne samo rutinskog održavanja ili prilagođavanja.

🌍 Primena u praksi

Čak i ako se softver koristi u specifičnim industrijama (npr. bušenje pijaće vode, nafte ili geotermalnih izvora), to ne utiče na činjenicu da razvoj može biti priznat kao R&D.

➡️ Dakle, troškovi razvoja takvog softvera mogu se priznati u dvostruko uvećanom iznosu, pod uslovom da su ispunjeni svi zakonski kriterijumi.

📊 Zaključak

✔ Razvoj inovativnog softvera može predstavljati R&D aktivnost
✔ Troškovi povezani sa takvim razvojem mogu se priznati uz poreske olakšice
✔ Industrija u kojoj će se softver koristiti nije presudna za priznavanje R&D statusa

Pravo na poreske olakšice zavisi od toga da li se projekat zaista može smatrati istraživačko-razvojnim u smislu zakona i da li su ispunjeni svi formalni uslovi propisani pravilnikom.

Ulazne fakture u papirnoj formi – da li su ispravne za knjiženje i odbitak PDV-a?

📄 Ulazne fakture u papirnoj formi – da li su ispravne za knjiženje i odbitak PDV-a?

Često se javlja dilema da li se ulazne fakture dobijene u papirnoj formi od dobavljača koji su obveznici PDV mogu smatrati ispravnim za knjiženje i ostvarivanje prava na odbitak prethodnog poreza. Posebno je pitanje kada dobavljač posluje u sistemu elektronskih faktura (SEF), ali fakturu ipak izda u papirnoj formi.

📌 Osnovno pravilo – verodostojna računovodstvena isprava

Prema Zakonu o računovodstvu, osnov za knjiženje u poslovnim knjigama predstavlja verodostojna računovodstvena isprava. To je dokument koji sadrži sve podatke potrebne za evidentiranje poslovne promene, tako da se jasno može utvrditi osnov, vrsta i sadržaj transakcije.

Važno je naglasiti da način izdavanja dokumenta (papir ili elektronski oblik) sam po sebi ne utiče na to da li se dokument može koristiti za knjiženje, ukoliko ispunjava uslove verodostojnosti.

👥 Članarina poslovnom udruženju

Kada je u pitanju članarina za poslovno udruženje, obično ne postoji obaveza izdavanja elektronske fakture preko SEF-a. Razlog je to što se članarina ne smatra prometom dobara ili usluga, već predstavlja uplatu koja nije predmet oporezivanja PDV-om.

U takvim slučajevima dobavljač se često poziva na član 3. Zakona o PDV, kojim je definisano šta se smatra predmetom oporezivanja. Pošto članarina ne predstavlja promet, izdavanje elektronske fakture nije obavezno, pa je papirna faktura prihvatljiva kao osnov za knjiženje.

⚖️ Faktura javnog beležnika sa PDV-om

Situacija sa računima javnih beležnika može biti složenija. Naime, za usluge koje pružaju pravnim licima i preduzetnicima, javni beležnici su dužni da izdaju:

fiskalni račun, ili
elektronsku fakturu

Koji će dokument izdati zavisi od toga da li se njihov prostor smatra maloprodajnim objektom u smislu Zakona o fiskalizaciji. U praksi to zavisi od strukture njihovog prometa:

📌 ako većinu prometa ostvaruju sa fizičkim licima – izdaju fiskalne račune
📌 ako većinu prometa ostvaruju sa pravnim licima i preduzetnicima – izdaju elektronske fakture

Problem u praksi nastaje zato što primaoci fakture ne mogu sa sigurnošću znati kakva je struktura prometa javnog beležnika, a od toga može zavisiti pravo na odbitak prethodnog poreza.

💡 Pravo na odbitak prethodnog poreza

Prema Zakonu o PDV, ukoliko je za određeni promet propisana obaveza izdavanja elektronske fakture, pravo na odbitak prethodnog poreza može se ostvariti isključivo na osnovu prihvaćene elektronske fakture.

