|
Porez po odbitku plaćen u inostranstvu i pravo na poreski kredit u Srbiji
|
Usklađeni dinarski neoporezivi iznosi propisani Zakonom o porezu na dohodak građana primenjuju se na isplate u periodu od 1. februara 2026. do 31. januara 2027. godine.
U nastavku je pregled najvažnijih neoporezivih iznosa:
Narodna banka Srbije zvanično uvodi ✔️ Centralni registar elektronskih menica (CReM) od 1. decembra 2025. godine.
Time prvi put dobijamo mogućnost korišćenja elektronskih menica, dok su se do sada koristile isključivo u papirnoj formi.
Ovo predstavlja velik korak ka digitalizaciji finansijskog sistema i donosi brže, sigurnije i efikasnije poslovanje.
Elektronske menice su digitalna verzija postojeće menice i omogućavaju:
✔️ elektronsko kreiranje, izdavanje, prenos i brisanje,
✔️ potpisivanje kvalifikovanim elektronskim potpisom (ConsentID),
✔️ potpuno digitalan postupak bez papira i odlaska u banku,
✔️ bezbedno čuvanje svih podataka u Centralnom registru.
Sve radnje se obavljaju kroz aplikacije elektronskog ili mobilnog bankarstva — jednostavno, brzo i potpuno elektronski.
👉 Naknade za elektronske menice biće niže od postojećih naknada za papirne menice.
👉 Sve se završava digitalno — bez odlazaka u banku, bez formulara i čekanja.
👉 CReM ima status javne knjige, što donosi:
✔️ transparentnost,
✔️ pouzdanost,
✔️ veću pravnu sigurnost za sve učesnike.
👉 Za sud i izvršenje koristi se izvod iz CReM-a, kao javna i verodostojna isprava NBS.
✔️ Od 1. decembra 2025. – privredna društva i preduzetnici
Banke su obavezne da im omoguće korišćenje e-menica.
✔️ Od kraja novembra 2026. – građani
Time se kompletira potpuna digitalizacija meničnih procesa.
👉 Klijenti i dalje mogu birati između elektronske i papirne menice — banke moraju poštovati izbor.
NBS je donela:
➤ Odluku o vođenju Registra menica i ovlašćenja,
➤ izmene odluka o prinudnoj naplati,
➤ jedinstvenu tarifu naknada NBS.
Ove odluke stvaraju pravni okvir za digitalno izdavanje i upravljanje menicama.
Uvođenje CReM-a donosi:
✔️ niže troškove,
✔️ brže procesiranje,
✔️ uklanjanje papirologije,
✔️ veću pravnu sigurnost,
✔️ potpunu digitalizaciju bankarskih procesa vezanih za menice.
Narodna banka Srbije ovim projektom potvrđuje svoju posvećenost modernizaciji i sigurnosti finansijskog sistema — uz jasne koristi za privredu i građane.
.
Od 1. oktobra 2025. godine počinje primena novog Pravilnika o sadržini Centralne evidencije stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 83/2025), koji donosi izmene u načinu evidentiranja stvarnih vlasnika udruženja.
Ranije korišćena oznaka OSV 5A (za fizičko lice registrovano za zastupanje udruženja) više se ne koristi.
Nova oznaka OSV 5 sada je rezervisana za fondacije i zadužbine, pa je potrebno izvršiti novi unos podataka i učitati dokument na osnovu kog je utvrđen stvarni vlasnik – najčešće izvod iz APR-a, ugovor o osnivanju ili sličan dokument.
💡 Koju oznaku sada koristiti?
Za udruženja koja imaju obavezu da evidentiraju stvarnog vlasnika, primenjuju se oznake kao i za ostala pravna lica, u zavisnosti od strukture i načina upravljanja:
OSV 1B – ako fizičko lice poseduje 25% ili više prava glasa;
OSV 2 – ako fizičko lice posredno ili neposredno ima preovlađujući uticaj na donošenje odluka i vođenje poslova;
OSV 6 – ako nijedan od prethodnih kriterijuma nije ispunjen, pa se evidentira fizičko lice registrovano za zastupanje subjekta.
