Gotovina od prodaje robe koju osnivač zadrži za sebe = oporezivi prihod od kapitala

Prema mišljenju Ministarstva finansija (br. 2756965/2025 od 24.10.2025), novčana sredstva u gotovini koja osnivač i direktor privrednog društva zadrži za sebe, umesto da ih uplati na poslovni račun, predstavljaju prihod od kapitala i podležu oporezivanju.

Činjenično stanje

U konkretnom slučaju, fizičko lice je:

  • osnivač i direktor d.o.o. sa 100% vlasništva,
  • društvo se bavi uvozom i prodajom polovnih motornih vozila,
  • kupcima je omogućeno plaćanje bezgotovinski ili gotovinom,
  • u periodu 2019–2022. godine nisu zaključivani ugovori o kupoprodaji, već su izdavane fakture sa rokom plaćanja do 90 dana,
  • nije bilo pokušaja naplate potraživanja (opomene, tužbe, izvršenja),
  • gotovina primljena od kupaca nije uplaćivana na račun društva, već ju je osnivač zadržavao.

U knjigovodstvu je gotovina evidentirana na prelaznom računu „pazar“, a zatim preknjižavana na konto ostalih potraživanja, pri čemu je dug ostajao nenaplaćen i iskazivan u bilansima.

Stav Ministarstva finansija

Ministarstvo finansija smatra da se u ovom slučaju radi o uzimanju imovine privrednog društva za lične potrebe osnivača, što se prema Zakonu o porezu na dohodak građana smatra prihodom od kapitala.

Drugim rečima – iako novac formalno potiče od prodaje robe društva, onog trenutka kada ga osnivač zadrži za sebe, nastaje lični prihod koji podleže oporezivanju.

Kako se oporezuje ovaj prihod?

Prema zakonu:

  • obveznik poreza je fizičko lice (osnivač),
  • oporezivi prihod je ceo iznos zadržane gotovine,
  • poreska stopa iznosi 15%,
  • porez se plaća po odbitku kada isplatilac postoji, a u ovakvim situacijama Poreska uprava može utvrditi obavezu naknadno.

Kako Poreska uprava dokazuje prihod?

U poreskom postupku mogu se koristiti sva dokazna sredstva, uključujući:

  • poslovne knjige i evidencije,
  • poreske prijave i bilanse,
  • fakture i poslovnu dokumentaciju,
  • podatke banaka i trećih lica,
  • iskaze svedoka,
  • nalaze veštaka i druga sredstva dokazivanja.

Drugim rečima, čak i ako novac formalno nije isplaćen kao dividenda ili zarada, činjenica da je osnivač koristio sredstva društva za lične potrebe dovoljna je da nastane poreska obaveza.

Zaključak

Ako osnivač i direktor d.o.o. zadržava gotovinu od prodaje robe za sebe, bez evidentiranja kroz poslovni račun i bez pravnog osnova, taj iznos se smatra ličnim prihodom od kapitala i oporezuje se po stopi od 15%.

Ovo mišljenje Ministarstva finansija jasno potvrđuje stav poreskih organa:
imovina društva nije lična imovina osnivača, bez obzira na vlasnički udeo.

Novi iznosi naknada za objavljivanje i zamenu finansijskih izveštaja i prateće dokumentacije

 

📌 Agencija za privredne registre donela je novu Odluku kojom se menjaju iznosi naknada za poslove registracije i druge usluge iz svoje nadležnosti.

📢 Odluka je objavljena u „Službenom glasniku RS“, broj 95 od 31. oktobra 2025. godine.

📆 Novi iznosi naknada primenjivaće se počev od 1. januara 2026. godine, što je važno za sva pravna lica i preduzetnike koji u narednom periodu budu podnosili finansijske izveštaje, izjave o neaktivnosti, kao i prateću dokumentaciju ili zahteve za zamenu već objavljenih izveštaja.

✅ Pogledajte visinu naknada u originalnoj tabeli na APR – tabela

Porez po odbitku plaćen u inostranstvu i pravo na poreski kredit u Srbiji

 

Kada inostrani kupac, u skladu sa propisima svoje države, prilikom plaćanja usluga zadrži i uplati porez po odbitku (Withholding Tax – WHT), postavlja se pitanje na koji način domaći dobavljač može da tretira taj porez u Srbiji.

