Neoporezivi iznosi za isplate od 1. februara 2025. godine

Usklađeni dinarski neoporezivi iznosi iz Zakona o porezu na dohodak građana za isplate od 1. februara 2025. do 31. januara 2026. godine („Službeni glasnik RS“, broj 8 od 24.1.2025. godine)

Opis Neoporezivi iznos (RSD) Član Zakona
Neoporezivi iznos zarade28.423član 15a
Naknada troškova prevoza5.630član 18. stav 1. tačka 1
Dnevnica za službeno putovanje3.380član 18. stav 1. tačka 2
Naknada prevoza na službenom putovanju9.855član 18. stav 1. tačka 5
Solidarna pomoć za bolest56.307član 18. stav 1. tačka 7
Poklon deci zaposlenih14.077član 18. stav 1. tačka 8
Jubilarna nagrada28.152član 18. stav 1. tačka 9
Pomoć u slučaju smrti člana porodice98.534član 18. stav 1. tačka 9a
Solidarna pomoć za rođenje detetado visine prosečne zaradečlan 18. stav 1. tačka 12
Premija za dobrovoljno osiguranje8.449član 21a stav 2
Pomoć u slučaju smrti zaposlenog98.534član 9. stav 1. tačka 9
Stipendije i krediti učenika i studenata43.160član 9. stav 1. tačka 12
Naknada za ishranu sportista14.077član 9. stav 1. tačka 13
Naknada za rad biračkih komisija7.559član 9. stav 1. tačka 29
Novčana pomoć fizičkim licima18.704član 9. stav 1. tačka 30
Naknada troškova boravka za EU programe143.872član 9. stav 1. tačka 31
Dobitak od igara na sreću143.872član 83. stav 4. tačka 1
Nagrade fizičkim licima18.704član 85. stav 1. tačka 11

Zakon o pranju novca i finansiranju terorizma – sažetak

U devetom po redu tekstu ove serije izmena, pišemo o izmenama i dopunama Zakona o pranju novca i finansiranju terorizma. Uradili smo sažetak, ali smo ostavili i link predloga zakona kako bi se detaljnije informisali oni koji žele.

Izmene i dopune Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma

  1. Cilj Zakona:
    Uređuje mere za sprečavanje i otkrivanje pranja novca i finansiranja terorizma, obavezujući finansijske i nefinansijske institucije na identifikaciju stranke i sprovođenje mera u skladu sa zakonom.
  2. Razlog za izmene:
    • Proširenje analize rizika, uključujući rizik od finansiranja širenja oružja za masovno uništenje.
    • Usklađivanje sa međunarodnim standardima FATF-a (40 preporuka).
    • Otklanjanje nedostataka iz prethodnih evaluacija Republike Srbije i priprema za šesti krug evaluacije Komiteta Manival (MONEYVAL).
  3. Najvažnije izmene:
    • Obaveza nacionalne procene rizika proširena na finansiranje širenja oružja za masovno uništenje.
    • Redovno ažuriranje procene rizika i implementacija u strateške dokumente.
    • Fokus na visok rizik u sektoru nekretnina, uključujući ograničenje gotovinskih transakcija za fizička lica u kupovini nekretnina.
    • Ograničenje primanja gotovinskih pozajmica iznad 10.000 evra (ili ekvivalent u dinarima), koje moraju biti uplaćene na bankovni račun.
  4. Očekivani rezultati:
    • Efikasnija prevencija pranja novca i finansijskog kriminala.
    • Veća pravna sigurnost i privlačenje stranih investicija zahvaljujući stabilnijem finansijskom sistemu.

 

Pročitajte zakon na sledećem linku

Osnivanje firme za strane državljane kao osnov za privremeni boravak u Srbiji

Osnivanje firme za strane državljane kao osnov za privremeni boravak u Srbiji

Ukoliko stranac želi da duži vremenski period boravi i radi u Srbiji, potrebna mu je dozvola za privremeni boravak u Srbiji – jedinstvena dozvola.

Šta je privremeni boravak za strance u Srbiji?

Privremeni boravak – jedinstvena dozvola, je dozvola za boravak stranog državljanina u Republici Srbiji, a odobrava se strancima koji nameravaju da borave u srbiji duže od 90 dana zbog rada, a po osnovu samozapošljavanja. Ovakva dozvola se odobrava na period do tri godine, a na isti period može i da se produžuje.

