Nova minimalna cena rada od oktobra 2025. godine

Vlada Republike Srbije donela je odluku o povećanju minimalne cene rada, koja će važiti za period oktobar – decembar 2025. godine.

Minimalna cena rada po radnom času (neto, bez poreza i doprinosa) iznosiće 337 dinara, umesto dosadašnjih 308 dinara. Odluka je objavljena u „Službenom glasniku RS“ br. 67/2025 od 31.7.2025.

Neto minimalna zarada:

  • Oktobar 2025. (184 radna sata): 62.008,00 RSD

  • Novembar 2025. (160 radnih sati): 53.920,00 RSD

  • Decembar 2025. (184 radna sata): 62.008,00 RSD

Bruto minimalna zarada*:

  • Oktobar 2025. (184 radna sata): 83.574,74 RSD

  • Novembar 2025. (160 radnih sati): 72.036,95 RSD

  • Decembar 2025. (184 radna sata): 83.574,74 RSD

* obračunato u skladu sa predloženim novim poreskim oslobođenjem od 34.221 dinar

Podsećamo da je dosadašnja minimalna cena rada iznosila 308 dinara po radnom času i da će se primenjivati na sve isplate zaključno sa 30.9.2025. godine. Od 1.10.2025. na snazi je nova cena od 337 dinara po času, bez obzira na mesec za koji se isplata vrši.

🔧 PDV i zamena delova u garantnom roku – da li postoji obaveza plaćanja?

Dešava se da se tokom garantnog roka, zbog reklamacije kupca, pristupi popravci mašine i zameni neispravnog dela. Mnogi privrednici se tada pitaju – da li je ova zamena predmet PDV obračuna?

Odgovor je – ne.
Zamena rezervnih delova u garantnom roku, koja se vrši bez naknade i u skladu sa uslovima garancije, nije predmet obračuna PDV.

Zašto?

✔️ Prema članu 5. stav 4. Zakona o PDV, upotreba dobara i pružanje usluga bez naknade u poslovne svrhe (kao što je garantni servis) ne smatra se prometom usluga uz naknadu.
✔️ Takođe, ovakva aktivnost nije izjednačena sa prometom koji bi bio oporeziv, jer je jasno u poslovnoj funkciji – održavanje odnosa sa kupcem, očuvanje ugleda i podsticanje prodaje.

Iako član 15. Pravilnika o PDV-u može biti zbunjujuć, jer isključuje zamenu rezervnih delova iz pojma „zamena dobara u garantnom roku“, to ne znači da se PDV mora obračunati. Osnov za neobračunavanje PDV-a se nalazi upravo u činjenici da se delovi koriste u poslovne svrhe, a ne za lične ili neposlovne potrebe.

📌 Zaključak:
Zamena delova bez naknade tokom garantnog roka, koja je predviđena uslovima prodaje, ne podleže obračunu i plaćanju PDV-a.

Poreski tretman softverskih transakcija: Usluga ili licenca?

Poreski tretman softverskih transakcija: Usluga ili licenca?

Česta dilema je kako pravilno tretirati plaćanja inostranim firmama za različite IT alate i softverske usluge – da li se radi o usluzi ili licenci, i kakve su poreske obaveze domaćih firmi, naročito kada nisu u sistemu PDV-a.

Jedan od primera iz prakse uključuje domaću firmu koja nije obveznik PDV, a plaća inostranoj firmi (iz Poljske) za usluge kao što su:

  • analiza toka podataka,

  • kontrola sistema,

  • biblioteke koje se koriste u IT,

  • bezbednosni kodovi i alati za proveru bezbednosnih propusta.

PDV tretman

Čak i ako domaća firma nije u sistemu PDV-a, u slučaju nabavke usluga iz inostranstva primenjuje se član 10. Zakona o PDV, što znači da postoji obaveza internog obračuna PDV-a. Taj obračun mora biti izvršen najkasnije do 10. u mesecu za prethodni poreski period.

Međutim, pošto firma nije obveznik PDV, ona nema pravo na odbitak prethodnog poreza, već mora da plati obračunati PDV iz svojih sredstava.

Takođe, važno je znati da ako postoji obaveza plaćanja poreza po odbitku, taj iznos ulazi u osnovicu za obračun PDV-a.

Da li se plaća porez po odbitku?

Ključno pitanje je: da li se predmet plaćanja smatra uslugom ili licencom?

  • Ako se radi o usluzi (kao što su konsultantske usluge, analiza podataka, bezbednosni nadzor itd.), one nisu predmet oporezivanja porezom po odbitku, sem ako se usluga plaća firmi iz preferencijalne poreske jurisdikcije.