Ovakve situacije su česte kod pružanja usluga klijentima iz zemalja koje primenjuju WHT na isplate nerezidentima. Na primer, određene države primenjuju stope od 10% ili 5% i o uplati izdaju sertifikat o zadržanom porezu.

Ugovorni odnos je polazna tačka

Način na koji će transakcija biti fakturisana i plaćena prvenstveno zavisi od ugovora između kupca i dobavljača. Cena može biti ugovorena kao:

  • neto iznos koji dobavljač treba da primi, bez obzira na obavezu kupca da plati porez po odbitku u svojoj zemlji, ili
  • bruto iznos, pri čemu kupac plaćanje vrši umanjeno za iznos poreza po odbitku koji uplaćuje lokalnim poreskim organima.

Ova razlika je važna i za računovodstveni i za poreski tretman u Srbiji.

Ne postoji ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja – ali to ne sprečava poreski kredit

Sa pojedinim državama Srbija nema zaključen ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja. Međutim, to ne znači da domaće pravno lice ne može da koristi određene poreske mehanizme u Srbiji.

U ovim slučajevima relevantna je odredba člana 53a Zakona o porezu na dobit pravnih lica, koja omogućava korišćenje poreskog kredita po osnovu poreza plaćenog u inostranstvu putem poreza po odbitku.

Kako se ostvaruje pravo na poreski kredit

Da bi domaće pravno lice iskoristilo pravo na poreski kredit:

  1. Potrebno je izvršiti usklađivanje prihoda u poreskom bilansu za iznos poreza po odbitku koji je kupac platio u inostranstvu (odnosno za iznos za koji je faktura realno manje naplaćena).
  2. Poreski kredit je ograničen – maksimalno umanjenje poreza utvrđuje se prema zakonskoj formuli i u praksi je često niže od stvarno plaćenog WHT-a.
  3. Obavezna je odgovarajuća dokumentacija, pre svega sertifikat o plaćenom porezu u inostranstvu, kao i propisani domaći obrasci (IPD-1 i prateći aneks), u skladu sa pravilnikom koji uređuje poreski bilans.

Poreski efekat – zašto je ovo važno

Ako se pravo na poreski kredit iskoristi, domaće društvo:

  • prikazuje veću poresku osnovicu (jer se prihod “bruto” usklađuje),
  • ali istovremeno ostvaruje umanjenje obračunatog poreza po osnovu kredita.

Ako se poreski kredit ne koristi, tada je poreska osnovica manja (jer je prihod realno naplaćen u manjem iznosu), ali nema prava na umanjenje poreza po tom osnovu. U zavisnosti od konkretnih iznosa i ograničenja, poreski kredit može biti povoljnija opcija – ali ne uvek u punom iznosu plaćenog inostranog poreza.

Zaključak

Porez po odbitku koji je inostrani kupac platio u svojoj državi može imati poreski značaj u Srbiji, kroz mehanizam poreskog kredita. Ipak, pravo na kredit je:

  • uslovljeno odgovarajućom dokumentacijom,
  • ograničeno zakonskim procentima,
  • i zahteva pravilno poresko i računovodstveno evidentiranje.

Zbog toga je preporučljivo da se svaka ovakva situacija analizira pojedinačno, pre podnošenja poreskog bilansa i prijave poreza na dobit.

 

Neoporezivi iznosi za isplate od 1. februara 2026. godine

Usklađeni dinarski neoporezivi iznosi propisani Zakonom o porezu na dohodak građana primenjuju se na isplate u periodu od 1. februara 2026. do 31. januara 2027. godine.

U nastavku je pregled najvažnijih neoporezivih iznosa:

👔 Zarade i naknade zaposlenima

  • Neoporezivi iznos zarade (član 15a) – 34.221 dinar
    Napomena: iznos je isti kao od 1. januara 2026. godine, nema dodatnog usklađivanja.
  • Prevoz za dolazak i odlazak sa rada (dokumentovani troškovi) – 5.782 dinara
  • Dnevnica za službeno putovanje u zemlji – 3.471 dinar
  • Naknada prevoza na službenom putovanju – 10.121 dinar