Osnivanje firme u Srbiji (samozapošljavanje) – kao osnov za dobijanje jedinstvene dozvole za privremeni boravak stranca u Srbiji

Osnivanje firme je jedan od osnova da stranac dobije dozvolu za privremeni boravak u Srbiji. Procedura za otvaranje firme za stranca je jednostavna i brza. APR najčešće u roku od pet radnih dana donosi rešenje o upisu u privredni registar po osnovu registracione prijave. Rešenje o osnivanju firme jedan je od dokaza koji se prilaže uz drugu dokumentaciju prilikom podnošenja zahteva za odobrenje jedinstvene dozvole po osnovu osnivanja firme u Srbiji.

Treba napomenuti da termin „otvaranje firme“ naš zakon ne prepoznaje kao osnov za dozvolu za privremeni boravak. Ono što zakon prepoznaje kao osnov za privremeni boravak je „zapošljavanje“ i „samozapošljavanje“.
Prilikom podnošenja zahteva u slučaju samozapošljavanja potrebno je pribaviti sledeće dokumente:
– Izvod iz registra privrednih subjekata o registraciji pravnog lica ili preduzetnika u Republici Srbiji,
– Važeći lični dokument (pasoš ili lična karta)
– Dokazi o opravdanosti zahteva u skladu sa osnovom za izdavanje jedinstvene dozvole
– Adresa boravišta, adresa stanovanja, odnosno izjava o nameravanoj adresi stanovanja za stranca koji zahtev za izdavanje jedinstvene dozvole podnosi iz inostranstva.

Pravo na privremeni boravak (jedinstvenu dozvolu) po osnovu otvaranja firme u Srbiji, kao osnov za produženje

U slučaju produženja jedinstvene dozvole po osnovu zapošljavanja, strani državljanin ima pravo da podnese zahtev ukoliko registruje firmu (pravno lice ili preduzetnik), što zakon „vidi“ i tretira kao samozapošljavanje.
U tom slučaju pribavlja se sledeće:
– Dokaz o opravdanosti zahteva,
– Jedinstvena dozvola za zapošljavanje stranaca, koja se dobija po osnovu rešenja Nacionalne službe za zapošljavanje i kojim se odobrava rad ili zapošljavanje stranih državljanina,
– ostala obavezna dokumentacija.

 

Stranac osnivač i/ili direktor privrednog društva u Srbiji

U skladu sa Zakonom o privrednim društvima, pravno lice može imati jednog ili više osnivača. Takođe privredno društvo mora imati zakonskog zastupnika odnosno direktora.
Opcija je i da osnivač istovremeno bude i direktor. U skladu sa Zakonom, direktor društva može da bude rezident ili nerezident Republike Srbije.
Kada govorimo o zasnivanju radnog odnosa u firmi u kojoj je angažovan direktor stranac (kao osnivač), imamo dve mogućnosti:
– Zasnivanje radnog odnosa u firmi (potpisuje se Ugovor o radu),
– Angažovanje direktora van radnog odnosa (potpisuje se Ugovor o pravima i obavezama direktora).
U svakom slučaju, ukoliko planira da boravi i radi u Republici Srbiji, Stranom državljaninu potrebna je jedinstvena dozvola za rad.
Međutim ukoliko stranac koji je osnivač društva i direktor, ali nije u radnom odnosu (nema ugovor o radu u firmi koju je osnovao) i planira da boravi kraće nego što je propisano za privremeni boravak u Republici Srbiji, nema obavezu da poseduje jedinstvenu dozvolu za privremeni boravak po osnovu zapošljavanja.

Ukoliko planirate da otvorite firmu u Srbiji, i treba Vam pomoć, budite slobodni da nas kontaktirate.

Podsticanje preduzetništva kroz razvojne projekte 2023.

Podsticanje preduzetništva kroz razvojne projekte 2023.

Krajem jula 2023. godine, Ministarstvo privrede objavilo je javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava u okviru Programa podsticanja preduzetništva kroz razvojne projekte za 2023. godinu.

Prema rečima potpredsednika Vlade i ministra finansija, gospodina Siniše Malog, Programom je obezbeđeno 900 miliona dinara bespovratnih sredstava. Ostatak investicionih ulaganja privrednih subjekata će se finansirati putem povoljnih kredita iz Fonda za razvoj.

Ovaj poziv je raspisan kako bi se podstakle investicije privrednih subjekata u proširenje proizvodnje, jačanje konkurentnosti, ravnomeran regionalni razvoj i otvaranje novih radnih mesta.