  • Ako se, međutim, radi o licenci, tada se to smatra prihodom od autorske naknade, koji jeste predmet poreza po odbitku. U tom slučaju, može se primeniti niža stopa, ukoliko postoji ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja (UIDO) sa zemljom iz koje dolazi inostrani partner.

Zato je važno sa sigurnošću utvrditi pravu prirodu transakcije – da li firma kupuje pravo korišćenja (licencu) ili koristi jednokratnu uslugu.

Zaključak

Pre nego što izvršite plaćanje inostranom partneru za IT rešenja i usluge, proverite sledeće:

✅ Da li se radi o usluzi ili licenci?
✅ Da li postoji obaveza za PDV i da li ste u sistemu PDV-a?
✅ Da li se plaća porez po odbitku i da li postoji UIDO sa datom zemljom?
✅ Da li je inostrani partner iz poreski povlašćene jurisdikcije?

Pravilno razumevanje ovih elemenata pomoći će vam da izbegnete greške u obračunu i nepotrebne troškove.



Nove kazne za poreske prekršaje su na snazi od 1. januara 2025. godine: Šta donose izmene Zakona o poreskom postupku?

Izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji („Sl. glasnik RS“, br. 94/24), koje stupaju na snagu 1. januara 2025. godine, uvedene su značajne promene u vezi sa sankcionisanjem poreskih prekršaja. Glavni cilj ovih izmena je pravičnije kažnjavanje, u zavisnosti od težine povrede poreskih obaveza i štetnosti po budžet Republike Srbije.

Proporcionalne kazne u odnosu na visinu duga

Ubuduće, visina novčanih kazni zavisiće od iznosa neplaćenog poreza. Kazne su izražene kao procenat dugovanog iznosa, što znači da će ozbiljnije povrede propisa (kada je iznos duga veći) biti strože sankcionisane.

Na primer:

  • Ako poreski obveznik ne podnese poresku prijavu i ne obračuna porez, kazniće se sa 20% do 65% iznosa utvrđenog duga, ali ne manje od 300.000 RSD za pravno lice.

  • Odgovorno lice u pravnom licu za isti prekršaj može biti kažnjeno sa 10.000 do 100.000 RSD.

Kašnjenje u podnošenju prijava i uplati poreza

Ako obveznik zakaže sa prijavom i uplatom, kazne su određene u fiksnim iznosima, prema sledećoj skali:

Nepravovremeno podnošenje prijave i neplaćanje:

  • Do 100.000 RSD poreza:

    • 25.000 RSD za pravno lice

    • 15.000 RSD za preduzetnika

  • Od 100.000 do 1.000.000 RSD:

    • 50.000 RSD / 30.000 RSD

  • Od 1.000.000 do 10.000.000 RSD:

    • 200.000 RSD / 100.000 RSD

  • Preko 10.000.000 RSD:

    • 300.000 RSD / 150.000 RSD

Prijava podneta na vreme, ali porez nije plaćen:

  • Do 100.000 RSD:

    • 20.000 RSD / 10.000 RSD

  • Od 100.000 do 1.000.000 RSD:

    • 40.000 RSD / 20.000 RSD

  • Od 1.000.000 do 10.000.000 RSD:

    • 150.000 RSD / 80.000 RSD

  • Preko 10.000.000 RSD:

    • 250.000 RSD / 140.000 RSD

Za odgovorna lica, kazna ostaje 10.000 RSD, bez obzira na visinu duga.

Kazne za netačne podatke u poreskim prijavama

Ukoliko obveznik prijavi manji iznos poreza nego što je stvaran, ili da netačne podatke u poreskoj prijavi ili bilansu, kazniće se sa:

  • 30% do 40% razlike između prijavljenog i stvarnog iznosa poreza.

  • Za odgovorno lice – kazna iznosi 200.000 RSD.


Zaključak:
Ove izmene ukazuju na ozbiljnu nameru države da suzbije poreske prekršaje kroz oštrije i preciznije kaznene mere. Poslodavcima i preduzetnicima preporučuje se da pažljivo planiraju i izvršavaju svoje poreske obaveze, jer će iznosi kazni zavisiti od njihove tačnosti i ažurnosti u prijavama i uplatama.

📌 Izvor: Bilten broj 2, jun 2025. – Ministarstvo finansija, Poreska uprava – Centar za velike poreske obveznike

Koje stope PDV važe za različite proizvode od testa?