To znači da, ukoliko je dobavljač bio u obavezi da izda efakturu, a izdao je samo papirni račun, kupac može izgubiti pravo na odbitak PDV-a po tom računu.

⚠️ Postoje i određeni izuzeci

Izuzetak može postojati u specifičnim situacijama, na primer kada se radi o zahtevu za isplatu troškova ili nagrada u sudskim i drugim postupcima, koji se isplaćuju iz sredstava suda ili drugog organa na osnovu njihove odluke. U takvim slučajevima zakon predviđa da ne postoji obaveza izdavanja elektronske fakture.

📊 Zaključak

U praksi je važno razlikovati dve stvari:

za knjiženje u poslovnim knjigama – papirna faktura može biti prihvatljiva ako predstavlja verodostojnu računovodstvenu ispravu
za odbitak prethodnog PDV-a – presudno je da li je dobavljač bio u obavezi da izda elektronsku fakturu ili fiskalni račun

Zbog toga je kod pojedinih usluga, poput usluga javnih beležnika, važno dodatno proveriti okolnosti izdavanja fakture kako bi se utvrdilo da li postoji pravo na odbitak prethodnog poreza.

Olakšice za zapošljavanje novih radnika kod mikro i malih poslodavaca

Mikro i mala pravna lica, kao i preduzetnici (uključujući paušalce i preduzetnike poljoprivrednike), mogu ostvariti značajne poreske olakšice prilikom zapošljavanja novih radnika. Ove olakšice su propisane Zakonom o porezu na dohodak građana i Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.

📌 U čemu se sastoji olakšica?
Poslodavci mogu ostvariti povraćaj dela plaćenog poreza i doprinosa na zarade novozaposlenih radnika. Povraćaj se odnosi na zarade isplaćene zaključno sa 31. decembrom 2026. godine, a procenat povraćaja zavisi od broja novozaposlenih.

Za mikro i male poslodavce predviđena je posebno povoljna mera – povraćaj čak 75% plaćenog poreza i doprinosa za novozaposlene radnike, pod uslovom da su ispunjeni zakonski kriterijumi.

👤 Ko se smatra novozaposlenim licem?
Novozaposlenim licem smatra se osoba:
✔ sa kojom je zaključen ugovor o radu
✔ koja je prijavljena na obavezno socijalno osiguranje (CROSO)
✔ koja je pre zaposlenja bila prijavljena na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje najmanje 6 meseci (za pripravnike najmanje 3 meseca)

📍 Od 1. januara 2026. godine, ovaj uslov evidencije kod NSZ ne primenjuje se na nezaposlene do 30 godina koji su uključeni u program „Garancija za mlade“.

⚠️ Novozaposlenim licem ne smatra se lice koje je ranije bilo zaposleno kod povezanog poslodavca, odnosno kod poslodavca koji ima kontrolu ili značajan uticaj na poslovanje.

📋 Koji su osnovni uslovi za ostvarivanje olakšice?
Da bi poslodavac ostvario pravo na povraćaj dela poreza i doprinosa, potrebno je da:

✔ bude mikro ili malo pravno lice ili preduzetnik
✔ zapošljavanjem novih radnika poveća broj zaposlenih najmanje za dva u odnosu na stanje od 31. oktobra 2015. godine
✔ uredno podnosi poreske prijave PPP-PD
✔ redovno plati obračunate poreze i doprinose

Važno je napomenuti da pravo na povraćaj za jednog novozaposlenog radnika postoji tek nakon zapošljavanja drugog novog radnika.

🚫 Ko nema pravo na olakšicu?
Pravo na povraćaj ne mogu ostvariti:
❌ poslodavci koji za isto lice koriste druge subvencije ili podsticaje
državni organi, javna preduzeća, javne službe i budžetski korisnici

💻 Kako se ostvaruje povraćaj?
Postupak se sprovodi elektronski:

1️⃣ Poslodavac podnosi poresku prijavu PPP-PD
2️⃣ Plaća obračunate poreze i doprinose
3️⃣ Podnosi Zahtev za povraćaj (obrazac PPD) putem portala ePorezi

Uz zahtev se prilaže odgovarajuća dokumentacija, između ostalog:
📄 potvrda CROSO o broju zaposlenih
📄 potvrda NSZ o statusu nezaposlenog lica (pri prvom zahtevu)

📅 Rok za povraćaj
Poreska uprava vrši povraćaj u roku od 15 dana od podnošenja zahteva.