📅 Rok za usklađivanje
Podsećamo da se dokumenta mogu učitati od 1. oktobra do 30. novembra 2025. godine, kako bi se evidentiranje smatralo blagovremenim.
📢 OBAVEŠTENJE ZA POSLODAVCE
Prema Zakonu o radu, poslodavac je dužan da zaposlenom isplati otpremninu pre otkaza ugovora o radu, ako do otkaza dolazi zbog tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena.
💡 Koliki je iznos otpremnine?
Visina otpremnine utvrđuje se opštim aktom ili ugovorom o radu, ali ne može biti niža od trećine zarade zaposlenog za svaku navršenu godinu rada kod istog poslodavca.
⚖️ Šta ako otpremnina nije isplaćena na vreme?
Ako poslodavac ne izvrši ovu obavezu pre otkaza:
zaposleni može pokrenuti sudski postupak radi zaštite svojih prava, i
u roku od 15 dana zatražiti od inspekcije rada odlaganje izvršenja rešenja o otkazu i vraćanje na rad do odluke suda.
📌 Napomena:
Rešenje o otkazu ugovora o radu nije izvršna isprava ako otpremnina nije prethodno isplaćena.
✅ Savet:
Preporučujemo poslodavcima da blagovremeno planiraju isplate otpremnina i da pravovremeno pripreme svu dokumentaciju, kako bi izbegli moguće sudske sporove i inspekcijske mere.
Ministar finansija najavio je povećanje neoporezivog iznosa zarade, koje će važiti od 1. januara 2026. godine.
🔹 Novi neoporezivi iznos: 34.221 dinar (umesto dosadašnjih 28.423 dinara).
🔹 Predlog je upućen u skupštinsku proceduru, a primena se očekuje početkom 2026. godine.
Stavka | Do 31.12.2025. | Od 1.1.2026. |
|---|---|---|
Neoporezivi iznos zarade | 28.423,00 | 34.221,00 |
Osnovica za obračun poreza | 71.577,00 | 65.779,00 |
Iznos poreza | 7.157,70 | 6.577,90 |
Neto zarada zaposlenog | 72.942,30 | 73.522,10 |
Ukupno porez i doprinosi | 42.207,70 | 41.627,90 |
% dažbina u odnosu na neto | 57,86% | 56,62% |
👉 Zaključak: povećanjem neoporezivog iznosa, neto zarada zaposlenih raste, a ukupni porezi i doprinosi se smanjuju.
Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu predviđa da poslodavac u određenim slučajevima može sam obavljati poslove bezbednosti i zdravlja na radu, ali samo pod tačno propisanim uslovima.
Za delatnosti iz člana 47. stav 1. ZBZR, poslodavac može obavljati ove poslove samostalno ako ima do 20 zaposlenih i položen stručni ispit.
Ukoliko broj zaposlenih prelazi 20, primenjuje se član 49. ZBZR – poslodavac je u obavezi da:
imenuje saradnika za bezbednost i zdravlje na radu,
obezbedi da to lice bude u radnom odnosu sa punim radnim vremenom,
obezbedi da lice ima položen stručni ispit i odgovarajuću licencu.
Pitanja stručnog ispita i uslovi za dobijanje licence bliže su uređeni posebnim pravilnicima.
Pitate se kako pravilno računovodstveno tretirati situaciju kada poverilac želi da konvertuje potraživanje u udeo u kapitalu svog zavisnog društva – naročito ako je potraživanje prethodno obezvređeno. Ministarstvo finansija je u mišljenju iz aprila 2025. godine (br. 002980229) dalo jasne smernice na ovu temu.
U konkretnom slučaju:
Društvo A iz Srbije ima udele u dva zavisna društva u Republici Srpskoj.
Jedno od njih (Društvo B) otišlo je u stečaj, a A je prethodno u celosti obezvredilo potraživanje.
Kasnije, drugo zavisno društvo (Društvo C) preuzima obaveze prema eksternim poveriocima Društva B, dok se interni dugovi (uključujući i potraživanje Društva A) konvertuju u kapital.
