Zapošljavanje osoba sa invaliditetom: obaveze poslodavaca i poreske olakšice

Zapošljavanje osoba sa invaliditetom nije samo zakonska obaveza — to je i prilika da preduzeća unaprede svoju društvenu odgovornost, dobiju vredne članove tima i ostvare značajne poreske olakšice.
U nastavku donosimo pregled obaveza poslodavaca, načina izvršenja, postupaka prema Poreskoj upravi i olakšica koje zakon omogućava.


1. Obaveza zapošljavanja osoba sa invaliditetom

Ko je dužan da zaposli osobe sa invaliditetom?

Svaki poslodavac — pravno ili fizičko lice, domaće ili strano — sa najmanje 20 zaposlenih ima zakonsku obavezu zapošljavanja osoba sa invaliditetom.

Obaveza izgleda ovako:

  • 20–49 zaposlenih → najmanje 1 osoba sa invaliditetom

  • 50+ zaposlenih → najmanje 2 osobe, i

  • na svakih dodatnih 50 zaposlenih → još jedna osoba.

Novoosnovani poslodavci nemaju obavezu 24 meseca od dana osnivanja.


1.2. Kako se izvršava obaveza?

Obaveza se posmatra mesečno, prema stanju na poslednji dan u mesecu.

Ako poslodavac ne zaposli osobu sa invaliditetom, obavezu može ispuniti na jedan od dva načina:

1) Uplatom u Budžetski fond

Uplata se vrši na propisani račun države, najkasnije do 5. u mesecu za prethodni mesec.

2) Zaključenjem ugovora sa preduzećem za profesionalnu rehabilitaciju

Poslodavac može ispuniti obavezu kupovinom proizvoda ili usluga, odnosno zaključivanjem ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji, u vrednosti od najmanje 20 prosečnih zarada u Srbiji u trenutku zaključenja ugovora.

Ako zaposlite osobu sa invaliditetom tokom meseca – obaveza se smatra ispunjenom za ceo mesec.


1.3. Koja dokumentacija se dostavlja Poreskoj upravi?

Poslodavac dostavlja samo Obrazac IOSI, elektronskim putem.
Druga prateća dokumentacija se ne prilaže uz obrazac, ali poslodavac je dužan da je čuva u svojoj arhivi.

To uključuje:

  • ugovor o radu i prijavu osiguranja,

  • dokaze o statusu invaliditeta,

  • uplate u fond,

  • dokaze o realizaciji ugovora sa preduzećima za profesionalnu rehabilitaciju.


1.4. Obrazac IOSI – rokovi i obrada

  • Podnosi se elektronski preko portala Poreske uprave

  • Rok: do 5. u mesecu za prethodni mesec

Poreska uprava zatim proverava ispravnost i dodeljuje broj obrasca, kao i odobrenje za uplatu (ukoliko je potrebno uplatiti sredstva).

IOSI se popunjava isključivo prema podacima o broju zaposlenih na poslednji dan u mesecu.


1.5. Kazne i posledice neizvršavanja obaveze

Ako poslodavac ne ispuni obavezu, Poreska uprava nalaže uplatu iznosa od:

  • 50% prosečne zarade po osobi, mesečno.

Dodatno, predviđene su i prekršajne kazne:

  • 200.000–1.000.000 RSD za pravno lice

  • 10.000–50.000 RSD za odgovorno lice

  • 5.000–400.000 RSD za preduzetnike


1.6. Koliki je iznos mesečne uplate?

Ako se poslodavac opredeli za uplatu umesto zapošljavanja:

→ mesečna obaveza = 50% prosečne zarade u Srbiji, po osobi koju bi trebalo zaposliti.


1.7. Ugovorno izvršenje obaveze (12 meseci unapred)

Poslodavac obavezu može izvršiti i ugovorom sa preduzećem za profesionalnu rehabilitaciju, pod uslovima:

  1. da je ugovor zaključen nakon 24.05.2010.

  2. da je vrednost ugovora ≥ 20 prosečnih zarada,

  3. da je obaveza u celosti plaćena.

U tom slučaju obaveza se smatra ispunjenom 12 meseci unapred.


2. Poreske olakšice pri zapošljavanju osoba sa invaliditetom

Poslodavci koji zaposle osobu sa invaliditetom na neodređeno vreme mogu ostvariti značajne finansijske pogodnosti.

2.1. Ko ima pravo na oslobođenje?

Pravo ima poslodavac koji:

  • zaposli osobu sa invaliditetom na neodređeno vreme,

  • i to lice prijavi na osiguranje.

