Gotovina od prodaje robe koju osnivač zadrži za sebe = oporezivi prihod od kapitala

Prema mišljenju Ministarstva finansija (br. 2756965/2025 od 24.10.2025), novčana sredstva u gotovini koja osnivač i direktor privrednog društva zadrži za sebe, umesto da ih uplati na poslovni račun, predstavljaju prihod od kapitala i podležu oporezivanju.

Činjenično stanje

U konkretnom slučaju, fizičko lice je:

  • osnivač i direktor d.o.o. sa 100% vlasništva,
  • društvo se bavi uvozom i prodajom polovnih motornih vozila,
  • kupcima je omogućeno plaćanje bezgotovinski ili gotovinom,
  • u periodu 2019–2022. godine nisu zaključivani ugovori o kupoprodaji, već su izdavane fakture sa rokom plaćanja do 90 dana,
  • nije bilo pokušaja naplate potraživanja (opomene, tužbe, izvršenja),
  • gotovina primljena od kupaca nije uplaćivana na račun društva, već ju je osnivač zadržavao.

U knjigovodstvu je gotovina evidentirana na prelaznom računu „pazar“, a zatim preknjižavana na konto ostalih potraživanja, pri čemu je dug ostajao nenaplaćen i iskazivan u bilansima.

Stav Ministarstva finansija

Ministarstvo finansija smatra da se u ovom slučaju radi o uzimanju imovine privrednog društva za lične potrebe osnivača, što se prema Zakonu o porezu na dohodak građana smatra prihodom od kapitala.

Drugim rečima – iako novac formalno potiče od prodaje robe društva, onog trenutka kada ga osnivač zadrži za sebe, nastaje lični prihod koji podleže oporezivanju.

Kako se oporezuje ovaj prihod?

Prema zakonu:

  • obveznik poreza je fizičko lice (osnivač),
  • oporezivi prihod je ceo iznos zadržane gotovine,
  • poreska stopa iznosi 15%,
  • porez se plaća po odbitku kada isplatilac postoji, a u ovakvim situacijama Poreska uprava može utvrditi obavezu naknadno.

Kako Poreska uprava dokazuje prihod?

U poreskom postupku mogu se koristiti sva dokazna sredstva, uključujući:

  • poslovne knjige i evidencije,
  • poreske prijave i bilanse,
  • fakture i poslovnu dokumentaciju,
  • podatke banaka i trećih lica,
  • iskaze svedoka,
  • nalaze veštaka i druga sredstva dokazivanja.

Drugim rečima, čak i ako novac formalno nije isplaćen kao dividenda ili zarada, činjenica da je osnivač koristio sredstva društva za lične potrebe dovoljna je da nastane poreska obaveza.

Zaključak

Ako osnivač i direktor d.o.o. zadržava gotovinu od prodaje robe za sebe, bez evidentiranja kroz poslovni račun i bez pravnog osnova, taj iznos se smatra ličnim prihodom od kapitala i oporezuje se po stopi od 15%.

Ovo mišljenje Ministarstva finansija jasno potvrđuje stav poreskih organa:
imovina društva nije lična imovina osnivača, bez obzira na vlasnički udeo.

Datum dospeća pada u subotu – da li se obračunava zatezna kamata?

Ako je faktura dospela na naplatu u subotu, a obaveza je izmirena u ponedeljak, da li postoji osnov za obračun zatezne kamate?

Prema važećim propisima – postoji.

Zakon o zateznoj kamati ne pravi razliku između radnih i neradnih dana. Kašnjenje se posmatra isključivo kroz kalendarske dane. To znači da se kašnjenje računa od prvog dana nakon dospeća, bez obzira da li taj dan pada u subotu, nedelju ili praznik.

Zakon jasno propisuje da dužnik koji zakasni sa izmirenjem novčane obaveze, pored glavnice, duguje i zateznu kamatu sve do dana konačne isplate. Takođe, zatezna kamata se obračunava za svaki kalendarski dan u periodu kašnjenja, uključujući i neradne dane.

Obračunski period obuhvata vreme od prvog dana kašnjenja pa zaključno sa danom kada je dug u potpunosti izmiren.

Iako se u poslovnoj praksi često dešava da poverioci ne obračunavaju kamatu u ovakvim situacijama, važno je znati da zakonski osnov za njen obračun ipak postoji.

