Da li datum prometa utiče na ispravnost elektronske fakture?

Da li datum prometa utiče na ispravnost elektronske fakture?

U praksi izdavanja elektronskih faktura često dolazi do situacija koje otvaraju važna pitanja o tačnosti unetih podataka. Jedan takav slučaj pojavio se kada je firma u januaru fakturisala robu kupcu, iako roba nije preuzeta. Tek u martu su ustanovili da avans nije zatvoren, pa je faktura stornirana i izdata nova – ali sa datumom prometa iz marta, iako roba ni tada nije preuzeta.

Postavlja se pitanje: Da li je takva faktura ispravna? Da li je trebalo zadržati datum prometa iz januara ili ga menjati?

Kada zaista nastaje promet?

Prema članu 14. Zakona o PDV-u, promet dobara nastaje:

  • danom prenosa prava raspolaganja na dobrima ako se dobra isporučuju bez otpreme ili prevoza,

  • danom otpočinjanja slanja ili prevoza dobara kada robu šalje ili prevozi isporučilac, primalac ili treće lice po njihovom nalogu.

U konkretnom slučaju, roba nije preuzeta, niti je otprema započeta – što znači da promet zapravo nije ni nastao. Samim tim, ni prvi ni drugi datum (januar ili mart) ne mogu se smatrati ispravnim datumom prometa, jer ne odgovaraju stvarnoj situaciji.

Da li su fakture neispravne?

Da. Obe fakture su neispravne, jer sadrže nerealne podatke o datumu prometa – a osnov za izdavanje fakture (promet) zapravo nije nastao.

Da li je potrebna izjava kupca kod storniranja fakture?

Da bi se izvršilo umanjenje PDV-a na osnovu stornirane fakture, neophodno je imati izjavu kupca da:

  • nije koristio pravo na odbitak prethodnog poreza,

  • ili da je izvršio umanjenje prethodno odbijenog poreza.

Ovo je posebno važno kada se fakture izdaju preko Sistema elektronskih faktura (SEF).

Kako je trebalo postupiti?

U ovakvim situacijama, najispravniji redosled bi bio:

  1. Izdavanje otpremnice – kao dokumenta koji prati robu i dokazuje pokušaj isporuke.

  2. Izdavanje elektronske fakturetek nakon što je promet zaista nastao, odnosno kada roba zaista pređe u posed kupca.

Zaključak

Izdavanje elektronskih faktura mora biti u skladu sa stvarnim prometom dobara. Pogrešan datum prometa može dovesti do neispravnih faktura i dodatnih administrativnih obaveza, poput pribavljanja izjava kupaca za storniranje. Da biste izbegli ovakve situacije, važno je da fakturisanje uskladite sa realnim tokovima robe – a to znači da faktura treba da sledi promet, ne obrnuto. Preciznost u dokumentaciji štedi vreme, novac i moguće komplikacije sa poreskim organima.

Evidentiranje avansnog računa u POPDV

Ako ste primili avansni račun izdat nakon 10. u mesecu, kao što je slučaj s računom izdatim recimo 11. marta za uplatu iz februara, možete ga evidentirati u poreskoj prijavi za februar, ali pravo na odbitak prethodnog poreza imate tek u martu.
Prema članu 28. Zakona o PDV-u, pravo na odbitak moguće je ostvariti samo ako je e-faktura prihvaćena do 10. u mesecu za prethodni period. Pošto u ovom slučaju faktura nije bila dostupna do tog roka, preporučuje se njeno evidentiranje u martu, što omogućava istovremeni unos i prava na odbitak.
Na ovaj način izbegavate dodatne administrativne obaveze i pojednostavljujete postupak prijave.

Porez na dohodak građana – Predlog izmena zakona

Porez na dohodak građana – Predlog izmena zakona

U četvrtom po redu tekstu ove serije izmena, pišemo o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana. Uradili smo sažetak, ali smo ostavili i link predloga zakona kako bi se detaljnije informisali oni koji žele.

Izmene Zakona o porezu na dohodak građana usmerene su na unapređenje poslovnog okruženja, smanjenje sive ekonomije, podsticanje zapošljavanja i stvaranje povoljnijih uslova za privređivanje kroz rasterećenje privrednih subjekata.