Olakšica traje 3 godine od dana zasnivanja radnog odnosa i obuhvata:

  • oslobođenje plaćanja poreza na zaradu,

  • oslobođenje doprinosa na teret poslodavca.


2.2. Ko se smatra novozaposlenim licem sa invaliditetom?

Novozaposleno je lice koje:

  • je zaključilo ugovor o radu sa poslodavcem,

  • i prijavljeno je na osiguranje.

Ne smatra se novozaposlenim lice koje je ranije radilo kod povezanog poslodavca.


2.3. Uslovi koje poslodavac mora da ispuni

Olakšica se može koristiti ako su kumulativno ispunjeni:

  • ugovor o radu na neodređeno vreme,

  • prijava na obavezno socijalno osiguranje,

  • validna medicinsko-pravna dokumentacija o invaliditetu.


2.4. Ko nema pravo na olakšicu?

Ne mogu je koristiti:

  • državni organi, javna preduzeća, budžetski korisnici,

  • poslodavci koji za isto lice već koriste neku drugu poresku olakšicu.


2.5. Kako se ostvaruje pravo na olakšicu?

Poslodavac podnosi:

  • OPNR-I obrazac (prijava i odjava olakšice) – u roku od 8 dana,

  • standardnu PPP-PD prijavu, kao i za druge zaposlene.


2.6. Koja dokumenta se dostavljaju Poreskoj upravi?

Uz OPNR-I prilažu se:

  • dokumentacija o invaliditetu,

  • kopija ugovora o radu,

  • prijava na osiguranje.

Poslodavac može dati pisanu saglasnost da PU sama pribavi dokumentaciju.


3. Pravni okvir

Na kraju, Poreska uprava upućuje na relevantne zakone:
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, Zakon o radu, Zakon o doprinosima, Pravilnik o IOSI, Zakon o poreskom postupku itd.

Izvor: Poreska uprava, mart 2025. godine

Kako se računa godišnji odmor zaposlenima koji rade šest dana nedeljno?

Zakon o radu jasno propisuje kako se računa dužina godišnjeg odmora, bez obzira na raspored radnog vremena kod poslodavca.

U nastavku donosimo pregled ključnih pravila, prema mišljenju Ministarstva za rad (br. 011-00-265/2015-02 od 16.6.2015. godine).

📌 Radna nedelja za obračun odmora uvek se računa kao 5 dana

Zakon o radu određuje da radna nedelja, za potrebe obračuna godišnjeg odmora, uvek traje pet radnih dana, čak i ako zaposleni u konkretnom preduzeću radi u okviru šestodnevne radne nedelje.

Drugim rečima, zaposleni ne može imati manji broj dana godišnjeg odmora samo zato što radi više dana nedeljno.

🟦 Primer iz prakse

Ako zaposleni koji radi 6 dana nedeljno koristi celonedeljni godišnji odmor, njemu se obračunava:
👉 5 dana godišnjeg odmora, a ne 6.

Međutim, broj časova odsustva i dalje se evidentira prema punom radnom vremenu — 40 sati nedeljno, bez obzira da li se radi u 5 ili 6 radnih dana.

📊 Kako se vodi evidencija radnih sati?

Ovo je važno u praksi, naročito kod poslodavaca sa promenljivim rasporedom rada.

Zaposleni koji koriste samo nekoliko dana odmora u toku nedelje (npr. 1 ili 2 dana) imaju posebnu evidenciju:

  • evidentiraju se konkretni radni dani kada su odsutni,

  • evidentiraju se sati odsustva prema stvarnom rasporedu zaposlenog.

Na primer, ako bi zaposleni u ta dva dana trebalo da radi 6 i 8 sati prema rasporedu — evidencija će sadržati 2 dana odmora i ukupno 14 sati odsustva.

📝 Šta poslodavci treba da znaju?

  • Radna nedelja za obračun odmora = 5 radnih dana, uvek.

  • Raspored rada (5 ili 6 dana) ne utiče na broj dana godišnjeg odmora.

  • Evidencije radnih sati moraju pratiti stvarni raspored zaposlenog.

  • Kod korišćenja delimičnog odmora u nedelji, beleže se i dani i sati odsustva.

🎯 Zaključak

Ovakav pristup obezbeđuje da zaposleni koji rade šest dana nedeljno nisu uskraćeni za pravo na godišnji odmor. Ujedno, ostavlja poslodavcu obavezu da vodi precizne evidencije o časovima rada i odsustva, u skladu sa realnim rasporedom zaposlenog.