🔎 Ova mera predstavlja značajan podsticaj za male privrednike da povećaju broj zaposlenih i smanje troškove rada kroz povraćaj dela poreza i doprinosa.

Potvrda o rezidentnosti – šta je, kako se dobija i kada je potrebna

📄 Potvrda o rezidentnosti – šta je, kako se dobija i kada je potrebna

Potvrda o rezidentnosti je javna isprava kojom primalac prihoda dokazuje da je rezident Republike Srbije ili druge države koja ima potpisan ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja sa Srbijom.

Ova potvrda se koristi kao dokaz na osnovu koga se mogu primeniti odredbe međunarodnog ugovora prilikom oporezivanja prihoda.

🧾 Vrste potvrda o rezidentnosti

Postoje dve osnovne vrste potvrda:

📌 POR-1
Potvrda kojom se kod inostranog isplatioca prihoda dokazuje status rezidenta Republike Srbije.
Ovu potvrdu izdaje Poreska uprava Republike Srbije.

📌 POR-2
Potvrda kojom nerezident dokazuje status rezidenta druge države kod domaćeg isplatioca prihoda u Srbiji.
Izdaje je nadležni organ države sa kojom Srbija ima potpisan ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja.

Potvrda može biti izdata i na obrascu koji propisuje nadležni organ te države, a ne nužno na obrascu POR-2.

🏢 POR-1 – potvrda o rezidentnosti Republike Srbije

⏱ Rok za izdavanje

Potvrdu POR-1 izdaje nadležna filijala Poreske uprave prema mestu prebivališta ili sedišta podnosioca zahteva.

📅 Rok za izdavanje: 8 dana od prijema zahteva

Potvrda se može izdati za:

  • tekuću godinu

  • jednu ili više prethodnih godina

Izdaje se na:

  • srpsko-engleskom ili

  • srpsko-francuskom jeziku.

📝 Kako se podnosi zahtev

Zahtev za izdavanje potvrde može se podneti:

📬 poštom
🏢 na pisarnici nadležne filijale Poreske uprave
💻 elektronskim putem na adresu za prijem elektronskih podnesaka.

Zahtev se podnosi u slobodnoj formi, ali mora da sadrži sledeće podatke:

  • ime i prezime ili naziv podnosioca

  • adresu prebivališta / boravišta / sedišta

  • potpis podnosioca zahteva

  • napomenu da je potvrda potrebna radi primene ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja

  • naziv države za koju se potvrda traži

  • godinu na koju se potvrda odnosi

  • datum podnošenja zahteva.

📑 Dokumentacija uz zahtev

Dokumentacija zavisi od toga ko podnosi zahtev.

👤 Domaće fizičko lice

Potrebno je priložiti:

  • potvrdu o prebivalištu (MUP)

  • dokaz o uplati republičke administrativne takse

Ako se novi zahtev podnosi u roku kraćem od šest meseci, moguće je priložiti kopiju prethodne potvrde o prebivalištu.

🏢 Pravno lice ili preduzetnik

Potrebno je priložiti:

  • dokaz o uplati republičke administrativne takse.

🌍 Strano fizičko lice

Strani državljani dostavljaju širu dokumentaciju, između ostalog:

  • overenu kopiju putne isprave

  • odobrenje za privremeni boravak ili stalno nastanjenje u Srbiji

  • potvrdu o prijavi boravišta

  • ugovor o radu ili ugovor o upućivanju na rad u Srbiju

  • dokaz o vlasništvu ili pravu korišćenja stana ili kuće

  • dokaz o uplati administrativne takse.

U pojedinim slučajevima Poreska uprava može zatražiti i dodatne dokaze.