Ključne Izmene i Dopune

  1. Povećanje neoporezivog iznosa zarade:
    • Neoporezivi iznos zarade povećava se sa 25.000 na 28.423 dinara mesečno.
    • Time se smanjuje osnovica za oporezivanje, čime se smanjuje fiskalno opterećenje prihoda po osnovu rada.
    • Ova mera doprinosi rasterećenju privrede i podstiče zapošljavanje.
  2. Produženje poreskih olakšica za zapošljavanje:
    • Period važenja olakšica za povraćaj dela poreza na dohodak za novozaposlene produžava se do 31. decembra 2025. godine.
    • Olakšice se odnose na lica registrovana kod Nacionalne službe za zapošljavanje.
    • Poslodavci zadržavaju kontinuitet korišćenja olakšica, što olakšava planiranje troškova poslovanja.
  3. Poreski tretman prihoda pomoraca:
    • Predloženim zakonom uređuje se poreski tretman prihoda fizičkih lica radno angažovanih kao pomorci na brodovima pod zastavom strane države.
    • Ovo rešenje uzima u obzir specifičnosti njihovog položaja, radnog angažovanja u inostranstvu i usklađenost sa međunarodnim standardima.
    • Pored poreza, predlaže se i uređenje njihovih prava iz socijalnog osiguranja.

Ciljevi i Prednosti Izmena

  • Fiskalno rasterećenje: Smanjenje poreza na zarade i stimulisanje zapošljavanja.
  • Podrška poslodavcima: Kontinuitet poreskih olakšica omogućava finansijsku stabilnost u poslovanju.
  • Regulacija specifičnih zanimanja: Uvođenje jasnih poreskih pravila za pomorce poboljšava njihov pravni status i usklađuje praksu sa međunarodnim standardima.

Ove izmene doprinose povoljnijem poslovnom ambijentu, većem zapošljavanju i pravnoj sigurnosti za radnike i poslodavce.

 

Pročitajte zakon na sledećem linku

Porez na Dobit – Predlog Izmena Zakona

Porez na Dobit – Predlog Izmena Zakona

U trećem po redu tekstu ove serije izmena, pišemo o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dobit. Uradili smo sažetak, ali smo ostavili i link predloga zakona kako bi se detaljnije informisali oni koji žele.

Predloženim izmenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica preciziraju se odredbe vezane za likvidaciju, stečaj i statusne promene, s ciljem rešavanja postojećih problema i povećanja pravne sigurnosti.

Razlozi i Ciljevi Izmena

  1. Preciziranje obaveza u likvidaciji i stečaju:
    • Likvidacioni ili stečajni upravnik preuzima obavezu podnošenja poreske prijave.
    • Rokovi za podnošenje prijava usklađuju se sa datumima registracije promene u APR, omogućavajući automatizaciju praćenja obaveza.
    • Smanjuje se rizik izbegavanja poreza i zloupotreba tokom likvidacije.
  2. Usaglašavanje sa računovodstvom:
    • Poreski bilans temelji se na vanrednim finansijskim izveštajima, čime se uklanjaju nejasnoće u vezi sa rokovima i usklađuje rad sa Zakonom o računovodstvu.
  3. Solidarna odgovornost članova društva:
    • Članovi društva koje prestane likvidacijom odgovaraju za obaveze iz poreske prijave, čime se osigurava naplata obaveza čak i nakon prestanka društva.
  4. Obaveze pravnih sledbenika:
    • Pravne sledbenike obavezuju na podnošenje poreske prijave za društva prestala statusnom promenom.
    • Dostavljaju Poreskoj upravi izveštaj o podeli prava i obaveza, koji omogućava precizno evidentiranje u poreskom računovodstvu.

Ključne Prednosti

  • Automatizacija procesa u Poreskoj upravi na osnovu podataka iz APR.
  • Jasnije definisanje odgovornosti i obaveza tokom likvidacije, stečaja i statusnih promena.
  • Smanjenje pravnih praznina i rizika od zloupotreba.
  • Uvođenje elektronskog podnošenja izveštaja o podeli obaveza i prava za sledbenike u statusnim promenama.

Zaključak

Ove izmene unapređuju pravnu i tehničku usklađenost poreskog sistema sa drugim zakonima, obezbeđujući efikasniju naplatu poreza i olakšavajući obveznicima ispunjavanje zakonskih obaveza.

 

Pročitajte zakon na sledećem linku

Izmene i dopune Zakona o elektronskom fakturisanju – sažetak

U drugom po redu tekstu ove serije izmena, pišemo o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o elektronskom fakturisanju. Uradili smo sažetak  koji će Vam pomoći da se upoznate sa promenama, ali smo ostavili i link predloga zakona kako bi se detaljnije informisali oni koji žele.

