Vodič za evidentiranje stvarnog vlasnika u Centralnu evidenciju (2025)

Od 1. oktobra 2025. godine počela je primena novog Zakona o Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika („Službeni glasnik RS”, br. 19/25, 51/25 i 60/25-ispr).
Svi registrovani subjekti dužni su da se usklade sa zakonom do 29. novembra 2025. godine.

🔹 Ko ima obavezu evidentiranja?

Zakon se odnosi na:

  • Privredna društva (sem javnih akcionarskih),

  • Zadruge,

  • Ogranci stranih društava,

  • Udruženja, fondacije, zadužbine i ustanove,

  • Predstavništva stranih privrednih društava

Dakle, gotovo svi privredni subjekti u Srbiji, sem javnih akcionarskih društava i pojedinih izuzetaka (npr. političke stranke, sindikati, crkve i verske zajednice).

🔹 Ko je stvarni vlasnik?

Stvarni vlasnik je fizičko lice koje:

  1. poseduje 25% ili više udela ili prava glasa,

  2. ima preovlađujući uticaj na donošenje odluka,

  3. posredno finansira poslovanje i time utiče na upravljanje,

  4. ili je osnivač/korisnik trasta, fondacije ili zadužbine.

Ako nijedno lice ne ispunjava ove kriterijume, kao stvarni vlasnik se evidentira zakonski zastupnik (direktor ili član organa upravljanja).

🔹 Ko vrši unos podataka?

Evidentiranje se vrši elektronski, putem Portala APR-a, uz korišćenje kvalifikovanog elektronskog potpisa (npr. Pošta, PKS, HALCOM, MUP…).
Unos može izvršiti:

  • Osnivač (u fazi osnivanja),

  • Zakonski zastupnik (u svim drugim slučajevima),

  • Poverenik trasta.

🔹 Rokovi i dokumentacija

Registrovani subjekti imaju rok 60 dana (do 29. novembra 2025.) da unesu i učitaju potrebnu dokumentaciju.
Dokumenti moraju biti tačni, ažurni i ne stariji od šest meseci.
Ako su na stranom jeziku, potrebno ih je prevesti i overiti.
Sve se učitava u PDF formatu.

🔹 Kada se stvarni vlasnik ne evidentira?

Zakon prepoznaje slučajeve u kojima nije potrebno određivati stvarnog vlasnika, npr:

  • kada je jedini osnivač država, pokrajina ili lokalna samouprava,

  • za subjekte u stečaju ili prinudnoj likvidaciji,

  • kada je u vlasničkoj strukturi prisutan društveni kapital ili fond države.

🔹 Gde se vrši evidencija?

👉 Na novom portalu Agencije za privredne registre (APR) — Centralna evidencija stvarnih vlasnika.
Ovlašćena lica se prijavljuju putem kvalifikovanog elektronskog potpisa i unose sve potrebne podatke i dokumenta.


📌 Rok za evidentiranje: 29. novembar 2025.
Neusaglašavanje sa Zakonom može dovesti do kazni i ograničenja poslovanja

Link do originalnog dokumenta Ministarstva privrede

Izvor: Ministarstvo privrede Republike Srbije

⚠️ Problemi sa kvalifikovanim sertifikatima PKS – šta se dogodilo i kako izbeći slične situacije

⚠️ Problemi sa kvalifikovanim sertifikatima PKS – šta se dogodilo i kako izbeći slične situacije

Tokom vikenda 11. i 12. oktobra 2025. godine veliki broj korisnika kvalifikovanih sertifikata za elektronski potpis izdatih od strane Privredne komore Srbije (PKS) nije mogao da pristupi Sistemu elektronskih faktura (SEF).

Ovaj problem se dogodio upravo u periodu kada je veliki broj obveznika žurio da u roku od 12 dana po isteku poreskog perioda elektronski evidentira PDV i prethodni porez na SEF-u — zbog čega je zastoј u radu sistema izazvao ozbiljne posledice.

💸 Podsetimo, za neevidentiranje PDV u propisanom roku na SEF predviđene su novčane kazne:

  • od 200.000 do 2.000.000 dinara za pravna lica,

  • i od 50.000 do 500.000 dinara za preduzetnike.