Prilikom određivanja stope poreza na dodatu vrednost (PDV) za prehrambene proizvode, važno je precizno utvrditi u koju kategoriju oni spadaju – jer to direktno utiče na visinu poreske obaveze. Najčešće dileme javljaju se kod pekarskih proizvoda, kolača, testenina i dodataka poput prezli.

Proizvodi od testa punjeni spanaćem – 10% PDV

Prema mišljenju Ministarstva finansija od 5. maja 2025. godine, na proizvode od testa koji su punjeni spanaćem primenjuje se posebna stopa PDV od 10%, jer se oni smatraju pekarskim proizvodima. To uključuje i druge proizvode kao što su burek, pogačice, krofne, kore za pitu i slični artikli, pod uslovom da im je rok trajanja do 7 dana, ili ako se prodaju u smrznutom stanju.

Štrudla sa makom i prezle – 20% PDV

S druge strane, štrudla sa makom i prezle (hlebne mrvice) podležu opštoj stopi PDV od 20%. Ovi proizvodi se ne ubrajaju u kategoriju pekarskih proizvoda iz člana 23. stav 2. tačka 1) Zakona o PDV, pa se na njih primenjuje standardna stopa.

Zakonski osnov

Ova podela proizilazi iz Zakona o porezu na dodatu vrednost i Pravilnika o PDV-u, koji detaljno propisuju koje vrste proizvoda se oporezuju po nižoj stopi od 10%, a koji po standardnoj od 20%. Posebnu pažnju treba obratiti na deklaraciju, način pakovanja i rok trajanja proizvoda.

Ukoliko se bavite prometom ovih proizvoda, pravilna primena stope PDV je ključna za ispravno vođenje evidencije i izbegavanje poreskih nepravilnosti.

Vraćanje dela avansa i obaveze dobavljača: Kako pravilno evidentirati u POPDV i EPP?

U praksi se često dešava da se iznos avansa razlikuje od konačnog iznosa isporučenih dobara ili usluga, a jedno od čestih pitanja jeste: da li je dobavljač u obavezi da izda dokument o smanjenju i kako se ova situacija evidentira u poreskim evidencijama?

Konkretan primer iz prakse

U februaru ste dobili avansni račun na iznos od 100.000 dinara sa PDV-om i po tom osnovu ste koristili pravo na odbitak prethodnog poreza. U martu vam je dostavljen konačni račun na iznos od 90.000 dinara sa PDV-om. Dobavljač je krajem maja vratio razliku od 10.000 dinara, uz napomenu da se radi o „povratu pogrešno uplaćenih sredstava”.

Kako ovu situaciju pravilno tretirati iz ugla PDV evidencije?

Šta kaže propis?

Od 1. februara 2023. godine važe izmene Pravilnika o PDV koje jasno definišu postupanje u ovakvim situacijama. Prema članu 182. stav 3. Pravilnika, u slučaju smanjenja avansa, dobavljač je dužan da izda dokument o smanjenju. Ovo je ključno za njega jer bez tog dokumenta ne može umanjiti obavezu po osnovu PDV-a.

U ovom konkretnom slučaju, iako dobavljač nije izdao dokument o smanjenju već je samo naveo da se radi o povratu viška sredstava, obaveza umanjenja prethodnog poreza je i dalje na vama – čim imate saznanje da sredstva neće biti iskorišćena za budući promet.

Kako evidentirati u EPP i POPDV?

Ukoliko nije izdata elektronska faktura (dokument o smanjenju), evidentiranje u Evidenciji prethodnog poreza (EPP) na SEF-u vršite u delu 1.6.4, gde unosite osnovicu i pripadajući PDV iznos.
U obrascu POPDV, ovo evidentirate u polju 8a.5.

Ako dobavljač naknadno izda dokument o smanjenju, nema potrebe da ga dodatno evidentirate – već ste ispravno postupili i sproveli umanjenje u trenutku kada ste znali da će sredstva biti vraćena.



Kako se oporezuje prihod koji domaća firma isplaćuje stranom programeru?

Zamislite situaciju: firma iz Srbije angažuje programera iz Velike Britanije da joj uradi određeni posao — ali programer sve radi iz inostranstva, ne dolazi u Srbiju i nije njen zaposleni. Kako se takva isplata oporezuje? Da li domaća firma treba da obračuna poreze i doprinose? Evo šta kaže zakon.


1. Pogled iz ugla Zakona o porezu na dohodak građana

Ukratko:

  • Svako fizičko lice koje ostvari prihod (rezident ili nerezident), može biti obveznik poreza.

