PDV tretman otpisa neprodatih proizvoda u pekari: šta zaista važi?

🥖

U pekarskoj proizvodnji rok trajanja proizvoda je izuzetno kratak — najčešće jedan dan. Zato je sasvim uobičajeno da deo proizvoda ostane neprodat i da se mora otpisati. Međutim, tu se javlja važno pitanje: kakav je PDV tretman takvog otpisa?

U nastavku donosimo pregled pravila i praktične korake koje pekare treba da poštuju.
👇

❌ Da li se otpis neprodatih proizvoda može tretirati kao rashod po normativima?

Ne može.

Uredba o količini rashoda (kalo, rastur, kvar i lom) jasno propisuje šta se smatra rashodom na koji se ne plaća PDV.
Prema članu 2 Uredbe:

📌 „Rashodom se smatraju gubici koji nastaju pri manipulaciji dobrima, usled prirodnih uticaja, tehnološkog procesa ili preduzimanja neophodnih radnji u postupku proizvodnje i prometa dobara.“

Kod pekarskih proizvoda koji su neprodati zbog isteka roka trajanja, ne radi se o tehnološkom rashodu, već o kvarenju proizvoda nakon završene proizvodnje. Zato se normativ ne može primeniti.

🗓️ Kada se PDV ne plaća na otpis proizvoda kojima je istekao rok trajanja?

Član 5 stav 2 Uredbe propisuje jasne uslove:

✅ rok trajanja mora biti označen na proizvodu (štampan ili utvrđen od proizvođača)
✅ pri utvrđivanju rashoda mora biti prisutan predstavnik Poreske uprave

📅 Međutim, ako se predstavnik PU ne pojavi u roku od 5 dana od dana podnošenja zahteva — smatra se da su količine iz zapisnika obveznika priznate.

📝 Šta je potrebno da pekara uradi da bi ispravno sprovela otpis?

1️⃣ Doneti interni akt

U njemu treba jasno definisati:

  • rok trajanja svakog proizvoda

  • proceduru otpisa

  • način evidentiranja i dokumentovanja

👉 Preporuka: interni akt poslati Poreskoj upravi na saglasnost. Iako odgovor najverovatnije neće stići, ostaje trag da ste tražili njihovo mišljenje.

2️⃣ Za svaki otpis sačiniti zapisnik

Zapisnik predstavlja osnov za otpis i mora biti čuvan u evidenciji.

3️⃣ Svaki zapisnik poslati Poreskoj upravi

Uz zahtev:

📌 „Molimo da se uputi predstavnik PU radi utvrđivanja rashoda zbog isteka roka trajanja.“

Predstavnik se najčešće neće pojaviti — i to je u praksi očekivano.
Nakon 5 dana, zapisnik važi kao priznat.

📧 Da li svakodnevno slanje zapisnika predstavlja opterećenje?

Možda jeste dodatni posao, ali:

👍 to je jedini način da se izbegne plaćanje PDV-a
👍 zapisnik svakako mora da postoji
👍 slanje je samo kratak dodatni korak (kopiranje istog propratnog teksta i slanje mejlom)

💸 Šta ako se ne poštuje procedura?

U tom slučaju, primenjuje se član 18. stav 1 Zakona o PDV, prema kojem se PDV obračunava na:

➡️ osnovicu koja čini cena koštanja otpisanih proizvoda

To je nepovoljnija opcija, pa se preporučuje striktno poštovanje propisanog postupka.

✅ Zaključak

Otpis neprodatih pekarskih proizvoda nije normativni rashod, ali može biti rashod po Uredbi — uz striktno poštovanje procedura:

  • Interni akt

  • Zapisnik o otpisu

  • Slanje zapisnika PU i čekanje 5 dana

Poštovanje ovih pravila omogućava pekarama da ne plaćaju PDV na proizvode otpisane zbog isteka roka trajanja i da vode poslovanje u skladu sa propisima.

 

Marže u velikim trgovinskim lancima ograničene na 20 odsto

Uredba o posebnim uslovima za obavljanje trgovine za određenu vrstu robe
Službeni glasnik RS, br. 76/2025

Vlada Republike Srbije donela je novu uredbu kojom se propisuju posebni uslovi za trgovinu određenom robom, ograničenje marži u trgovini na veliko i malo, ograničenje naknada, kao i obaveza dostavljanja cenovnika.

Roba na koju se uredba odnosi

  • mleko, mlečni proizvodi, jaja

  • bezalkoholna pića, kafa, čaj

  • sveže i prerađeno voće i povrće

  • hleb i peciva, mahunarke, smrznuti proizvodi

  • sveže i prerađeno meso i riba

  • konditori, cerealije, šećer, med, brašno, testenine, pirinač

  • ulja, masti, sirće, so i začini

  • kućna hemija, papirna i kuhinjska galanterija

  • proizvodi za ličnu higijenu i kozmetiku

  • hrana i pelene za bebe

Ograničenja marži

  • Trgovina na malo: maksimalna marža 20% na prodajnu cenu bez PDV-a (osim ako je ranije bila niža, tada se primenjuje ta niža stopa).

  • Trgovina na veliko i distributeri: maksimalna marža 20% na prodajnu cenu bez PDV-a (umanjenu za rabate i popuste).