PKS je problem pravdao „nestankom električne energije“ i „privremenim prekidom rada sistema“, dok je Ministarstvo finansija u saopštenju navelo da se problem odnosi isključivo na sertifikate PKS i da se, dok traje rešenje, korisnici mogu prijaviti putem ConsentID aplikacije.


🔍 Šta je sporno

Ovakav prekid u radu sistema pokazuje ozbiljan nedostatak profesionalnosti.
PKS je, kao izdavalac kvalifikovanih sertifikata, po zakonu dužna da preduzima sve tehničke i organizacione mere koje obezbeđuju pouzdano funkcionisanje usluge.
Za nepostupanje po toj obavezi propisana je novčana kazna od 50.000 do 2.000.000 dinara, ali je teško očekivati da će iko za ovaj propust snositi posledice.


✅ Naš savet: obezbedite alternativu

Da biste izbegli slične probleme u budućnosti, preporučujemo da pored fizičkog sertifikata (na USB stiku, kartici ili ličnoj karti) koristite i kvalifikovani elektronski sertifikat u klaudu uz pomoć mobilne aplikacije ConsentID.

Ovu uslugu pruža Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu, potpuno besplatno.

📘 Više informacija i uputstva:


🟩 Zaključak
Ovaj slučaj pokazuje koliko je važno imati pouzdan način pristupa SEF sistemu. Ako još uvek koristite samo sertifikat PKS, sada je pravi trenutak da razmotrite sigurniju i praktičniju alternativu.

Isplata otpremnine pre otkaza ugovora o radu

📢 OBAVEŠTENJE ZA POSLODAVCE

Isplata otpremnine pre otkaza ugovora o radu

Prema Zakonu o radu, poslodavac je dužan da zaposlenom isplati otpremninu pre otkaza ugovora o radu, ako do otkaza dolazi zbog tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena.

💡 Koliki je iznos otpremnine?
Visina otpremnine utvrđuje se opštim aktom ili ugovorom o radu, ali ne može biti niža od trećine zarade zaposlenog za svaku navršenu godinu rada kod istog poslodavca.

⚖️ Šta ako otpremnina nije isplaćena na vreme?
Ako poslodavac ne izvrši ovu obavezu pre otkaza:

  • zaposleni može pokrenuti sudski postupak radi zaštite svojih prava, i

  • u roku od 15 dana zatražiti od inspekcije rada odlaganje izvršenja rešenja o otkazu i vraćanje na rad do odluke suda.

📌 Napomena:
Rešenje o otkazu ugovora o radu nije izvršna isprava ako otpremnina nije prethodno isplaćena.

Savet:
Preporučujemo poslodavcima da blagovremeno planiraju isplate otpremnina i da pravovremeno pripreme svu dokumentaciju, kako bi izbegli moguće sudske sporove i inspekcijske mere.

Uticaj neizdate građevinske dozvole na pravo na odbitak prethodnog PDV-a

🏗️ Uticaj neizdate građevinske dozvole na pravo na odbitak prethodnog PDV-a

(Mišljenje Ministarstva finansija, br. 002531227 2025 10520 04 000 011 004 od 12. juna 2025. godine)

Ministarstvo finansija zauzelo je stav da neizdavanje građevinske dozvole u trenutku avansnog plaćanja ne utiče na pravo obveznika PDV-a da ostvari odbitak prethodnog poreza po osnovu avansne fakture.

Prema mišljenju Ministarstva:

  • Ako je izdat predugovor o kupoprodaji nepokretnosti u izgradnji, solemnizovan kod javnog beležnika,

  • Ako je izdat avans za kupovinu budućih ekonomskih celina (npr. poslovnih apartmana),

  • I ako postoje lokacijski uslovi za izgradnju objekta,
    → obveznik PDV – primalac avansa dužan je da obračuna PDV od 20% i izda avansnu e-fakturu, dok obveznik PDV – davalac avansa ima pravo na odbitak prethodnog poreza, pod uslovom da je avansna faktura prihvaćena u sistemu e-faktura.

Ministarstvo je dodatno pojasnilo da:

Tekst solemnizacione klauzule, koji navodi potencijalne rizike ukoliko građevinska dozvola naknadno ne bude izdata, nema uticaja na ostvarivanje prava na odbitak prethodnog poreza.

