Da li je moguće isplatiti novčanu naknadu za neiskorišćeni godišnji odmor bez prestanka radnog odnosa?

Neretko se dešava da zaposleni, usled obima posla ili specifične organizacije rada, ne uspevaju da iskoriste zakonom garantovan broj dana godišnjeg odmora. Poslodavci tada postavljaju logično pitanje – da li se neiskorišćeni odmor može nadoknaditi na neki drugi način, poput novčane naknade ili pretvaranja dana odmora u noćni rad?

Zakon o radu je po ovom pitanju vrlo jasan: novčana naknada za neiskorišćeni godišnji odmor može se isplatiti isključivo u slučaju prestanka radnog odnosa. Bilo kakva druga praksa – isplata naknade tokom trajanja radnog odnosa, ili kompenzacija kroz dodatne radne sate – nije u skladu sa zakonom.

Štaviše, ukoliko poslodavac ne omogući zaposlenom korišćenje godišnjeg odmora, izlaže se riziku prekršajne odgovornosti – predviđene su novčane kazne koje mogu iznositi od 400.000 do 1.000.000 dinara za pravno lice, kao i od 20.000 do 40.000 dinara za odgovorno lice.

Rešenje nije u improvizaciji, već u organizaciji. Poslodavac je u obavezi da planiranjem resursa i angažovanjem dodatne radne snage, u periodima kada je to potrebno, omogući svim zaposlenima da iskoriste svoje pravo na odmor.

U suprotnom, ni naknadna isplata uvećane zarade neće zaštititi od mogućih inspekcijskih mera.

📌 Podsetimo, član 76. stav 1. Zakona o radu propisuje:

„U slučaju prestanka radnog odnosa, poslodavac je dužan da zaposlenom koji nije iskoristio godišnji odmor u celini ili delimično, isplati novčanu naknadu umesto korišćenja godišnjeg odmora, u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, srazmerno broju dana neiskorišćenog godišnjeg odmora.“

Dakle, zakonsko pravo na godišnji odmor se ne može zameniti novcem, sem ako zaposleni odlazi iz firme.

Vraćanje dela avansa i obaveze dobavljača: Kako pravilno evidentirati u POPDV i EPP?

U praksi se često dešava da se iznos avansa razlikuje od konačnog iznosa isporučenih dobara ili usluga, a jedno od čestih pitanja jeste: da li je dobavljač u obavezi da izda dokument o smanjenju i kako se ova situacija evidentira u poreskim evidencijama?

Konkretan primer iz prakse

U februaru ste dobili avansni račun na iznos od 100.000 dinara sa PDV-om i po tom osnovu ste koristili pravo na odbitak prethodnog poreza. U martu vam je dostavljen konačni račun na iznos od 90.000 dinara sa PDV-om. Dobavljač je krajem maja vratio razliku od 10.000 dinara, uz napomenu da se radi o „povratu pogrešno uplaćenih sredstava”.

Kako ovu situaciju pravilno tretirati iz ugla PDV evidencije?

Šta kaže propis?

Od 1. februara 2023. godine važe izmene Pravilnika o PDV koje jasno definišu postupanje u ovakvim situacijama. Prema članu 182. stav 3. Pravilnika, u slučaju smanjenja avansa, dobavljač je dužan da izda dokument o smanjenju. Ovo je ključno za njega jer bez tog dokumenta ne može umanjiti obavezu po osnovu PDV-a.

U ovom konkretnom slučaju, iako dobavljač nije izdao dokument o smanjenju već je samo naveo da se radi o povratu viška sredstava, obaveza umanjenja prethodnog poreza je i dalje na vama – čim imate saznanje da sredstva neće biti iskorišćena za budući promet.

Kako evidentirati u EPP i POPDV?

Ukoliko nije izdata elektronska faktura (dokument o smanjenju), evidentiranje u Evidenciji prethodnog poreza (EPP) na SEF-u vršite u delu 1.6.4, gde unosite osnovicu i pripadajući PDV iznos.
U obrascu POPDV, ovo evidentirate u polju 8a.5.

Ako dobavljač naknadno izda dokument o smanjenju, nema potrebe da ga dodatno evidentirate – već ste ispravno postupili i sproveli umanjenje u trenutku kada ste znali da će sredstva biti vraćena.