Ako imate pitanja u vezi sa obračunom godišnjeg odmora, evidencijom radnog vremena ili primenom Zakona o radu u praksi — naš tim stoji vam na raspolaganju.

📌 Poreski tretman napojnica dobijenih preko digitalnih platformi

Ministarstvo finansija objavilo je važno pojašnjenje o tome kako se oporezuju napojnice koje fizička lica dobijaju putem digitalnih platformi – npr. preko QR koda, POS terminala ili aplikacija koje omogućavaju ostavljanje bakšiša zaposlenima u ugostiteljstvu.
Ovo je posebno važno za restorane, hotele, barove, kafeterije i sve firme koje koriste savremene načine za prikupljanje napojnica.

💡 Ključne informacije

🧾 1. Napojnica je oporeziv prihod – “drugi prihod”

Napojnice koje zaposleni prime direktno od fizičkih lica putem platforme smatraju se oporezivim prihodom prema čl. 85. i 86. Zakona o porezu na dohodak građana.
➡️ To znači da nisu oslobođene poreza, niti se smatraju zaradom isplaćenom od strane poslodavca.

💳 2. Način isplate (QR kod / POS terminal) ne menja poreski tretman

Bez obzira da li je napojnica ostavljena skeniranjem QR koda ili na POS terminalu:

  • novac ide direktno zaposlenom,

  • ugostiteljski objekat ne učestvuje u transakciji,

  • poreski obveznik je zaposleni – primalac napojnice.

🧍‍♂️ 3. Zaposleni je dužan da se samooporezuje

Pošto lice koje daje napojnicu nije obveznik obračuna poreza po odbitku, zaposleni je dužan da sam obračuna i plati porez kao “drugi prihod”.

Obavezno je:
📅 u roku od 30 dana od prijema napojnice
📌 podneti prijavu PP OPO
💰 uplatiti 20% poreza (na osnovicu umanjenu za 20% normiranih troškova)

🤝 4. Mogućnost angažovanja poreskog punomoćnika

Zaposleni može ovlastiti poreskog punomoćnika (fizičko ili pravno lice – rezidenta), koji će u njegovo ime:

  • podnositi PP OPO prijavu,

  • primati poreska rešenja,

  • plaćati porez.

Ovo je praktično rešenje za zaposlene u ugostiteljstvu koji često dobijaju više manjih uplata tokom meseca.

🏁 Zaključak

Napojnice primljene preko digitalnih platformi nisu neoporezive, već predstavljaju “druge prihode” koji se prijavljuju i oporezuju samooporezivanjem.
Ukoliko vaši zaposleni koriste ovakve platforme, preporuka je da ih informišete o obavezama kako bi izbegli moguće kazne i zatezne kamate.

Prekovremeni rad: Šta zakon dozvoljava i koje su obaveze poslodavca?

Prekovremeni rad: Šta zakon dozvoljava i koje su obaveze poslodavca?

Prekovremeni rad je jedna od najčešćih tema u praksi radnih odnosa, ali i jedna od oblasti gde dolazi do čestih propusta poslodavaca. U mišljenju Ministarstva za rad (br. 011-00-01042/2014-02), jasno je istaknuto da se prekovremeni rad može uvoditi samo u izuzetnim, unapred nepredvidivim situacijama.

Kada je prekovremeni rad dozvoljen?

Zakon o radu (član 53) predviđa da poslodavac može zahtevati prekovremeni rad u sledećim slučajevima:

  • u slučaju više sile

  • kada dođe do iznenadnog povećanja obima posla

  • kada je potrebno završiti neplanirani posao u kratkom roku

Ovo znači da prekovremeni rad nije mehanizam za nadoknađivanje lošeg planiranja, manjka kadra ili uobičajenog obima posla — već isključivo alat za situacije koje su se pojavile iznenada.

Ograničenja prekovremenog rada

Zakon strogo ograničava maksimalno trajanje prekovremenog rada:

  • najviše 8 sati nedeljno,

  • najviše 12 sati dnevno, računajući i regularno radno vreme.

Takođe, zaposleni koji rade na poslovima sa skraćenim radnim vremenom, zbog povećanog rizika i uslova rada, ne mogu biti upućeni na prekovremeni rad, osim kada poseban zakon to izričito dozvoli.

Koje kazne prete poslodavcima?

Nepravilna primena prekovremenog rada može biti skupa. Član 274. Zakona o radu propisuje da će se poslodavac – pravno lice – kazniti novčanom kaznom od 600.000 do 1.500.000 dinara ako zaposlenom odredi prekovremeni rad suprotno Zakonu.