📌 Zaključak:
U slučaju avansnog plaćanja za nepokretnosti u izgradnji, pravo na odbitak prethodnog PDV-a postoji i kada građevinska dozvola još nije izdata, pod uslovom da su ispunjeni svi drugi uslovi iz Zakona o PDV-u i da je avansna e-faktura prihvaćena.

Nova minimalna cena rada od oktobra 2025. godine

Vlada Republike Srbije donela je odluku o povećanju minimalne cene rada, koja će važiti za period oktobar – decembar 2025. godine.

Minimalna cena rada po radnom času (neto, bez poreza i doprinosa) iznosiće 337 dinara, umesto dosadašnjih 308 dinara. Odluka je objavljena u „Službenom glasniku RS“ br. 67/2025 od 31.7.2025.

Neto minimalna zarada:

  • Oktobar 2025. (184 radna sata): 62.008,00 RSD

  • Novembar 2025. (160 radnih sati): 53.920,00 RSD

  • Decembar 2025. (184 radna sata): 62.008,00 RSD

Bruto minimalna zarada*:

  • Oktobar 2025. (184 radna sata): 83.574,74 RSD

  • Novembar 2025. (160 radnih sati): 72.036,95 RSD

  • Decembar 2025. (184 radna sata): 83.574,74 RSD

* obračunato u skladu sa predloženim novim poreskim oslobođenjem od 34.221 dinar

Podsećamo da je dosadašnja minimalna cena rada iznosila 308 dinara po radnom času i da će se primenjivati na sve isplate zaključno sa 30.9.2025. godine. Od 1.10.2025. na snazi je nova cena od 337 dinara po času, bez obzira na mesec za koji se isplata vrši.

Poreska obaveza PDV-a na vremenski ograničene licence i podršku: Datum izdavanja računa i SEF

Uvođenje SEF-a (Sistem elektronskih faktura) i nove odredbe u vezi sa PDV obavezom često otvaraju pitanja iz prakse. Jedno od njih odnosi se na slučajeve kada domaći obveznici PDV izdaju račune za vremenski ograničene licence, tehničku podršku i slične IT usluge, ali nisu sigurni kako da odrede datum nastanka PDV obaveze i na koji način da to pravilno evidentiraju na SEF-u.

Kako se obračunava PDV na ovakve transakcije?

Prema članu 16. tačka 2a) Zakona o PDV, poreska obaveza PDV-a nastaje danom izdavanja računa ako je račun izdat pre izvršenog prometa. Ovaj zakon se primenjuje na usluge koje uključuju:

  • prenos i davanje na korišćenje autorskih i srodnih prava, licenci, patenata i zaštitnih znakova,

  • kao i na tehničku podršku u vezi sa korišćenjem softvera i druge opreme tokom određenog vremenskog perioda.

Dakle, kada dobijete fakturu za ovakve usluge, PDV se obračunava na osnovu datuma izdavanja računa. Na SEF-u se mora odabrati opcija koja označava da je datum nastanka PDV obaveze datum izdavanja računa.

Zašto datum izdavanja i datum prometa mogu biti isti?

S obzirom na član 167. stav 3. Pravilnika o PDV, za usluge iz člana 16. tačka 2a) Zakona o PDV, datum prometa navodi se kao datum izdavanja računa. Ova odredba je na snazi od 1. februara 2023. godine i primenjuje se iako u nekim slučajevima može izgledati zbunjujuće.

S obzirom na ograničenja sistema SEF, u nekim situacijama može se desiti da datum izdavanja i datum prometa budu isti, što u stvari odgovara zakonskim zahtevima, jer je u ovom slučaju datum izdavanja računa datum nastanka PDV obaveze.

Šta sa napomenama na fakturi?

Nije nužno dodavati napomenu u vezi sa članom 5. stav 3. tačka 1) Zakona o PDV, jer su usluge iz člana 16. tačka 2a) šire definisane i uključuju različite vrste usluga, među kojima su i vremenski ograničene licence i podrška.