Kada prestaje radni odnos zbog neopravdanog izostanka sa posla?

Zakon o radu predviđa mogućnost otkaza ugovora o radu zbog neopravdanog izostanka zaposlenog sa posla. Međutim, važno je znati koji je tačno dan prestanka radnog odnosa u ovakvoj situaciji, kao i kako postupiti ukoliko zaposleni nije dostupan za uručenje rešenja. Ovo pitanje dodatno pojašnjava mišljenje Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Dostavljanje rešenja o otkazu
U skladu sa članom 185. Zakona o radu, otkaz ugovora o radu mora biti donet u pisanom obliku i sadržati:

  • obrazloženje,

  • pouku o pravnom leku,

  • i mora biti dostavljen zaposlenom.

Dostavljanje se vrši lično u prostorijama poslodavca ili slanjem na adresu prebivališta/boravišta zaposlenog. Ako to nije moguće, poslodavac je dužan da sačini pismenu belešku i objavi rešenje na oglasnoj tabli firme. Posle osam dana od objavljivanja, smatra se da je rešenje uredno dostavljeno.

Dan prestanka radnog odnosa
Zaposlenom prestaje radni odnos danom dostavljanja rešenja, osim ako rešenjem ili zakonom nije drugačije određeno.

Međutim, ako je u pitanju neopravdani izostanak sa posla duži od dozvoljenog roka utvrđenog opštim aktom poslodavca, poslodavac može u rešenju o otkazu da kao dan prestanka radnog odnosa navede poslednji dan kada je zaposleni trebalo da se javi na posao, a to nije učinio niti je opravdao svoje odsustvo.

Zaključak:
U ovakvim situacijama, važno je da poslodavac dosledno sprovodi proceduru iz Zakona o radu. Pravilna forma, dostava rešenja i poštovanje rokova čine osnovu zakonitog prestanka radnog odnosa. Ako zaposleni neopravdano izostane duže nego što je propisano, dan prestanka radnog odnosa može biti upravo poslednji dan kada je bio dužan da se javi na posao.

e-Otkupno mesto – ko ima obavezu da se registruje?

Ko mora da se registruje na e-Otkupno mesto? Evo šta kaže zakon!

Ako ste piljara ili poljoprivredno gazdinstvo u sistemu PDV, a otkupljujete poljoprivredne proizvode od proizvođača koji nisu u sistemu PDV, sigurno se pitate:
Da li morate da se registrujete na platformu e-Otkupno mesto?

Odgovor je – da, ali pod određenim uslovima!

Ko se mora registrovati?
Prema članu 10. Pravilnika o minimalnim tehničkim uslovima za trgovinu na otkupnim mestima, svako otkupno mesto mora:
✔ biti obeleženo tablom sa podacima o otkupljivaču (ime, PIB, adresa i radno vreme),
✔ imati istaknuto obaveštenje ministarstava o pravima i obavezama učesnika,
✔ i – najvažnije – sve te podatke dostaviti ministarstvu nadležnom za poslove trgovine najkasnije 15 dana pre početka otkupa.

Kako se to radi?
Podaci se dostavljaju putem platforme e-Otkupno mesto.
Više informacija o postupku i obavezama možete pronaći na zvaničnoj stranici ministarstva:
Obaveštenje za otkupljivače
Korisne informacije za otkupljivače

Šta je otkupno mesto?
Zakon jasno definiše:

“Otkupno mesto je specijalizovana trgovina na veliko poljoprivrednim proizvodima i domaćim životinjama, gde se obavlja organizovani otkup od poljoprivrednih proizvođača radi dalje prodaje ili obavljanja druge delatnosti kupaca.”

Zato, ako poslujete kao piljara ili gazdinstvo koje vrši organizovani otkup, imate obavezu da se registrujete preko e-Otkupnog mesta. Ako samo povremeno kupujete od proizvođača, a ne vodite otkupno mesto, ova obaveza se na vas ne odnosi.


Zašto je važno da sve bude ispravno?
Kazne za nepoštovanje ovih obaveza nisu male, a dodatno se izlažete riziku od inspekcijskih kontrola. Naš savet:
✅ Pripremite podatke na vreme,
✅ Dostavite ih preko e-Otkupno mesto,
✅ I obavezno obavestite inspekciju da ste spremni!