🤝 Pomoći i davanja zaposlenima

  • Solidarna pomoć za slučaj bolesti, rehabilitacije ili invalidnosti zaposlenog ili člana porodice – 57.827 dinara
  • Poklon deci zaposlenih do 15 godina (Nova godina i Božić) – 14.457 dinara
  • Jubilarna nagrada zaposlenima – 28.912 dinara
  • Pomoć u slučaju smrti člana porodice zaposlenog – 101.194 dinara
  • Pomoć povodom rođenja deteta – neoporezivo do visine prosečne zarade u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku RZS

💼 Osiguranje i penzija

  • Premije za dobrovoljno zdravstveno osiguranje i doprinosi u dobrovoljni penzijski fond – 8.677 dinara

📚 Ostala neoporeziva primanja

  • Pomoć u slučaju smrti zaposlenog ili penzionisanog zaposlenog – 101.194 dinara
  • Stipendije i studentski krediti – 44.325 dinara
  • Naknada za ishranu (hranarina) sportistima amaterima – 14.457 dinara
  • Naknade za rad u biračkim komisijama, odborima i na popisu – 7.763 dinara
  • Novčane pomoći fizičkim licima koja nisu zaposlena kod davaoca (bez protivusluge) – 19.209 dinara
  • Naknade troškova boravka učesnicima programa EU i drugih međunarodnih organizacija – 147.757 dinara
  • Pojedinačni dobici od igara na sreću – 147.757 dinara
  • Nagrade i slična davanja fizičkim licima koja nisu zaposlena kod isplatioca, a proističu iz rada ili doprinosa – 19.209 dinara

📢 Elektronske menice stižu 1. decembra 2025: Šta donosi novi sistem NBS?

Narodna banka Srbije zvanično uvodi ✔️ Centralni registar elektronskih menica (CReM) od 1. decembra 2025. godine.
Time prvi put dobijamo mogućnost korišćenja elektronskih menica, dok su se do sada koristile isključivo u papirnoj formi.

Ovo predstavlja velik korak ka digitalizaciji finansijskog sistema i donosi brže, sigurnije i efikasnije poslovanje.

💡 Šta su elektronske menice i kako funkcionišu?

Elektronske menice su digitalna verzija postojeće menice i omogućavaju:

  • ✔️ elektronsko kreiranje, izdavanje, prenos i brisanje,

  • ✔️ potpisivanje kvalifikovanim elektronskim potpisom (ConsentID),

  • ✔️ potpuno digitalan postupak bez papira i odlaska u banku,

  • ✔️ bezbedno čuvanje svih podataka u Centralnom registru.

Sve radnje se obavljaju kroz aplikacije elektronskog ili mobilnog bankarstva — jednostavno, brzo i potpuno elektronski.

📌 Prednosti za privredu i građane

1️⃣ Niži troškovi

👉 Naknade za elektronske menice biće niže od postojećih naknada za papirne menice.

2️⃣ Ušteda vremena i jednostavnije poslovanje

👉 Sve se završava digitalno — bez odlazaka u banku, bez formulara i čekanja.

3️⃣ Veća pravna sigurnost

👉 CReM ima status javne knjige, što donosi:

  • ✔️ transparentnost,

  • ✔️ pouzdanost,

  • ✔️ veću pravnu sigurnost za sve učesnike.

4️⃣ Pravna snaga u postupcima

👉 Za sud i izvršenje koristi se izvod iz CReM-a, kao javna i verodostojna isprava NBS.

📅 Kada ko dobija pristup elektronskim menicama?

  • ✔️ Od 1. decembra 2025. – privredna društva i preduzetnici
    Banke su obavezne da im omoguće korišćenje e-menica.

  • ✔️ Od kraja novembra 2026. – građani
    Time se kompletira potpuna digitalizacija meničnih procesa.

👉 Klijenti i dalje mogu birati između elektronske i papirne menice — banke moraju poštovati izbor.

📄 Šta je usvojila NBS?

NBS je donela:

  • ➤ Odluku o vođenju Registra menica i ovlašćenja,

  • ➤ izmene odluka o prinudnoj naplati,

  • ➤ jedinstvenu tarifu naknada NBS.

Ove odluke stvaraju pravni okvir za digitalno izdavanje i upravljanje menicama.

🏁 Zaključak

Uvođenje CReM-a donosi:

  • ✔️ niže troškove,

  • ✔️ brže procesiranje,

  • ✔️ uklanjanje papirologije,

  • ✔️ veću pravnu sigurnost,

  • ✔️ potpunu digitalizaciju bankarskih procesa vezanih za menice.