Ako vaš program ne podržava automatsko odabiranje opcije za član 16. tačka 2a), možete ručno uneti napomenu na fakturi koja će naglasiti da je porezka obaveza nastala prema ovom članu zakona. No, najvažnija stvar je da je do sada pravilno obračunat PDV – jer čak i sa ovom uredbom koja može delovati zbunjujuće, pravilno ste primenili poreznu obavezu.

Zaključak:

  • Datum izdavanja računa je datum kada nastaje PDV obaveza za vremenski ograničene licence i tehničku podršku,

  • Datum prometa se izjednačava sa datumom izdavanja računa, što olakšava postupak prijave u SEF-u.

  • Nije potrebno dodavati napomenu u vezi sa članom 5. Zakona o PDV ako se račun izda prema članu 16. tačka 2a).

Ako vaš program trenutno ne omogućava automatski unos opcije „član 16. tačka 2a)“, dovoljno je da to ručno unesete u napomenu, dok se tehničko rešenje ne omogući.

Svakako je najvažnije da ste pravilno obračunali PDV i obavili sve obaveze prema zakonu.

Raskid ugovora o radu tokom probnog rada – šta kaže zakon?

Probni rad je deo radnog odnosa koji poslodavcima omogućava da procene da li zaposleni ispunjava očekivanja na novom radnom mestu. Iako se može činiti kao „test“ period bez mnogo obaveza, Zakon o radu jasno uređuje pravila koja važe tokom ovog perioda – kako za poslodavca, tako i za zaposlenog.

Trajanje probnog rada

Prema članu 36. Zakona o radu, ugovorom o radu može se predvideti probni rad koji ne može trajati duže od šest meseci. U toku tog perioda, poslodavac ima priliku da proceni radne i stručne sposobnosti zaposlenog.

Mogućnost otkaza tokom probnog rada

Zakon predviđa mogućnost da i poslodavac i zaposleni mogu raskinuti ugovor o radu tokom probnog rada. Ključne stvari koje treba znati su:

  • Otkazni rok ne može biti kraći od pet radnih dana.

  • Poslodavac je dužan da obrazloži razloge za otkaz ugovora o radu.

  • Zaposleni ima pravo da pokrene spor pred sudom, ako smatra da su njegova prava povređena.

Značajno je napomenuti da se u ovom slučaju ne sprovodi klasična procedura otkaza (kao što je npr. obaveza prethodnog upozorenja), ali se i dalje moraju ispoštovati osnovna pravila i rokovi.

Ako se ne zadovolje kriterijumi – kako izgleda kraj radnog odnosa?

Ukoliko zaposleni za vreme probnog rada ne pokaže očekivane radne i stručne sposobnosti, poslodavac ima pravo da donese rešenje o otkazu, koje mora biti jasno obrazloženo. Prema članu 36. stav 4. Zakona o radu, radni odnos zaposlenog prestaje danom isteka roka određenog ugovorom o radu.

Dakle, probni rad nije „neobavezni“ period – već zakonito regulisan deo radnog odnosa u kojem su jasno definisana prava i obaveze obe strane. Poslodavac može otkazati ugovor, ali uz jasno obrazloženje i uz poštovanje zakonskih rokova.

Konverzija obezvređenog potraživanja u kapital zavisnog društva – kako je evidentirati?

Pitate se kako pravilno računovodstveno tretirati situaciju kada poverilac želi da konvertuje potraživanje u udeo u kapitalu svog zavisnog društva – naročito ako je potraživanje prethodno obezvređeno. Ministarstvo finansija je u mišljenju iz aprila 2025. godine (br. 002980229) dalo jasne smernice na ovu temu.

Praktičan slučaj

U konkretnom slučaju:

  • Društvo A iz Srbije ima udele u dva zavisna društva u Republici Srpskoj.

  • Jedno od njih (Društvo B) otišlo je u stečaj, a A je prethodno u celosti obezvredilo potraživanje.

  • Kasnije, drugo zavisno društvo (Društvo C) preuzima obaveze prema eksternim poveriocima Društva B, dok se interni dugovi (uključujući i potraživanje Društva A) konvertuju u kapital.

  • Postavlja se pitanje: kako evidentirati ovu transakciju?