Troškovi službenog puta za direktora van radnog odnosa – šta se oporezuje, a šta ne?

Jedno od čestih pitanja jeste kako se tretiraju troškovi službenog putovanja za direktora koji nije u radnom odnosu. Ovaj tekst vam daje jasan odgovor kako da pravilno obračunate poreze i doprinose – i izbegnete nepotrebne troškove ili greške.

Šta se ne oporezuje?
Troškovi smeštaja i avionske karte za direktora koji je angažovan van radnog odnosa ne podležu oporezivanju. To važi zato što direktor, kao član organa uprave, ima pravo na neoporezive troškove koji se priznaju zaposlenima – u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak građana (član 85. stav 6. tačka 6).

 

Šta se dešava sa dnevnicama?
Dnevnice do neoporezivog iznosa – i u zemlji i u inostranstvu – nisu oporezive. Međutim, za deo dnevnica koji premašuje neoporezivi iznos, primenjuju se pravila oporezivanja kao kod ugovora po osnovu kog je direktor angažovan.
To znači:

  • Porez od 20% obračunavate na iznos koji je veći od neoporezivog, umanjen za normirane troškove.
  • Doprinosi se plaćaju na bruto iznos naknade, takođe umanjen za normirane troškove.

Na šta posebno da obratite pažnju?
Ako se radi o ugovoru o pravima i obavezama direktora (što je najčešći slučaj), primenjuju se posebne odredbe Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (član 28. stav 1.). Dakle, ovde ne važe pravila kao za ugovore o privremenim i povremenim poslovima.

Za vas to znači:

  • Smeštaj i prevoz – bez dodatnih dažbina.
  • Dnevnice iznad neoporezivog iznosa – oporezujete kao dohodak, uz normirane troškove.
  • Važno je pravilno utvrditi osnov za doprinose, prema vrsti ugovora koji imate s direktorom.

Ne možete podneti izmenjene prijave za ekološku naknadu za prethodne godine – ako je obaveza već utvrđena rešenjem

Ne možete podneti izmenjene prijave za ekološku naknadu za prethodne godine – ako je obaveza već utvrđena rešenjem

(Mišljenje Ministarstva finansija br. 1609727 2024 10520 004 001 011 004 od 11.2.2025.)

Ministarstvo finansija potvrdilo je da nije moguće podneti izmenjene prijave za ekološku naknadu za prethodne godine – u slučajevima kada je nadležni organ već doneo rešenja o obavezi plaćanja. Ova odluka se posebno odnosi na situacije u kojima je rešenje doneto na osnovu prijave koju je obveznik prethodno podneo.

🧾 Ko je obveznik naknade?

Prema Zakonu o naknadama za korišćenje javnih dobara, obveznici ekološke naknade su:

  • pravna lica,

  • preduzetnici,

  • ogranci stranih pravnih lica
    koji obavljaju aktivnosti koje utiču na životnu sredinu.

Naknada se plaća na teritoriji svake jedinice lokalne samouprave (JLS) u kojoj se obavlja delatnost – kako u sedištu, tako i u izdvojenim poslovnim jedinicama (npr. magacini, tereni, kancelarije).

📅 Rok za prijavu?

Obveznici su dužni da do 30. aprila tekuće godine podnesu prijavu sa svim podacima koji su bitni za obračun naknade – i to svakoj opštini u kojoj obavljaju delatnost.

📍 Prijava za više opština – šta to znači?

Ako poslujete na više lokacija, važno je znati:

  • Naknada se plaća svakoj lokalnoj samoupravi u kojoj imate poslovnu jedinicu.

  • Ukupan iznos naknade se deli proporcionalno po opštinama i vremenu obavljanja delatnosti.

⚠️ Možete li naknadno ispraviti ranije prijave?

Ministarstvo je zauzelo jasan stav:

Nije moguće podneti izmenjenu prijavu za prethodne godine ako je lokalna samouprava već donela rešenje na osnovu prethodne prijave.