Narodna banka Srbije ovim projektom potvrđuje svoju posvećenost modernizaciji i sigurnosti finansijskog sistema — uz jasne koristi za privredu i građane.

.

📢 Evidentiranje stvarnih vlasnika za udruženja – nove oznake i obaveza učitavanja dokumenata

 

Od 1. oktobra 2025. godine počinje primena novog Pravilnika o sadržini Centralne evidencije stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 83/2025), koji donosi izmene u načinu evidentiranja stvarnih vlasnika udruženja.

Ranije korišćena oznaka OSV 5A (za fizičko lice registrovano za zastupanje udruženja) više se ne koristi.
Nova oznaka OSV 5 sada je rezervisana za fondacije i zadužbine, pa je potrebno izvršiti novi unos podataka i učitati dokument na osnovu kog je utvrđen stvarni vlasnik – najčešće izvod iz APR-a, ugovor o osnivanju ili sličan dokument.

💡 Koju oznaku sada koristiti?
Za udruženja koja imaju obavezu da evidentiraju stvarnog vlasnika, primenjuju se oznake kao i za ostala pravna lica, u zavisnosti od strukture i načina upravljanja:

OSV 1B – ako fizičko lice poseduje 25% ili više prava glasa;
OSV 2 – ako fizičko lice posredno ili neposredno ima preovlađujući uticaj na donošenje odluka i vođenje poslova;
OSV 6 – ako nijedan od prethodnih kriterijuma nije ispunjen, pa se evidentira fizičko lice registrovano za zastupanje subjekta.
📅 Rok za usklađivanje
Podsećamo da se dokumenta mogu učitati od 1. oktobra do 30. novembra 2025. godine, kako bi se evidentiranje smatralo blagovremenim.

Isplata otpremnine pre otkaza ugovora o radu

📢 OBAVEŠTENJE ZA POSLODAVCE

Isplata otpremnine pre otkaza ugovora o radu

Prema Zakonu o radu, poslodavac je dužan da zaposlenom isplati otpremninu pre otkaza ugovora o radu, ako do otkaza dolazi zbog tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena.

💡 Koliki je iznos otpremnine?
Visina otpremnine utvrđuje se opštim aktom ili ugovorom o radu, ali ne može biti niža od trećine zarade zaposlenog za svaku navršenu godinu rada kod istog poslodavca.

⚖️ Šta ako otpremnina nije isplaćena na vreme?
Ako poslodavac ne izvrši ovu obavezu pre otkaza:

  • zaposleni može pokrenuti sudski postupak radi zaštite svojih prava, i

  • u roku od 15 dana zatražiti od inspekcije rada odlaganje izvršenja rešenja o otkazu i vraćanje na rad do odluke suda.

📌 Napomena:
Rešenje o otkazu ugovora o radu nije izvršna isprava ako otpremnina nije prethodno isplaćena.

Savet:
Preporučujemo poslodavcima da blagovremeno planiraju isplate otpremnina i da pravovremeno pripreme svu dokumentaciju, kako bi izbegli moguće sudske sporove i inspekcijske mere.

Novi neoporezivi iznos zarade od 2026. godine

Novi neoporezivi iznos zarade od 2026. godine

Ministar finansija najavio je povećanje neoporezivog iznosa zarade, koje će važiti od 1. januara 2026. godine.

🔹 Novi neoporezivi iznos: 34.221 dinar (umesto dosadašnjih 28.423 dinara).
🔹 Predlog je upućen u skupštinsku proceduru, a primena se očekuje početkom 2026. godine.

Uticaj na obračun zarade (primer bruto 100.000 dinara):

Stavka

Do 31.12.2025.

Od 1.1.2026.

Neoporezivi iznos zarade

28.423,00

34.221,00

Osnovica za obračun poreza

71.577,00

65.779,00

Iznos poreza

7.157,70

6.577,90

Neto zarada zaposlenog

72.942,30

73.522,10

Ukupno porez i doprinosi

42.207,70

41.627,90

% dažbina u odnosu na neto

57,86%

56,62%

👉 Zaključak: povećanjem neoporezivog iznosa, neto zarada zaposlenih raste, a ukupni porezi i doprinosi se smanjuju.