Elektronsko Fakturisanje – Predlog Izmena Zakona

Predložene izmene i dopune Zakona o elektronskom fakturisanju usmerene su na dalji razvoj sistema elektronskih faktura, koji je ključan za postizanje digitalizovanog obračuna PDV-a.

Razlozi i Ciljevi Izmena

  • Jačanje pravne sigurnosti: Sistem elektronskih faktura omogućava pouzdanu razmenu zahteva za isplatu između subjekata javnog i privatnog sektora.
  • Digitalizacija obračuna PDV-a: Uvođenje evidencija PDV-a („Pojedinačna i Zbirna evidencija PDV-a“ i „Evidencija prethodnog poreza“) stvara osnovu za prikupljanje podataka neophodnih za digitalni obračun PDV-a.
  • Olakšanje obaveza poreskih obveznika: Digitalizovani sistem pojednostavljuje ispunjavanje poreskih obaveza, dok Poreska uprava dobija alate za efikasniju kontrolu i brži povraćaj PDV-a.

Ključne Izmene Zakona

  1. Definicija novih pojmova:
    • Status subjekta (član 3a) i prekogranični promet (član 4b).
    • Poreska uprava unosi podatke o statusu subjekta za korisnike koji do 15. decembra 2024. nisu sami definisali status.
  2. Prilagođavanje elektronskog evidentiranja PDV-a (članovi 4. i 4a):
    • Priprema za dalju digitalizaciju obračuna PDV-a.
    • Korišćenje podataka iz sistema elektronskih faktura za preliminarne poreske prijave.
  3. Izmene definicija i obaveza:
    • Dopunjena definicija subjekta javnog sektora, u skladu sa novim zakonima.
    • Ujednačavanje obaveza izdavanja zahteva za isplatu ka javnom sektoru sa obavezama privatnog sektora.
  4. Normativni okvir za prodaju potraživanja:
    • Predlozi za efikasnije regulisanje prodaje budućih nedospelih potraživanja iskazanih kroz sistem elektronskih faktura.
  5. Nadzor i kaznene odredbe:
    • Proširenje nadzora nad sprovođenjem Zakona izvan inspekcijskog nadzora.
    • Usklađivanje kaznenih odredaba sa predloženim izmenama.

Zaključak

Predložene izmene predstavljaju sledeći korak ka potpunoj digitalizaciji poreskog sistema, olakšavajući poslovanje privrednim subjektima i unapređujući efikasnost poreske administracije.

Pročitajte zakon na sledećem linku

 

Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrednost

Promene koje se tiču PDV obveznika, a objavljene su krajem 2024. godine

Zakon o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrednost stupa na snagu 15. decembra 2024. godine, a primenjivaće se od 1. januara 2025. godine, osim:
podnošenje zahteva za promenu poreskog perioda u kalendarski mesec koji će se primenjivati od 20. decembra 2024. godine, i
preliminarna poreska prijava umesto obrasca POPDV koji će se primenjivati počev za poreski period januar 2026. godine, odnosno januar–mart 2026. godine.

Sažetak Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrednost (PDV)

Osnovni ciljevi i razlozi za izmene:

  1. Poboljšanje sistema PDV:

    • Uvođenje preliminarne poreske prijave radi pouzdanijeg i bržeg obračuna PDV.

    • Povećanje pravne sigurnosti obveznika PDV i usklađivanje sa zakonom o elektronskom fakturisanju.

    • Dalje usklađivanje sa EU Direktivom 2006/112/EZ o zajedničkom PDV sistemu.

  2. Smanjenje PDV jaza i brži povraćaj PDV.

Ključne izmene u zakonodavstvu:

  1. Preliminarna poreska prijava:

    • Obveznici PDV podnose je kao prilog poreskoj prijavi počev od 2026. godine.

    • Omogućava efikasniju kontrolu utvrđivanja poreske obaveze.

    • Ako obveznik ne podnese prijavu u roku, preliminarna prijava se dostavlja na zahtev poreskog organa.

  2. Izmene poreske osnovice:

    • Povećanje osnovice: Obveznici moraju izdati dokument o povećanju i povećati iznos PDV.

    • Smanjenje osnovice:

      • Uz ispunjenje uslova, obveznik može smanjiti PDV.

      • Potrebno je izdati dokument o smanjenju i posedovati obaveštenje da je odbitak prethodnog poreza ispravljen.

      • Kod prometa licima koja nisu obveznici PDV, potrebno je obezbediti dokaz o smanjenju osnovice i potvrdu da neće biti zahteva za povraćaj PDV.