Odnosno:

  • Ako ste prethodnih godina prijavu podnosili samo za sedište, a ne i za izdvojene jedinice – sada to možete ispraviti samo za te jedinice, ali ne i za sedište, ako su rešenja već doneta.

  • Ukoliko smatrate da ste preplatili naknadu, jedini način za povraćaj novca je izmena postojećeg rešenja – što je moguće samo ako se ono poništi ili izmeni putem upravnog spora ili postupka po zahtevu.

⚖️ Šta ako želite povraćaj preplaćenog iznosa?

Povraćaj je moguć samo ako se izmeni konačno rešenje koje je izdala lokalna samouprava. To se može postići:

  • pokretanjem upravnog spora,

  • ili ako sam organ poništi ili izmeni svoje rešenje u toku tog spora.

Neoporezivi iznosi za isplate od 1. februara 2025. godine

Usklađeni dinarski neoporezivi iznosi iz Zakona o porezu na dohodak građana za isplate od 1. februara 2025. do 31. januara 2026. godine („Službeni glasnik RS“, broj 8 od 24.1.2025. godine)

Opis Neoporezivi iznos (RSD) Član Zakona
Neoporezivi iznos zarade28.423član 15a
Naknada troškova prevoza5.630član 18. stav 1. tačka 1
Dnevnica za službeno putovanje3.380član 18. stav 1. tačka 2
Naknada prevoza na službenom putovanju9.855član 18. stav 1. tačka 5
Solidarna pomoć za bolest56.307član 18. stav 1. tačka 7
Poklon deci zaposlenih14.077član 18. stav 1. tačka 8
Jubilarna nagrada28.152član 18. stav 1. tačka 9
Pomoć u slučaju smrti člana porodice98.534član 18. stav 1. tačka 9a
Solidarna pomoć za rođenje detetado visine prosečne zaradečlan 18. stav 1. tačka 12
Premija za dobrovoljno osiguranje8.449član 21a stav 2
Pomoć u slučaju smrti zaposlenog98.534član 9. stav 1. tačka 9
Stipendije i krediti učenika i studenata43.160član 9. stav 1. tačka 12
Naknada za ishranu sportista14.077član 9. stav 1. tačka 13
Naknada za rad biračkih komisija7.559član 9. stav 1. tačka 29
Novčana pomoć fizičkim licima18.704član 9. stav 1. tačka 30
Naknada troškova boravka za EU programe143.872član 9. stav 1. tačka 31
Dobitak od igara na sreću143.872član 83. stav 4. tačka 1
Nagrade fizičkim licima18.704član 85. stav 1. tačka 11

Zakon o pranju novca i finansiranju terorizma – sažetak

U devetom po redu tekstu ove serije izmena, pišemo o izmenama i dopunama Zakona o pranju novca i finansiranju terorizma. Uradili smo sažetak, ali smo ostavili i link predloga zakona kako bi se detaljnije informisali oni koji žele.

Izmene i dopune Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma

  1. Cilj Zakona:
    Uređuje mere za sprečavanje i otkrivanje pranja novca i finansiranja terorizma, obavezujući finansijske i nefinansijske institucije na identifikaciju stranke i sprovođenje mera u skladu sa zakonom.
  2. Razlog za izmene:
    • Proširenje analize rizika, uključujući rizik od finansiranja širenja oružja za masovno uništenje.
    • Usklađivanje sa međunarodnim standardima FATF-a (40 preporuka).
    • Otklanjanje nedostataka iz prethodnih evaluacija Republike Srbije i priprema za šesti krug evaluacije Komiteta Manival (MONEYVAL).
  3. Najvažnije izmene:
    • Obaveza nacionalne procene rizika proširena na finansiranje širenja oružja za masovno uništenje.
    • Redovno ažuriranje procene rizika i implementacija u strateške dokumente.
    • Fokus na visok rizik u sektoru nekretnina, uključujući ograničenje gotovinskih transakcija za fizička lica u kupovini nekretnina.
    • Ograničenje primanja gotovinskih pozajmica iznad 10.000 evra (ili ekvivalent u dinarima), koje moraju biti uplaćene na bankovni račun.
  4. Očekivani rezultati:
    • Efikasnija prevencija pranja novca i finansijskog kriminala.
    • Veća pravna sigurnost i privlačenje stranih investicija zahvaljujući stabilnijem finansijskom sistemu.