Priznavanje i vrednovanje udela – računovodstveni tretman

Ako društvo vodi učešća u kapitalu po nabavnoj vrednosti (što je slučaj u ovom primeru), primenjuje se MRS 27, koji ne precizira metod određivanja nabavne vrednosti. Međutim, koriste se smernice iz MRS 16, prema kojima se vrednost utvrđuje na osnovu fer vrednosti potraživanja na dan konverzije.

Dakle:

  • Nabavna vrednost novog učešća = fer vrednost potraživanja na dan konverzije.

  • Ako fer vrednost nije dostupna, koristi se procenjena fer vrednost udela stečenog konverzijom.

Prihodi ili rashodi pri konverziji?

Razlika između knjigovodstvene vrednosti potraživanja (umanjene za ispravku) i fer vrednosti udela priznaje se kao prihod ili rashod u Bilansu uspeha. Ako je potraživanje već bilo otpisano, prihod se knjiži kao ukidanje ispravke vrednosti, a ne kao prihod od kamate.

Šta sa zateznom kamatom?

Zatezna kamata je posebna stavka i ne tretira se kao deo osnovnog prihoda od prodaje (nije u domenu MSFI 15). Ona se knjiži prema pravilima MSFI 9, i to samo u meri u kojoj postoji realna šansa da će biti naplaćena.

Postoje tri scenarija:

  1. Fer vrednost udela = 0 → potraživanje i prihod se ne priznaju.

  2. Fer vrednost < nominalnog iznosa → priznaje se potraživanje i prihod do nivoa fer vrednosti.

  3. Fer vrednost ≥ nominalni iznos → potraživanje i prihod se priznaju u celosti.

Šta to znači za bilanse?

Učešće u kapitalu (plasman) kod poverioca biće priznato u visini fer vrednosti konvertovanih potraživanja, dok će kod zavisnog društva osnovni kapital biti iskazan po nominalnoj vrednosti konverzije. To može dovesti do razlika u evidenciji.


Zaključak:
Konverzija prethodno obezvređenog potraživanja u kapital nije jednostavan računovodstveni događaj. Fer vrednost ima ključnu ulogu u određivanju kako će se plasman evidentirati, a svaki element – uključujući i zakonsku zateznu kamatu – zahteva posebnu pažnju. Pravilno evidentiranje u skladu sa MSFI standardima je ključno kako bi finansijski izveštaji bili tačni i usklađeni.

Uvoz robe bez plaćanja inopartneru: Kada i kako je to moguće?

U poslovnoj praksi često se javljaju specifične situacije koje zahtevaju pravnu i poresku sigurnost. Jedna od takvih je i uvoz robe iz inostranstva bez obaveze plaćanja inopartneru. Ova mogućnost postoji, ali uz jasno definisane uslove koje treba ispuniti da bi bila zakonita.

Poslovna saradnja koja ne uključuje novčanu kompenzaciju pri uvozu

U konkretnom primeru, kompanija u Srbiji ima ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji sa inopartnerom. Deo saradnje podrazumeva da strani partner prikuplja korišćene proizvode (uređaje za merenje temperature u medicinskom transportu) i bez naknade ih šalje u Srbiju radi ispitivanja i servisa. Nakon toga, kompanija iz Srbije izvozi reparirane uređaje i naplaćuje uslugu.

Da li je uvoz bez plaćanja dozvoljen?

Da – uvoz robe bez plaćanja je moguć, u skladu sa Zakonom o spoljnotrgovinskom poslovanju i posebnom Odlukom o izvozu i uvozu bez naplate.

Odluka precizira slučajeve kada domaće lice može da uveze robu bez plaćanja, između ostalog:

  • za reklamacije ili servisne popravke,

  • u humanitarne ili zdravstvene svrhe,

  • kao deo dugoročne poslovne saradnje,

  • kada postoji ugovor koji predviđa takav način saradnje.

U konkretnom slučaju – kada se radi o servisiranju opreme kao delu saradnje – takav uvoz bez plaćanja je moguć. Međutim, neophodno je da carinskoj službi dostavite dokaznu dokumentaciju, poput ugovora i druge propratne akte.

Šta kaže Carinski zakon?