„Gledajući programe koje sprovodimo, pokazujemo ne samo našu snagu, već i brigu koju osećamo prema nosiocima razvoja naše ekonomije – preduzetnicima, mikro, malim i srednjim preduzećima. Oni su stub svake privrede, a njihov napredak je prioritet svake ekonomije. Država prepoznaje značaj sektora MSP i zato im kroz programe koje smo pripremili pružamo podršku“, naglasio je Mali.

Prema Programu, preduzetnici, mikro, mala i srednja privredna društva i zadruge koji ispunjavaju uslove mogu ostvariti pravo na finansijsku podršku do 20% bespovratnih sredstava od vrednosti investicionog ulaganja, odnosno do 30% za privredne subjekte koji pripadaju trećoj ili četvrtoj grupi razvijenosti. Preostali iznos vrednosti projekta će se finansirati iz povoljnih kredita Fonda za razvoj.

Minimalni iznos bespovratnih sredstava iznosi 75.000 dinara za preduzetnike, odnosno 250.000 dinara za pravna lica. Najviši iznos bespovratnih sredstava od 12.500.000 dinara mogu konkurisati brzorastući privredni subjekti.

Sredstva su namenjena za nabavku, izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju, adaptaciju, sanaciju i investiciono održavanje proizvodnog, skladišnog ili poslovnog prostora u sastavu proizvodnog. Takođe, privredni subjekti koji se bave IT i visokotehnološkim uslugama mogu kupiti i poslovni prostor. Prostor ne sme biti kupljen od drugog privrednog subjekta, osim u slučajevima kada se kupuje nov ili nekorišćen prostor tokom dužeg vremenskog perioda.

Sredstva predviđena programom takođe se mogu koristiti za nabavku novih ili polovnih (do pet godina starih) mašina i opreme, uključujući alate, kao i za dostavna vozila i druga transportna sredstva koja se koriste u procesu proizvodnje, mašine i opremu za unapređenje energetske efikasnosti i ekoloških aspekata proizvodnje, nabavku softvera i računarske opreme, kao i za trajna obrtna sredstva, koja čine najviše 10% ukupnog ulaganja.

Javni poziv je otvoren dok visina traženih bespovratnih sredstava ne premaši iznos raspoloživih sredstava za sprovođenje programa i to uvećanih za 20 odsto, što je okvirno iz dosadašnjeg iskustva procenat odbijenih i odustalih zahteva predviđenih za sprovođenje Programa, a najkasnije do 31. decembra tekuće godine.

Sve informacije i potrebnu dokumentaciju možete pronaći na internet stranici Ministarstva privrede – www.privreda.gov.rs, Fonda za razvoj – www.fondzarazvoj.gov.rs, kao i na Portalu preduzetništva www.preduzetnistvo.gov.rs.

Na strani blog/video našeg sajta naći ćete mnoge korisne informacije na razne teme. Budite slobodni da nas kontaktirate ukoliko imate neko pitanje.

Vaš Trgoservis 

Program podrške za preduzetnice u 2023.

Program podrške za preduzetnice u 2023.

Program podrške za preduzetnice u 2023.

U nastojanju da pruži podršku i podsticaj ženama preduzetnicama u Republici Srbiji, Ministarstvo privrede i Fond za razvoj Republike Srbije zajedno sprovode Program podrške za 2023. godinu. Ovaj program je namenjen novim i postojećim preduzetnicama, kao i mikro i malim privrednim društvima, čiji je osnivač i zakonski zastupnik žena.

Ciljna grupa i vrste mera programa

Program je usmeren ka pružanju finansijske podrške preduzetnicama i privrednim subjektima koji zadovoljavaju određene uslove. Sredstva dodeljena putem ovog programa mogu biti u obliku bespovratnih sredstava u iznosu do 40% vrednosti ulaganja, odnosno do 50% vrednosti ulaganja za privredne subjekte koji se nalaze u jedinicama lokalne samouprave koje su razvrstane u treću ili četvrtu grupu razvijenosti.

Vrednost programa i finansijski okvir

Ukupna sredstva namenjena programu iznose 600.000.000,00 RSD u vidu bespovratnih sredstava uz dodatna kreditna sredstva. Visina odobrenih sredstava varira u zavisnosti od tipa preduzetnika i razvijenosti regiona u kojem se posluje.
 