 

Pročitajte zakon na sledećem linku

Osnivanje firme za strane državljane kao osnov za privremeni boravak u Srbiji

Osnivanje firme za strane državljane kao osnov za privremeni boravak u Srbiji

Ukoliko stranac želi da duži vremenski period boravi i radi u Srbiji, potrebna mu je dozvola za privremeni boravak u Srbiji – jedinstvena dozvola.

Šta je privremeni boravak za strance u Srbiji?

Privremeni boravak – jedinstvena dozvola, je dozvola za boravak stranog državljanina u Republici Srbiji, a odobrava se strancima koji nameravaju da borave u srbiji duže od 90 dana zbog rada, a po osnovu samozapošljavanja. Ovakva dozvola se odobrava na period do tri godine, a na isti period može i da se produžuje.

Osnivanje firme u Srbiji (samozapošljavanje) – kao osnov za dobijanje jedinstvene dozvole za privremeni boravak stranca u Srbiji

Osnivanje firme je jedan od osnova da stranac dobije dozvolu za privremeni boravak u Srbiji. Procedura za otvaranje firme za stranca je jednostavna i brza. APR najčešće u roku od pet radnih dana donosi rešenje o upisu u privredni registar po osnovu registracione prijave. Rešenje o osnivanju firme jedan je od dokaza koji se prilaže uz drugu dokumentaciju prilikom podnošenja zahteva za odobrenje jedinstvene dozvole po osnovu osnivanja firme u Srbiji.

Treba napomenuti da termin „otvaranje firme“ naš zakon ne prepoznaje kao osnov za dozvolu za privremeni boravak. Ono što zakon prepoznaje kao osnov za privremeni boravak je „zapošljavanje“ i „samozapošljavanje“.
Prilikom podnošenja zahteva u slučaju samozapošljavanja potrebno je pribaviti sledeće dokumente:
– Izvod iz registra privrednih subjekata o registraciji pravnog lica ili preduzetnika u Republici Srbiji,
– Važeći lični dokument (pasoš ili lična karta)
– Dokazi o opravdanosti zahteva u skladu sa osnovom za izdavanje jedinstvene dozvole
– Adresa boravišta, adresa stanovanja, odnosno izjava o nameravanoj adresi stanovanja za stranca koji zahtev za izdavanje jedinstvene dozvole podnosi iz inostranstva.

Pravo na privremeni boravak (jedinstvenu dozvolu) po osnovu otvaranja firme u Srbiji, kao osnov za produženje

U slučaju produženja jedinstvene dozvole po osnovu zapošljavanja, strani državljanin ima pravo da podnese zahtev ukoliko registruje firmu (pravno lice ili preduzetnik), što zakon „vidi“ i tretira kao samozapošljavanje.
U tom slučaju pribavlja se sledeće:
– Dokaz o opravdanosti zahteva,
– Jedinstvena dozvola za zapošljavanje stranaca, koja se dobija po osnovu rešenja Nacionalne službe za zapošljavanje i kojim se odobrava rad ili zapošljavanje stranih državljanina,
– ostala obavezna dokumentacija.

 

Stranac osnivač i/ili direktor privrednog društva u Srbiji

U skladu sa Zakonom o privrednim društvima, pravno lice može imati jednog ili više osnivača. Takođe privredno društvo mora imati zakonskog zastupnika odnosno direktora.
Opcija je i da osnivač istovremeno bude i direktor. U skladu sa Zakonom, direktor društva može da bude rezident ili nerezident Republike Srbije.
Kada govorimo o zasnivanju radnog odnosa u firmi u kojoj je angažovan direktor stranac (kao osnivač), imamo dve mogućnosti:
– Zasnivanje radnog odnosa u firmi (potpisuje se Ugovor o radu),
– Angažovanje direktora van radnog odnosa (potpisuje se Ugovor o pravima i obavezama direktora).
U svakom slučaju, ukoliko planira da boravi i radi u Republici Srbiji, Stranom državljaninu potrebna je jedinstvena dozvola za rad.
Međutim ukoliko stranac koji je osnivač društva i direktor, ali nije u radnom odnosu (nema ugovor o radu u firmi koju je osnovao) i planira da boravi kraće nego što je propisano za privremeni boravak u Republici Srbiji, nema obavezu da poseduje jedinstvenu dozvolu za privremeni boravak po osnovu zapošljavanja.