Zaključak:
Ako faktura dospeva u subotu, a plaćanje se izvrši u ponedeljak, formalno gledano postoji zakonski osnov za obračun zatezne kamate za dane kašnjenja.

Novi iznosi naknada za objavljivanje i zamenu finansijskih izveštaja i prateće dokumentacije

 

📌 Agencija za privredne registre donela je novu Odluku kojom se menjaju iznosi naknada za poslove registracije i druge usluge iz svoje nadležnosti.

📢 Odluka je objavljena u „Službenom glasniku RS“, broj 95 od 31. oktobra 2025. godine.

📆 Novi iznosi naknada primenjivaće se počev od 1. januara 2026. godine, što je važno za sva pravna lica i preduzetnike koji u narednom periodu budu podnosili finansijske izveštaje, izjave o neaktivnosti, kao i prateću dokumentaciju ili zahteve za zamenu već objavljenih izveštaja.

✅ Pogledajte visinu naknada u originalnoj tabeli na APR – tabela

Porez po odbitku plaćen u inostranstvu i pravo na poreski kredit u Srbiji

 

Kada inostrani kupac, u skladu sa propisima svoje države, prilikom plaćanja usluga zadrži i uplati porez po odbitku (Withholding Tax – WHT), postavlja se pitanje na koji način domaći dobavljač može da tretira taj porez u Srbiji.

Ovakve situacije su česte kod pružanja usluga klijentima iz zemalja koje primenjuju WHT na isplate nerezidentima. Na primer, određene države primenjuju stope od 10% ili 5% i o uplati izdaju sertifikat o zadržanom porezu.

Ugovorni odnos je polazna tačka

Način na koji će transakcija biti fakturisana i plaćena prvenstveno zavisi od ugovora između kupca i dobavljača. Cena može biti ugovorena kao:

  • neto iznos koji dobavljač treba da primi, bez obzira na obavezu kupca da plati porez po odbitku u svojoj zemlji, ili
  • bruto iznos, pri čemu kupac plaćanje vrši umanjeno za iznos poreza po odbitku koji uplaćuje lokalnim poreskim organima.

Ova razlika je važna i za računovodstveni i za poreski tretman u Srbiji.

Ne postoji ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja – ali to ne sprečava poreski kredit

Sa pojedinim državama Srbija nema zaključen ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja. Međutim, to ne znači da domaće pravno lice ne može da koristi određene poreske mehanizme u Srbiji.

U ovim slučajevima relevantna je odredba člana 53a Zakona o porezu na dobit pravnih lica, koja omogućava korišćenje poreskog kredita po osnovu poreza plaćenog u inostranstvu putem poreza po odbitku.

Kako se ostvaruje pravo na poreski kredit

Da bi domaće pravno lice iskoristilo pravo na poreski kredit:

  1. Potrebno je izvršiti usklađivanje prihoda u poreskom bilansu za iznos poreza po odbitku koji je kupac platio u inostranstvu (odnosno za iznos za koji je faktura realno manje naplaćena).
  2. Poreski kredit je ograničen – maksimalno umanjenje poreza utvrđuje se prema zakonskoj formuli i u praksi je često niže od stvarno plaćenog WHT-a.
  3. Obavezna je odgovarajuća dokumentacija, pre svega sertifikat o plaćenom porezu u inostranstvu, kao i propisani domaći obrasci (IPD-1 i prateći aneks), u skladu sa pravilnikom koji uređuje poreski bilans.

Poreski efekat – zašto je ovo važno

Ako se pravo na poreski kredit iskoristi, domaće društvo:

  • prikazuje veću poresku osnovicu (jer se prihod “bruto” usklađuje),
  • ali istovremeno ostvaruje umanjenje obračunatog poreza po osnovu kredita.

Ako se poreski kredit ne koristi, tada je poreska osnovica manja (jer je prihod realno naplaćen u manjem iznosu), ali nema prava na umanjenje poreza po tom osnovu. U zavisnosti od konkretnih iznosa i ograničenja, poreski kredit može biti povoljnija opcija – ali ne uvek u punom iznosu plaćenog inostranog poreza.

Zaključak

Porez po odbitku koji je inostrani kupac platio u svojoj državi može imati poreski značaj u Srbiji, kroz mehanizam poreskog kredita. Ipak, pravo na kredit je:

  • uslovljeno odgovarajućom dokumentacijom,
  • ograničeno zakonskim procentima,
  • i zahteva pravilno poresko i računovodstveno evidentiranje.