  • Ako domaća firma isplaćuje novac fizičkom licu koje nije rezident Srbije, a koje nije fizički prisutno u Srbiji, u pitanju su „ostali prihodi“ — i na njih se primenjuje porez od 20%.

Ali postoji važan uslov:
Ako to fizičko lice dokazuje da je rezident države sa kojom Srbija ima ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, i ako je ono stvarni vlasnik tog prihoda, onda se primenjuju pravila tog ugovora.
Dokaz se dostavlja u obliku „potvrde o rezidentnosti“.

Ako firma nema potvrdu o rezidentnosti u trenutku isplate, mora da primeni domaći zakon — dakle, da obračuna i plati porez.

Šta je sa doprinosima?

Ovde dolazimo do dela koji nije u nadležnosti Poreske uprave već Ministarstva za rad.
U principu, ako lice nije osiguranik po domaćem zakonu ili međunarodnom sporazumu — firma neće plaćati doprinose. Ali, zvaničan stav o tome daju druga ministarstva.


2. Šta kaže ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja sa UK?

Srbija ima potpisan takav ugovor sa Velikom Britanijom još od 1983. godine.
Njime je definisano sledeće:

Ako neko iz UK obavlja samostalnu delatnost (npr. programiranje) za firmu u Srbiji, taj prihod se oporezuje samo u UK, osim ako:

  1. Ima stalnu bazu u Srbiji (npr. kancelariju, opremu, fizičku prisutnost).

  2. Ili boravi u Srbiji duže od 183 dana u toku godine.

Ako nijedan od ova dva uslova nije ispunjen, firma iz Srbije ne treba da obračuna porez ni doprinose — ali samo ako poseduje potvrdu o rezidentnosti iz UK.


Zaključak: šta treba da uradi firma iz Srbije?

Ako angažujete programera iz inostranstva (npr. iz UK) koji ne dolazi u Srbiju i radi iz svoje zemlje:

✅ Zatražite od njega potvrdu o rezidentnosti (izdata od njihove poreske uprave).
✅ Uverite se da nema stalnu bazu u Srbiji i da ne boravi ovde više od 183 dana.
✅ U tom slučaju, ne obračunavate porez ni doprinose.
❌ Ako nemate potvrdu — obračunavate porez po domaćem zakonu (20%).


Praktična poruka za firme:

Pre nego što isplatite honorar stranom saradniku, obavezno prikupite odgovarajuću dokumentaciju — u suprotnom, možete nepotrebno opteretiti isplatu porezima koje ne biste morali da platite.

Ako često radite sa strancima, preporučuje se da imate standardizovanu proceduru za ovakve isplate, kao i pravovremene konsultacije sa knjigovođom ili poreskim savetnikom.

Da li formalni nedostaci na računu PDV obveznika utiču na pravo na odbitak prethodnog poreza?

Jedno od čestih pitanja koje dobijamo jeste: „Šta ako račun koji smo primili ima neke formalne greške – na primer, stara adresa firme – da li i dalje imamo pravo na odbitak prethodnog poreza?“

Odgovor je jasan:
Da, u takvom slučaju i dalje imate pravo na odbitak prethodnog poreza!

🔍 Prema mišljenju Ministarstva finansija (br. 001855973 2025 10520 004 000 011 004 od 6. maja 2025. godine), kao i prema odredbama člana 28. Zakona o PDV, ukoliko račun sadrži formalne nedostatke koji se odnose na naziv ili adresu primaoca računa (ali ne i na PIB!), to ne umanjuje pravo na odbitak prethodnog poreza. Dakle, čak i ako je, recimo, na računu navedena stara adresa firme – i dalje možete ostvariti ovo pravo.

📜 Šta Zakon o PDV zapravo kaže?
Član 28. ZPDV propisuje osnovne uslove za ostvarivanje prava na odbitak prethodnog poreza, a jedan od njih je posedovanje računa prethodnog učesnika u prometu u kojem je iskazan obračunati PDV. Račun mora da sadrži sve propisane podatke – ali uz napomenu da nedostaci koji se odnose na naziv ili adresu primaoca (osim PIB-a!) ne sprečavaju ovo pravo.

📌 Šta sve mora da sadrži račun?
Prema članu 42. ZPDV, račun mora da sadrži:
✔ naziv, adresu i PIB izdavaoca i primaoca računa
✔ datum izdavanja
✔ redni broj računa
✔ vrstu i količinu dobara ili usluga
✔ osnovicu, PDV stopu, obračunati PDV
✔ eventualne napomene, itd.