Ukoliko planirate da otvorite firmu u Srbiji, i treba Vam pomoć, budite slobodni da nas kontaktirate.

Podsticanje preduzetništva kroz razvojne projekte 2023.

Podsticanje preduzetništva kroz razvojne projekte 2023.

Krajem jula 2023. godine, Ministarstvo privrede objavilo je javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava u okviru Programa podsticanja preduzetništva kroz razvojne projekte za 2023. godinu.

Prema rečima potpredsednika Vlade i ministra finansija, gospodina Siniše Malog, Programom je obezbeđeno 900 miliona dinara bespovratnih sredstava. Ostatak investicionih ulaganja privrednih subjekata će se finansirati putem povoljnih kredita iz Fonda za razvoj.

Ovaj poziv je raspisan kako bi se podstakle investicije privrednih subjekata u proširenje proizvodnje, jačanje konkurentnosti, ravnomeran regionalni razvoj i otvaranje novih radnih mesta.

„Gledajući programe koje sprovodimo, pokazujemo ne samo našu snagu, već i brigu koju osećamo prema nosiocima razvoja naše ekonomije – preduzetnicima, mikro, malim i srednjim preduzećima. Oni su stub svake privrede, a njihov napredak je prioritet svake ekonomije. Država prepoznaje značaj sektora MSP i zato im kroz programe koje smo pripremili pružamo podršku“, naglasio je Mali.

Prema Programu, preduzetnici, mikro, mala i srednja privredna društva i zadruge koji ispunjavaju uslove mogu ostvariti pravo na finansijsku podršku do 20% bespovratnih sredstava od vrednosti investicionog ulaganja, odnosno do 30% za privredne subjekte koji pripadaju trećoj ili četvrtoj grupi razvijenosti. Preostali iznos vrednosti projekta će se finansirati iz povoljnih kredita Fonda za razvoj.

Minimalni iznos bespovratnih sredstava iznosi 75.000 dinara za preduzetnike, odnosno 250.000 dinara za pravna lica. Najviši iznos bespovratnih sredstava od 12.500.000 dinara mogu konkurisati brzorastući privredni subjekti.

Sredstva su namenjena za nabavku, izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju, adaptaciju, sanaciju i investiciono održavanje proizvodnog, skladišnog ili poslovnog prostora u sastavu proizvodnog. Takođe, privredni subjekti koji se bave IT i visokotehnološkim uslugama mogu kupiti i poslovni prostor. Prostor ne sme biti kupljen od drugog privrednog subjekta, osim u slučajevima kada se kupuje nov ili nekorišćen prostor tokom dužeg vremenskog perioda.

Sredstva predviđena programom takođe se mogu koristiti za nabavku novih ili polovnih (do pet godina starih) mašina i opreme, uključujući alate, kao i za dostavna vozila i druga transportna sredstva koja se koriste u procesu proizvodnje, mašine i opremu za unapređenje energetske efikasnosti i ekoloških aspekata proizvodnje, nabavku softvera i računarske opreme, kao i za trajna obrtna sredstva, koja čine najviše 10% ukupnog ulaganja.

Javni poziv je otvoren dok visina traženih bespovratnih sredstava ne premaši iznos raspoloživih sredstava za sprovođenje programa i to uvećanih za 20 odsto, što je okvirno iz dosadašnjeg iskustva procenat odbijenih i odustalih zahteva predviđenih za sprovođenje Programa, a najkasnije do 31. decembra tekuće godine.

Sve informacije i potrebnu dokumentaciju možete pronaći na internet stranici Ministarstva privrede – www.privreda.gov.rs, Fonda za razvoj – www.fondzarazvoj.gov.rs, kao i na Portalu preduzetništva www.preduzetnistvo.gov.rs.

Na strani blog/video našeg sajta naći ćete mnoge korisne informacije na razne teme. Budite slobodni da nas kontaktirate ukoliko imate neko pitanje.

Vaš Trgoservis 

Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.