💳 Administrativna taksa

Za izdavanje potvrde o rezidentnosti plaća se republička administrativna taksa:

💰 2.270 dinara – fizička lica
💰 6.210 dinara – pravna lica i preduzetnici

Uplata se vrši na račun:

  • 840-742221843-57

  • model: 97

  • poziv na broj: 1302110522

🌐 POR-2 – potvrda o rezidentnosti druge države

Kada nerezident ostvaruje prihod u Srbiji, on domaćem isplatiocu dostavlja potvrdu o rezidentnosti koju izdaje njegova država.

Ova potvrda može biti:

📄 obrazac POR-2, ili
📄 obrazac koji propisuje nadležni organ te države.

⚠️ Važno:
Ako domaći isplatilac u trenutku isplate nema potvrdu o rezidentnosti, ne može primeniti odredbe ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja i dužan je da obračuna porez prema domaćim propisima.

📌 Izvor: Poreska uprava Republike Srbije (februar 2026).

Gotovina od prodaje robe koju osnivač zadrži za sebe = oporezivi prihod od kapitala

Prema mišljenju Ministarstva finansija (br. 2756965/2025 od 24.10.2025), novčana sredstva u gotovini koja osnivač i direktor privrednog društva zadrži za sebe, umesto da ih uplati na poslovni račun, predstavljaju prihod od kapitala i podležu oporezivanju.

Činjenično stanje

U konkretnom slučaju, fizičko lice je:

  • osnivač i direktor d.o.o. sa 100% vlasništva,
  • društvo se bavi uvozom i prodajom polovnih motornih vozila,
  • kupcima je omogućeno plaćanje bezgotovinski ili gotovinom,
  • u periodu 2019–2022. godine nisu zaključivani ugovori o kupoprodaji, već su izdavane fakture sa rokom plaćanja do 90 dana,
  • nije bilo pokušaja naplate potraživanja (opomene, tužbe, izvršenja),
  • gotovina primljena od kupaca nije uplaćivana na račun društva, već ju je osnivač zadržavao.

U knjigovodstvu je gotovina evidentirana na prelaznom računu „pazar“, a zatim preknjižavana na konto ostalih potraživanja, pri čemu je dug ostajao nenaplaćen i iskazivan u bilansima.

Stav Ministarstva finansija

Ministarstvo finansija smatra da se u ovom slučaju radi o uzimanju imovine privrednog društva za lične potrebe osnivača, što se prema Zakonu o porezu na dohodak građana smatra prihodom od kapitala.

Drugim rečima – iako novac formalno potiče od prodaje robe društva, onog trenutka kada ga osnivač zadrži za sebe, nastaje lični prihod koji podleže oporezivanju.

Kako se oporezuje ovaj prihod?

Prema zakonu:

  • obveznik poreza je fizičko lice (osnivač),
  • oporezivi prihod je ceo iznos zadržane gotovine,
  • poreska stopa iznosi 15%,
  • porez se plaća po odbitku kada isplatilac postoji, a u ovakvim situacijama Poreska uprava može utvrditi obavezu naknadno.

Kako Poreska uprava dokazuje prihod?

U poreskom postupku mogu se koristiti sva dokazna sredstva, uključujući:

  • poslovne knjige i evidencije,
  • poreske prijave i bilanse,
  • fakture i poslovnu dokumentaciju,
  • podatke banaka i trećih lica,
  • iskaze svedoka,
  • nalaze veštaka i druga sredstva dokazivanja.

Drugim rečima, čak i ako novac formalno nije isplaćen kao dividenda ili zarada, činjenica da je osnivač koristio sredstva društva za lične potrebe dovoljna je da nastane poreska obaveza.

Zaključak

Ako osnivač i direktor d.o.o. zadržava gotovinu od prodaje robe za sebe, bez evidentiranja kroz poslovni račun i bez pravnog osnova, taj iznos se smatra ličnim prihodom od kapitala i oporezuje se po stopi od 15%.

Ovo mišljenje Ministarstva finansija jasno potvrđuje stav poreskih organa:
imovina društva nije lična imovina osnivača, bez obzira na vlasnički udeo.

Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.