👉 Međutim, ako su jedini „nedostaci“ vezani za naziv ili adresu primaoca, i dalje imate pravo na odbitak prethodnog poreza!

⚠ Podsećamo: obveznik PDV može da ostvari pravo na odbitak prethodnog poreza u roku od pet godina od isteka godine u kojoj je stekao ovo pravo. Važno je i da posedujete validan račun ili dokument o uvozu, kao što je propisano članom 28. ZPDV.

💡 Zaključak:
Ako primite račun sa formalnim greškama u vezi sa nazivom ili adresom primaoca (ali ne i PIB-om!), to vas ne sprečava da iskoristite pravo na odbitak prethodnog poreza. Budite sigurni da su svi ostali ključni elementi računa ispravni i da posedujete dokumentaciju u skladu sa Zakonom o PDV!

e-Otkupno mesto – ko ima obavezu da se registruje?

Ko mora da se registruje na e-Otkupno mesto? Evo šta kaže zakon!

Ako ste piljara ili poljoprivredno gazdinstvo u sistemu PDV, a otkupljujete poljoprivredne proizvode od proizvođača koji nisu u sistemu PDV, sigurno se pitate:
Da li morate da se registrujete na platformu e-Otkupno mesto?

Odgovor je – da, ali pod određenim uslovima!

Ko se mora registrovati?
Prema članu 10. Pravilnika o minimalnim tehničkim uslovima za trgovinu na otkupnim mestima, svako otkupno mesto mora:
✔ biti obeleženo tablom sa podacima o otkupljivaču (ime, PIB, adresa i radno vreme),
✔ imati istaknuto obaveštenje ministarstava o pravima i obavezama učesnika,
✔ i – najvažnije – sve te podatke dostaviti ministarstvu nadležnom za poslove trgovine najkasnije 15 dana pre početka otkupa.

Kako se to radi?
Podaci se dostavljaju putem platforme e-Otkupno mesto.
Više informacija o postupku i obavezama možete pronaći na zvaničnoj stranici ministarstva:
Obaveštenje za otkupljivače
Korisne informacije za otkupljivače

Šta je otkupno mesto?
Zakon jasno definiše:

“Otkupno mesto je specijalizovana trgovina na veliko poljoprivrednim proizvodima i domaćim životinjama, gde se obavlja organizovani otkup od poljoprivrednih proizvođača radi dalje prodaje ili obavljanja druge delatnosti kupaca.”

Zato, ako poslujete kao piljara ili gazdinstvo koje vrši organizovani otkup, imate obavezu da se registrujete preko e-Otkupnog mesta. Ako samo povremeno kupujete od proizvođača, a ne vodite otkupno mesto, ova obaveza se na vas ne odnosi.


Zašto je važno da sve bude ispravno?
Kazne za nepoštovanje ovih obaveza nisu male, a dodatno se izlažete riziku od inspekcijskih kontrola. Naš savet:
✅ Pripremite podatke na vreme,
✅ Dostavite ih preko e-Otkupno mesto,
✅ I obavezno obavestite inspekciju da ste spremni!

Izdavanje konačne fakture kada je izdavalac u međuvremenu izašao iz PDV sistema

U praksi se sve češće dešava da preduzeće koje je kada je izdalo avansni račun bilo u sistemu PDV, a u međuvremenu prestane da bude obveznik PDV pre nego što se izvrši promet i izda konačnu fakturu. Postavlja se pitanje: kako postupiti u vezi sa konačnim računom?

Ako je promet izvršen nakon što je preduzeće izbrisano iz evidencije obveznika PDV, konačna faktura se izdaje bez PDV-a, jer u tom trenutku više ne postoji zakonska obaveza za obračun PDV.

Međutim, pošto je avans uplaćen dok je preduzeće bilo obveznik PDV, PDV je ispravno obračunat i prikazan na avansnoj fakturi.

U slučaju da je avans pokrio 100% iznosa, iznos na konačnoj fakturi biće jednak iznosu avansa – bez dodatnog zaduženja za kupca.

Evidentiranje na SEF-u

  • Ako je preduzeće još uvek korisnik SEF-a, može izdati konačnu e-fakturu u kojoj će povući iznos iz avansne fakture, čime se iznos za plaćanje svodi na nulu.

  • Ako preduzeće više nije korisnik SEF-a, konačna faktura može biti izdata u papirnoj formi, sa jasno naznačenim iznosom koji je već plaćen po osnovu avansa.

Ovakav pristup omogućava pravilno knjiženje i izbegavanje nepotrebnih nesporazuma u vezi sa PDV tretmanom transakcije.

Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.