Zbog toga je preporučljivo da se svaka ovakva situacija analizira pojedinačno, pre podnošenja poreskog bilansa i prijave poreza na dobit.

 

Neoporezivi iznosi za isplate od 1. februara 2026. godine

Usklađeni dinarski neoporezivi iznosi propisani Zakonom o porezu na dohodak građana primenjuju se na isplate u periodu od 1. februara 2026. do 31. januara 2027. godine.

U nastavku je pregled najvažnijih neoporezivih iznosa:

👔 Zarade i naknade zaposlenima

  • Neoporezivi iznos zarade (član 15a) – 34.221 dinar
    Napomena: iznos je isti kao od 1. januara 2026. godine, nema dodatnog usklađivanja.
  • Prevoz za dolazak i odlazak sa rada (dokumentovani troškovi) – 5.782 dinara
  • Dnevnica za službeno putovanje u zemlji – 3.471 dinar
  • Naknada prevoza na službenom putovanju – 10.121 dinar

🤝 Pomoći i davanja zaposlenima

  • Solidarna pomoć za slučaj bolesti, rehabilitacije ili invalidnosti zaposlenog ili člana porodice – 57.827 dinara
  • Poklon deci zaposlenih do 15 godina (Nova godina i Božić) – 14.457 dinara
  • Jubilarna nagrada zaposlenima – 28.912 dinara
  • Pomoć u slučaju smrti člana porodice zaposlenog – 101.194 dinara
  • Pomoć povodom rođenja deteta – neoporezivo do visine prosečne zarade u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku RZS

💼 Osiguranje i penzija

  • Premije za dobrovoljno zdravstveno osiguranje i doprinosi u dobrovoljni penzijski fond – 8.677 dinara

📚 Ostala neoporeziva primanja

  • Pomoć u slučaju smrti zaposlenog ili penzionisanog zaposlenog – 101.194 dinara
  • Stipendije i studentski krediti – 44.325 dinara
  • Naknada za ishranu (hranarina) sportistima amaterima – 14.457 dinara
  • Naknade za rad u biračkim komisijama, odborima i na popisu – 7.763 dinara
  • Novčane pomoći fizičkim licima koja nisu zaposlena kod davaoca (bez protivusluge) – 19.209 dinara
  • Naknade troškova boravka učesnicima programa EU i drugih međunarodnih organizacija – 147.757 dinara
  • Pojedinačni dobici od igara na sreću – 147.757 dinara
  • Nagrade i slična davanja fizičkim licima koja nisu zaposlena kod isplatioca, a proističu iz rada ili doprinosa – 19.209 dinara

Nova uredba o obaveznoj proizvodnji i prometu hleba „T-500“

 

📢 U „Službenom glasniku RS“, broj 110 od 5. decembra 2025. godine, objavljena je nova Uredba o obaveznoj proizvodnji i prometu hleba od brašna „T-500“.


📌 Uredba je stupila na snagu 6. decembra 2025. godine i primenjuje se u narednih šest meseci, odnosno do 6. juna 2026. godine. 

Po svom sadržaju, uredba je u potpunosti identična prethodnoj, koja je prestala da važi 24. novembra 2025. godine.


❗ U nastavku podsećamo na ključne obaveze proizvođača i trgovaca:


✅ Proizvođači hleba dužni su da najmanje 30% svoje dnevne proizvodnje čini hleb od brašna „T-500“ i da ga stave u promet.
✅ Trgovci na malo obavezni su da u dnevnoj nabavci svih vrsta hleba imaju najmanje 30% hleba od brašna „T-500“, uz pravo povrata proizvođaču do 5% dnevno nabavljene količine (remitenda).
✅ Rok plaćanja proizvođaču ne može biti duži od 20 dana od dana prijema računa.
✅ Maksimalna maloprodajna cena hleba „T-500“ iznosi 62 dinara, dok je maksimalna proizvođačka cena 53,17 dinara.


📌 Napomena:
Proizvođačka cena od 53,17 dinara, uvećana za ukupnu maržu od 6% (3,19 dinara) i PDV od 10%, daje maksimalnu maloprodajnu cenu od 62 dinara.

Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.