Iako roba dolazi bez plaćanja, to ne oslobađa obaveze plaćanja uvoznih dažbina (carina, PDV itd.). Član 175. Carinskog zakona navodi da se prilikom stavljanja robe u slobodan promet moraju obračunati i platiti sve dažbine, primeniti trgovinske mere i ispuniti sve carinske formalnosti.

Nakon završene carinske procedure, roba dobija status domaće robe.

Zaključak

Uvoz bez plaćanja inopartneru je zakonski moguć, ali uz jasno dokumentovane razloge i ispunjenje carinskih obaveza. Kompanije koje posluju na međunarodnom tržištu treba da budu upoznate s ovim mogućnostima, kako bi izbegle nepotrebne komplikacije i uskladile svoje poslovanje s važećim propisima.

📌 Izvor: Ministarstvo finansija, službena objašnjenja i stručna mišljenja za primenu finansijskih propisa

Nove kazne za poreske prekršaje su na snazi od 1. januara 2025. godine: Šta donose izmene Zakona o poreskom postupku?

Izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji („Sl. glasnik RS“, br. 94/24), koje stupaju na snagu 1. januara 2025. godine, uvedene su značajne promene u vezi sa sankcionisanjem poreskih prekršaja. Glavni cilj ovih izmena je pravičnije kažnjavanje, u zavisnosti od težine povrede poreskih obaveza i štetnosti po budžet Republike Srbije.

Proporcionalne kazne u odnosu na visinu duga

Ubuduće, visina novčanih kazni zavisiće od iznosa neplaćenog poreza. Kazne su izražene kao procenat dugovanog iznosa, što znači da će ozbiljnije povrede propisa (kada je iznos duga veći) biti strože sankcionisane.

Na primer:

  • Ako poreski obveznik ne podnese poresku prijavu i ne obračuna porez, kazniće se sa 20% do 65% iznosa utvrđenog duga, ali ne manje od 300.000 RSD za pravno lice.

  • Odgovorno lice u pravnom licu za isti prekršaj može biti kažnjeno sa 10.000 do 100.000 RSD.

Kašnjenje u podnošenju prijava i uplati poreza

Ako obveznik zakaže sa prijavom i uplatom, kazne su određene u fiksnim iznosima, prema sledećoj skali:

Nepravovremeno podnošenje prijave i neplaćanje:

  • Do 100.000 RSD poreza:

    • 25.000 RSD za pravno lice

    • 15.000 RSD za preduzetnika

  • Od 100.000 do 1.000.000 RSD:

    • 50.000 RSD / 30.000 RSD

  • Od 1.000.000 do 10.000.000 RSD:

    • 200.000 RSD / 100.000 RSD

  • Preko 10.000.000 RSD:

    • 300.000 RSD / 150.000 RSD

Prijava podneta na vreme, ali porez nije plaćen:

  • Do 100.000 RSD:

    • 20.000 RSD / 10.000 RSD

  • Od 100.000 do 1.000.000 RSD:

    • 40.000 RSD / 20.000 RSD

  • Od 1.000.000 do 10.000.000 RSD:

    • 150.000 RSD / 80.000 RSD

  • Preko 10.000.000 RSD:

    • 250.000 RSD / 140.000 RSD

Za odgovorna lica, kazna ostaje 10.000 RSD, bez obzira na visinu duga.

Kazne za netačne podatke u poreskim prijavama

Ukoliko obveznik prijavi manji iznos poreza nego što je stvaran, ili da netačne podatke u poreskoj prijavi ili bilansu, kazniće se sa:

  • 30% do 40% razlike između prijavljenog i stvarnog iznosa poreza.

  • Za odgovorno lice – kazna iznosi 200.000 RSD.


Zaključak:
Ove izmene ukazuju na ozbiljnu nameru države da suzbije poreske prekršaje kroz oštrije i preciznije kaznene mere. Poslodavcima i preduzetnicima preporučuje se da pažljivo planiraju i izvršavaju svoje poreske obaveze, jer će iznosi kazni zavisiti od njihove tačnosti i ažurnosti u prijavama i uplatama.

📌 Izvor: Bilten broj 2, jun 2025. – Ministarstvo finansija, Poreska uprava – Centar za velike poreske obveznike

Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.