Namena sredstava

Sredstva programa mogu se koristiti za sledeće namene:

  1. Kupovinu mašina, opreme, alata, računarske opreme i softvera, kao i vozila koja služe za prevoz sopstvenih proizvoda, repromaterijala i sirovina, kao i drugih transportnih sredstava uključenih u proces proizvodnje i pružanja usluga (novih ili polovnih, ne starijih od pet godina).
  2. Tekuće održavanje i adaptaciju poslovnog ili proizvodnog prostora do iznosa od 1.000.000,00 dinara od ukupnih sredstava za investiranje, bez obzira na to da li je objekat u zakupu ili u vlasništvu podnosioca zahteva.
  3. Kupovinu poslovnog/proizvodnog prostora za preduzetnike koji su registrovani u APR-u do 31.12.2020. godine i zapošljavaju minimum 5 zaposlenih, uključujući i samu preduzetnicu. 

Napomena:

Program ne podržava poljoprivredna gazdinstva, trgovinske delatnosti, proizvodnju duvana i duvanskih proizvoda, kao i druge delatnosti koje su zabranjene prema domaćim propisima ili međunarodnim konvencijama.

Važni datumi i prijava:

Početak realizacije programa je planiran za avgust 2023. godine. Rok za prijavu još nije precizno određen, ali se preporučuje da se zahtev podnese što pre kako bi se osiguralo učešće u programu, s obzirom na ograničena sredstva.

Zaključak:

Ovaj program ima za cilj da podrži razvoj preduzetništva među ženama i da unapredi privrednu aktivnost u Republici Srbiji. Ako ste preduzetnica ili vodite mikro ili malo privredno društvo, ovaj program može vam pružiti značajnu finansijsku podršku. Detaljnije informacije o uslovima i postupku apliciranja biće dostupne nakon usvajanja programa na zvaničnim sajtovima Ministarstva privrede i Fonda za razvoj.
https://www.privreda.gov.rs/
https://fondzarazvoj.gov.rs/cir
https://preduzetnistvo.gov.rs/

Ukoliko imate bilo kakva pitanja ili vam je potrebna pomoć slobodno nas kontaktirajte

Srdačan pozdrav,

Vaš Trgoservis

 
 

 

E-fakture najčešća pitanja i odgovori

E – fakture, najčešća pitanja i odgovori

U predhodnom videu pričali smo o e-fakturama, u međuvremenu smo se susreli sa mnogim izazovima pa smo odlučili da to podelimo sa Vama. Ovde smo sakupili neka od najčešćih pitanja i odgovorili na ista.

0:00 Ko je u obavezi da upravlja elektronskim fakturama kroz sistem e-faktura, ko je obveznik elektronskih faktura? 1:45 Kada postoji obaveza slanja e-faktura preko sistema elektronskih faktura? 2:42 Da li se elektronske fakture šalju u pdf formatu, email-om? 3:30 Ko je dobrovoljni korisnik SEF-a 4:45 Da li preduzetnik koji nije u PDV sistemu evidentira fakturu koju izdaje PDV obvezniku u SEF-u 5:56 Da li će se preduzetnik paušalac smatrati „dobrovoljnim korisnikom“ nakon što ispostavi fakturu subjektu javnog sektora kroz sistem e-fakture? 6:49 Kada se faktura automatski odobrava a kada se odbija? 7:40 Da ili se računi izdati u inostranstvu evidentiraju u SEF? 9:10 Izdajemo jedan dokument koji se kod nas zove račun-otpremnica, da li moramo da razdvojimo dokument i imamo dva dokumenta, e-fakturu koja se šalje elektronski i otpremnicu koja mora da prati robu? 10:25 Ako korisnik nije u sistemu PDV-a i nema obavezu elektronskog fakturisanja, a ipak ima posla sa javnim sektorom i mora da registruje fakturu, pa to i uradi, da li je tom prijavom i evidentiranjem u sistemu e-faktura postao dobrovoljni korisnik i da li sada svaku sledeću fakturu mora prijaviti kroz sistem e-faktura? 12:03 Da li se profakture izdaju preko sistema elektronskih faktura? 12:41 Nisam obveznik PDV-a, koju poresku kategoriju treba da izaberem? 14:36 Ne mogu da pronađem kupca kada kreiram fakturu, šta da radim u tom slučaju? 16:18 Kada kreiram avansni račun, ne mogu da unesem količinu i jedinicu mere u delu stavki, zbog čega je tako? 16:55 Da li postoji obaveza izdavanja avansnog računa kroz SEF za uplate izvršene u istom poreskom periodu: 18:18 Ukoliko smo poslali fakturu preko SEF-a, a kupci nisu korisnici sistema, da li svakako unosimo tu fakturu u pojedinačnu evidenciju? 20:00 Ukoliko kupac uplati robu danas, a mi izdamo fakturu sutradan sa datumom prometa dobara sa današnjim danom, da li smo u prekršaju? Da li moramo da izdamo prvo avansni račun i koji je postupak?

Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.