  • Ograničenja važe za trgovce čiji je prihod u 2024. godini bio veći od 4,5 milijardi dinara.

Naknade

  • Ukupan iznos svih naknada koje trgovac na malo može da fakturiše dobavljaču ograničen je na 10% ukupnog neto iznosa faktura.

  • Logistički rabat max. 3%, naknade za manjak ili otpis robe max. 1%.

  • Naknade koje nisu bile ugovorene na 1.8.2025. ne mogu se uvoditi niti povećavati.

  • Akcijski rabat mora u potpunosti da se prenese na cenu za potrošače.

Obaveza dostavljanja cenovnika

Trgovci na veliko i malo obuhvaćeni uredbom dužni su da Ministarstvu trgovine dostavljaju cenovnike (u Excel formatu, elektronski) za navedenu robu:

  • prvi put do 2. septembra 2025. u 10 časova,

  • zatim svakog ponedeljka do 14 časova tokom trajanja uredbe.

Cenovnik mora da sadrži: naziv proizvoda, robnu marku, jedinicu mere, redovnu i sniženu cenu, period važenja podsticaja i stopu PDV-a.

Kaznene odredbe

  • Pravna lica: 300.000 dinara

  • Odgovorno lice: 50.000 dinara + mogućnost zabrane obavljanja posla (6–12 meseci)

  • Preduzetnici: 150.000 dinara + mogućnost zabrane delatnosti (6–12 meseci)

Primena

Uredba stupa na snagu 1. septembra 2025. i važi šest meseci od dana početka primene.

Doprinosi za osnivače privrednih društava – šta treba da znate

Doprinosi za osnivače privrednih društava – šta treba da znate

Kada osnivač vodi privredno društvo, često se postavlja pitanje: da li postoji obaveza obračuna i plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje? Posebno kada osnivač nije zaposlen u sopstvenom preduzeću, već vodi firmu kao direktor bez ugovora o radu. U ovom tekstu objašnjavamo kada i zašto postoji ta obaveza, koji doprinosi se plaćaju, i kako se sve pravilno prijavljuje Poreskoj upravi.

1. Osnivač i doprinosi za socijalno osiguranje

Za osnivače privrednih društava, postoji nekoliko različitih situacija u vezi sa obavezama za socijalno osiguranje, zavisno od njihovog statusa, da li su zaposleni u sopstvenom preduzeću ili ne, kao i da li su nerezidenti.


2. Osnivač kao likvidacioni upravnik

Ukoliko je osnivač privrednog društva i likvidacioni upravnik, on mora biti obuhvaćen obavezom plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje. Ako osnivač nije osiguran po drugom osnovu, privredno društvo mora obračunati sledeće doprinose:

  • Penzijsko i invalidsko osiguranje: 24%

  • Zdravstveno osiguranje: 10,3%

  • Osiguranje za nezaposlenost: 0,75%

Ako je osnivač već zaposlen kod drugog poslodavca, društvo u likvidaciji obračunava samo doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Obavezni doprinosi za osnivača kao likvidacionog upravnika moraju biti iskazani u poreskoj prijavi PP OD-O, uz plaćanje poreza na druge prihode po stopi od 20%, sa priznavanjem normiranih troškova od 20%.


3. Osnivač kao nerezident

Osnivač koji je nerezident i obavlja poslovodstvene funkcije u privrednom društvu, bez radnog odnosa, mora obračunati i platiti doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, kao i zdravstveno osiguranje ako nije osiguran po drugom osnovu. Ukoliko postoji međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, to može izmeniti obaveze prema zakonodavstvu Srbije.

U slučaju da osnivač nije obezbedio odgovarajuću potvrdu iz matične države, Poreska uprava će umesto društva podneti poresku prijavu PP OD-O po službenoj dužnosti.


4. Pregled šifara u poreskoj prijavi PP OD-O

Za pravilno popunjavanje poreske prijave PP OD-O, važno je znati koji je osnov osiguranja osnivača ili člana društva. U zavisnosti od osnova, koristiće se sledeće šifre u prijavi:

  • Nije osigurano po drugom osnovu: oznaka 05

  • Zaposlen: oznaka 01

  • Osiguranje po osnovu samostalne delatnosti: oznaka 03

  • Osiguranje po osnovu poljoprivredne delatnosti: oznaka 04

  • Vojni osiguranik: oznaka 08

  • Penzioner: oznake 9, 10, 12, ili 13

Ukoliko doprinosi nisu obračunati, u odgovarajuće polje se upisuje iznos 0,00.


Zaključak

Obaveze osnivača u vezi sa doprinosima nisu iste za sve – zavise od toga da li je osnivač zaposlen, nerezident, ili obavlja funkciju likvidacionog upravnika. U svakom slučaju, važno je pravilno proceniti osnov osiguranja i obavezno podneti odgovarajuću poresku prijavu. Ne samo da to doprinosi zakonitosti poslovanja, već vas i štiti od eventualnih kazni.

Ova tema je izuzetno opširna i da bismo je detaljnije pokrili ovaj tekst bi zauzeo desetine strana. Ovo su samo najosnovnije informacije a ukoliko imate nedoumice ili konkretno pitanje vezano za Vaš slučaj, budite slobodni da nas kontaktirate


Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.