Obaveze poslodavca u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu

Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu predviđa da poslodavac u određenim slučajevima može sam obavljati poslove bezbednosti i zdravlja na radu, ali samo pod tačno propisanim uslovima.

Za delatnosti iz člana 47. stav 1. ZBZR, poslodavac može obavljati ove poslove samostalno ako ima do 20 zaposlenih i položen stručni ispit.

Ukoliko broj zaposlenih prelazi 20, primenjuje se član 49. ZBZR – poslodavac je u obavezi da:

  • imenuje saradnika za bezbednost i zdravlje na radu,

  • obezbedi da to lice bude u radnom odnosu sa punim radnim vremenom,

  • obezbedi da lice ima položen stručni ispit i odgovarajuću licencu.

Pitanja stručnog ispita i uslovi za dobijanje licence bliže su uređeni posebnim pravilnicima.

Konverzija obezvređenog potraživanja u kapital zavisnog društva – kako je evidentirati?

Pitate se kako pravilno računovodstveno tretirati situaciju kada poverilac želi da konvertuje potraživanje u udeo u kapitalu svog zavisnog društva – naročito ako je potraživanje prethodno obezvređeno. Ministarstvo finansija je u mišljenju iz aprila 2025. godine (br. 002980229) dalo jasne smernice na ovu temu.

Praktičan slučaj

U konkretnom slučaju:

  • Društvo A iz Srbije ima udele u dva zavisna društva u Republici Srpskoj.

  • Jedno od njih (Društvo B) otišlo je u stečaj, a A je prethodno u celosti obezvredilo potraživanje.

  • Kasnije, drugo zavisno društvo (Društvo C) preuzima obaveze prema eksternim poveriocima Društva B, dok se interni dugovi (uključujući i potraživanje Društva A) konvertuju u kapital.

  • Postavlja se pitanje: kako evidentirati ovu transakciju?

Priznavanje i vrednovanje udela – računovodstveni tretman

Ako društvo vodi učešća u kapitalu po nabavnoj vrednosti (što je slučaj u ovom primeru), primenjuje se MRS 27, koji ne precizira metod određivanja nabavne vrednosti. Međutim, koriste se smernice iz MRS 16, prema kojima se vrednost utvrđuje na osnovu fer vrednosti potraživanja na dan konverzije.

Dakle:

  • Nabavna vrednost novog učešća = fer vrednost potraživanja na dan konverzije.

  • Ako fer vrednost nije dostupna, koristi se procenjena fer vrednost udela stečenog konverzijom.

Prihodi ili rashodi pri konverziji?

Razlika između knjigovodstvene vrednosti potraživanja (umanjene za ispravku) i fer vrednosti udela priznaje se kao prihod ili rashod u Bilansu uspeha. Ako je potraživanje već bilo otpisano, prihod se knjiži kao ukidanje ispravke vrednosti, a ne kao prihod od kamate.

Šta sa zateznom kamatom?

Zatezna kamata je posebna stavka i ne tretira se kao deo osnovnog prihoda od prodaje (nije u domenu MSFI 15). Ona se knjiži prema pravilima MSFI 9, i to samo u meri u kojoj postoji realna šansa da će biti naplaćena.

Postoje tri scenarija:

  1. Fer vrednost udela = 0 → potraživanje i prihod se ne priznaju.

  2. Fer vrednost < nominalnog iznosa → priznaje se potraživanje i prihod do nivoa fer vrednosti.

  3. Fer vrednost ≥ nominalni iznos → potraživanje i prihod se priznaju u celosti.

Šta to znači za bilanse?

Učešće u kapitalu (plasman) kod poverioca biće priznato u visini fer vrednosti konvertovanih potraživanja, dok će kod zavisnog društva osnovni kapital biti iskazan po nominalnoj vrednosti konverzije. To može dovesti do razlika u evidenciji.


Zaključak:
Konverzija prethodno obezvređenog potraživanja u kapital nije jednostavan računovodstveni događaj. Fer vrednost ima ključnu ulogu u određivanju kako će se plasman evidentirati, a svaki element – uključujući i zakonsku zateznu kamatu – zahteva posebnu pažnju. Pravilno evidentiranje u skladu sa MSFI standardima je ključno kako bi finansijski izveštaji bili tačni i usklađeni.

Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.