  3. Prava i obaveze kod internih računa:

    • Obveznici mogu smanjiti PDV uz sačinjavanje internog računa i ispravku odbitka prethodnog poreza.

  4. Posebni slučajevi:

    • Zadržavaju se postojeća rešenja kod smanjenja osnovice za nenaplaćena potraživanja, prometa u stranoj valuti, i uvoza dobara.

Zaključak:
Izmene su usmerene ka modernizaciji i efikasnijem upravljanju sistemom PDV, uz smanjenje administrativnog opterećenja i harmonizaciju sa EU standardima.

Sažetak rešenja o pravu na odbitak prethodnog poreza u predlogu izmena ZPDV

Osnovni ciljevi i predložena rešenja:

  1. Zadržavanje opštih uslova za odbitak prethodnog poreza:

    • Pravo na odbitak ostvaruje se za dobra i usluge nabavljene za delatnost sa pravom na odbitak prethodnog poreza.

    • Potrebno je posedovanje odgovarajuće dokumentacije.

  2. Elektronske fakture kao uslov za odbitak:

    • PDV plaćen prilikom uvoza može se odbiti.

    • Pravo na odbitak se ostvaruje isključivo na osnovu prihvaćene elektronske fakture, ako je za promet propisana obaveza elektronskog fakturisanja.

  3. Preciziranje poreskog perioda za odbitak:

    • Pravo na odbitak može se ostvariti za poreski period:

      • Ako je elektronska faktura prihvaćena do dana podnošenja poreske prijave ili najkasnije do 10. dana narednog meseca.

      • Ako je faktura prihvaćena nakon ovog roka, odbitak se ostvaruje u periodu kada je faktura prihvaćena.

  4. Dodatna pravila za specifične slučajeve:

    • Pravo na odbitak na osnovu računa za izvršeni promet može se ostvariti čak i ako nije ostvareno na osnovu računa za primljeni avans.

    • Poreski obveznik, kao primalac dobara ili usluga, može ostvariti odbitak prethodnog poreza pod uslovom da sačini interni račun.

Zaključak:
Predložena rešenja unapređuju sistem odbitka prethodnog poreza kroz strožu primenu elektronskih faktura, jasnija pravila o periodima odbitka i dodatne mogućnosti za specifične slučajeve. Ova rešenja doprinose većoj transparentnosti i preciznosti u PDV sistemu.

Sažetak predloženih izmena ZPDV

1. Ispravka odbitka prethodnog poreza:

  • Osnovi za ispravku:

    • Smanjenje avansa.

    • Storniranje računa i drugih dokumenata koji utiču na odbitak prethodnog poreza.

  • Obaveza izdavanja internog računa:

    • Obveznici PDV koji su poreski dužnici za promet dobara ili usluga.

2. Oblik i formalni nedostaci računa:

  • Elektronska faktura, fiskalni račun, ili račun u papirnom/elektronskom obliku (uz saglasnost primaoca).

  • Formalni nedostaci računa, osim grešaka u PIB-u, ne umanjuju pravo na odbitak prethodnog poreza.

3. Pravila za storniranje računa:

  • Pravo na smanjenje PDV pod uslovom da:

    • Novi račun bude izdat u skladu sa zakonom.

    • Postoji dokument primaoca računa koji potvrđuje da PDV nije korišćen kao prethodni porez niti će biti podnet zahtev za refakciju.

  • Smanjenje PDV se vrši za poreski period u kojem su ovi uslovi ispunjeni.

4. Oporezivanje prenosa imovine:

  • U određenim slučajevima prenosa celokupne ili dela imovine, obveznici PDV mogu izabrati da promet bude oporezovan PDV.

  • Ovo smanjuje troškove poput poreza na prenos apsolutnih prava ili poreza na poklon.

5. Postupanje kod uvoza dobara:

  • Osnovica za promet usluga čini razliku između ukupne naknade i naknade uračunate u carinsku vrednost uvezenog dobra.

6. Poljoprivredni proizvodi i usluge:

  • Kod izmene vrednosti poljoprivrednih proizvoda/usluga:

    • Obveznik PDV treba da izda priznanicu (za povećanje vrednosti).

    • Dokument o smanjenju (za smanjenje vrednosti).

Zaključak:
Predložene izmene povećavaju pravnu sigurnost, uvode preciznija pravila za obračun i ispravku PDV, omogućavaju fleksibilnost kod prenosa imovine, i rešavaju nedoumice u specifičnim slučajevima (uvoz, poljoprivreda). Ovo doprinosi transparentnosti i efikasnosti PDV sistema.

Pročitajte zakon na sledećem linku

Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.