Postavlja se pitanje: kako evidentirati ovu transakciju?
Ako društvo vodi učešća u kapitalu po nabavnoj vrednosti (što je slučaj u ovom primeru), primenjuje se MRS 27, koji ne precizira metod određivanja nabavne vrednosti. Međutim, koriste se smernice iz MRS 16, prema kojima se vrednost utvrđuje na osnovu fer vrednosti potraživanja na dan konverzije.
Dakle:
Nabavna vrednost novog učešća = fer vrednost potraživanja na dan konverzije.
Ako fer vrednost nije dostupna, koristi se procenjena fer vrednost udela stečenog konverzijom.
Razlika između knjigovodstvene vrednosti potraživanja (umanjene za ispravku) i fer vrednosti udela priznaje se kao prihod ili rashod u Bilansu uspeha. Ako je potraživanje već bilo otpisano, prihod se knjiži kao ukidanje ispravke vrednosti, a ne kao prihod od kamate.
Zatezna kamata je posebna stavka i ne tretira se kao deo osnovnog prihoda od prodaje (nije u domenu MSFI 15). Ona se knjiži prema pravilima MSFI 9, i to samo u meri u kojoj postoji realna šansa da će biti naplaćena.
Postoje tri scenarija:
Fer vrednost udela = 0 → potraživanje i prihod se ne priznaju.
Fer vrednost < nominalnog iznosa → priznaje se potraživanje i prihod do nivoa fer vrednosti.
Fer vrednost ≥ nominalni iznos → potraživanje i prihod se priznaju u celosti.
Učešće u kapitalu (plasman) kod poverioca biće priznato u visini fer vrednosti konvertovanih potraživanja, dok će kod zavisnog društva osnovni kapital biti iskazan po nominalnoj vrednosti konverzije. To može dovesti do razlika u evidenciji.
Zaključak:
Konverzija prethodno obezvređenog potraživanja u kapital nije jednostavan računovodstveni događaj. Fer vrednost ima ključnu ulogu u određivanju kako će se plasman evidentirati, a svaki element – uključujući i zakonsku zateznu kamatu – zahteva posebnu pažnju. Pravilno evidentiranje u skladu sa MSFI standardima je ključno kako bi finansijski izveštaji bili tačni i usklađeni.
Prilikom određivanja stope poreza na dodatu vrednost (PDV) za prehrambene proizvode, važno je precizno utvrditi u koju kategoriju oni spadaju – jer to direktno utiče na visinu poreske obaveze. Najčešće dileme javljaju se kod pekarskih proizvoda, kolača, testenina i dodataka poput prezli.
Proizvodi od testa punjeni spanaćem – 10% PDV
Prema mišljenju Ministarstva finansija od 5. maja 2025. godine, na proizvode od testa koji su punjeni spanaćem primenjuje se posebna stopa PDV od 10%, jer se oni smatraju pekarskim proizvodima. To uključuje i druge proizvode kao što su burek, pogačice, krofne, kore za pitu i slični artikli, pod uslovom da im je rok trajanja do 7 dana, ili ako se prodaju u smrznutom stanju.
Štrudla sa makom i prezle – 20% PDV
S druge strane, štrudla sa makom i prezle (hlebne mrvice) podležu opštoj stopi PDV od 20%. Ovi proizvodi se ne ubrajaju u kategoriju pekarskih proizvoda iz člana 23. stav 2. tačka 1) Zakona o PDV, pa se na njih primenjuje standardna stopa.
Zakonski osnov
Ova podela proizilazi iz Zakona o porezu na dodatu vrednost i Pravilnika o PDV-u, koji detaljno propisuju koje vrste proizvoda se oporezuju po nižoj stopi od 10%, a koji po standardnoj od 20%. Posebnu pažnju treba obratiti na deklaraciju, način pakovanja i rok trajanja proizvoda.
Ukoliko se bavite prometom ovih proizvoda, pravilna primena stope PDV je ključna za ispravno vođenje evidencije i izbegavanje poreskih nepravilnosti.