Ovo predstavlja značajan rizik po poslovanje, pogotovo ako se prekovremeni rad uvodi kontinuirano, bez jasnog pravnog osnova ili bez adekvatne evidencije.

Kako zaposleni mogu zaštititi svoja prava?

Ako zaposleni smatraju da je prekovremeni rad neopravdan, prekomeran ili naložen mimo zakona, mogu se obratiti inspekciji rada, koja nadzire primenu propisa iz oblasti radnih odnosa.

Zaključak

Prekovremeni rad je dozvoljen samo u izuzetnim situacijama, a svako odstupanje od zakonskih pravila izlaže poslodavca ozbiljnim sankcijama. Pravilno planiranje radnog vremena i dobro vođena evidencija ključ su za izbegavanje problema.

Subvencije za osobe sa invaliditetom

Subvencije za osobe sa invaliditetom: kada poslodavac ne može koristiti oslobođenje od doprinosa?

Ministarstvo finansija je 23. juna 2025. godine izdalo mišljenje kojim dodatno pojašnjava primenu člana 45b Zakona o doprinosima, a koje je važno za sve poslodavce koji zapošljavaju osobe sa invaliditetom.

Šta kaže Zakon o doprinosima?

Član 45b predviđa da se poslodavac koji na neodređeno vreme zaposli lice sa invaliditetom može osloboditi plaćanja doprinosa na teret poslodavca u periodu od tri godine, pod uslovom da je invalidnost dokazana odgovarajućom dokumentacijom.

Ovo pravo ne mogu koristiti državni organi, javna preduzeća i drugi budžetski korisnici.

Kada olakšica ne može da se koristi?

Zakon izričito propisuje da poslodavac ne može koristiti ovo oslobođenje ako za isto lice već koristi ili je koristio oslobođenje ili subvenciju po drugom osnovu.

Upravo tu dolazi ključno tumačenje Ministarstva finansija.

Subvencija zarade i oslobođenje od doprinosa – ne mogu zajedno

Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, poslodavac ima pravo na mesečnu subvenciju zarade do 75% ukupnih troškova zarade, ali ne više od 50% prosečne zarade u Srbiji.

Ako poslodavac koristi ovu subvenciju, Ministarstvo finansija potvrđuje da ne može koristiti i oslobođenje od plaćanja doprinosa iz člana 45b Zakona o doprinosima.
Drugim rečima: poslodavac može birati jednu od dve pogodnosti, ali ne obe istovremeno za isto lice.

Šta ovo znači u praksi?

Iako poslodavac nije budžetski korisnik (što je jedan od uslova iz člana 45b), činjenica da koristi subvenciju zarade dovoljno je da ga isključi iz mogućnosti korišćenja oslobođenja od doprinosa.

Preporuka za poslodavce

Ako zapošljavate ili planirate da zaposlite osobu sa invaliditetom, važno je da procenite:

  • šta vam je finansijski povoljnije (subvencija zarade ili oslobođenje doprinosa),

  • koliko dugo planirate da zaposleni ostane u radnom odnosu,

  • koliki su ukupni troškovi zarade.

📢 Evidentiranje stvarnih vlasnika za udruženja – nove oznake i obaveza učitavanja dokumenata

 

Od 1. oktobra 2025. godine počinje primena novog Pravilnika o sadržini Centralne evidencije stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 83/2025), koji donosi izmene u načinu evidentiranja stvarnih vlasnika udruženja.

Ranije korišćena oznaka OSV 5A (za fizičko lice registrovano za zastupanje udruženja) više se ne koristi.
Nova oznaka OSV 5 sada je rezervisana za fondacije i zadužbine, pa je potrebno izvršiti novi unos podataka i učitati dokument na osnovu kog je utvrđen stvarni vlasnik – najčešće izvod iz APR-a, ugovor o osnivanju ili sličan dokument.

💡 Koju oznaku sada koristiti?
Za udruženja koja imaju obavezu da evidentiraju stvarnog vlasnika, primenjuju se oznake kao i za ostala pravna lica, u zavisnosti od strukture i načina upravljanja:

OSV 1B – ako fizičko lice poseduje 25% ili više prava glasa;
OSV 2 – ako fizičko lice posredno ili neposredno ima preovlađujući uticaj na donošenje odluka i vođenje poslova;
OSV 6 – ako nijedan od prethodnih kriterijuma nije ispunjen, pa se evidentira fizičko lice registrovano za zastupanje subjekta.
📅 Rok za usklađivanje
Podsećamo da se dokumenta mogu učitati od 1. oktobra do 30. novembra 2025. godine, kako bi se evidentiranje smatralo blagovremenim.

Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.