E-fakture najčešća pitanja i odgovori

E – fakture, najčešća pitanja i odgovori

U predhodnom videu pričali smo o e-fakturama, u međuvremenu smo se susreli sa mnogim izazovima pa smo odlučili da to podelimo sa Vama. Ovde smo sakupili neka od najčešćih pitanja i odgovorili na ista.

0:00 Ko je u obavezi da upravlja elektronskim fakturama kroz sistem e-faktura, ko je obveznik elektronskih faktura? 1:45 Kada postoji obaveza slanja e-faktura preko sistema elektronskih faktura? 2:42 Da li se elektronske fakture šalju u pdf formatu, email-om? 3:30 Ko je dobrovoljni korisnik SEF-a 4:45 Da li preduzetnik koji nije u PDV sistemu evidentira fakturu koju izdaje PDV obvezniku u SEF-u 5:56 Da li će se preduzetnik paušalac smatrati „dobrovoljnim korisnikom“ nakon što ispostavi fakturu subjektu javnog sektora kroz sistem e-fakture? 6:49 Kada se faktura automatski odobrava a kada se odbija? 7:40 Da ili se računi izdati u inostranstvu evidentiraju u SEF? 9:10 Izdajemo jedan dokument koji se kod nas zove račun-otpremnica, da li moramo da razdvojimo dokument i imamo dva dokumenta, e-fakturu koja se šalje elektronski i otpremnicu koja mora da prati robu? 10:25 Ako korisnik nije u sistemu PDV-a i nema obavezu elektronskog fakturisanja, a ipak ima posla sa javnim sektorom i mora da registruje fakturu, pa to i uradi, da li je tom prijavom i evidentiranjem u sistemu e-faktura postao dobrovoljni korisnik i da li sada svaku sledeću fakturu mora prijaviti kroz sistem e-faktura? 12:03 Da li se profakture izdaju preko sistema elektronskih faktura? 12:41 Nisam obveznik PDV-a, koju poresku kategoriju treba da izaberem? 14:36 Ne mogu da pronađem kupca kada kreiram fakturu, šta da radim u tom slučaju? 16:18 Kada kreiram avansni račun, ne mogu da unesem količinu i jedinicu mere u delu stavki, zbog čega je tako? 16:55 Da li postoji obaveza izdavanja avansnog računa kroz SEF za uplate izvršene u istom poreskom periodu: 18:18 Ukoliko smo poslali fakturu preko SEF-a, a kupci nisu korisnici sistema, da li svakako unosimo tu fakturu u pojedinačnu evidenciju? 20:00 Ukoliko kupac uplati robu danas, a mi izdamo fakturu sutradan sa datumom prometa dobara sa današnjim danom, da li smo u prekršaju? Da li moramo da izdamo prvo avansni račun i koji je postupak?

Subvencija za samozapošljavanje 2023

Konkurs je raspisan 20.02.2023. od strane NACIONALNE SLUŽBE ZA ZAPOŠLJAVANJE  i trajaće do 10.04.2023.

Radi se o bespovratnim sredstvima namenjenim nezaposlenim licima a u svrhu osnivanja radnje, zadruge ili drugog oblika preduzetništva, kao i osnivanje privrednog društva ukoliko osnivač planira da u njemu bude u radnom odnosu.

Sredstva se dodeljuju jednokratno u visini 300.000 dinara, odnosno 330.000 dinara za nezaposlene osobe sa invaliditetom. 

Uslov za konkurisanje

Uslov je da se nezaposlena osoba vodi u evidenciji NACIONALNE SLUŽBE ZA ZAPOŠLJAVANJE kao nezaposlena i da ima završenu obuku za razvoj preduzetništva. 
Pravo na subvenciju može da se ostvari i udruživanjem nezaposlenih
osnivanjem privrednog društva radi samozapošljavanja. 

Ukoliko se udruži više nezaposlenih, svako lice podnosi zahtev za ostvarivanje prava na subvenciju.

Pravo na subvencije ima lice koje je:

– prijavljeno kao nezaposleno u Nacionalnoj službi za zapošljavanje,

– završilo obuku za razvoj preduzetništva organizovanu od strane Nacionalne službe ili druge odgovarajuće organizacije,

– ispunilo ranije obaveze i izmirilo sva dugovanja prema Nacionalnoj službi,

– u dozvoljenom okviru opredeljenog iznosa de minimis državnu pomoć u tekućoj fiskalnoj godini i prethodne dve fiskalne godine, u skladu sa
propisima za dodelu državne pomoći. 

Pravo na subvenciju ne može da se ostvari ukoliko:

– delatnost nije na spisku delatnosti koje su u sastavu javnog poziva

          osoba sa invaliditetom koja po rešenju o invalidnosti ne može da obavlja zanimanje koje navodi,

     – ako je lice već koristilo subvencije za samozapošljavanje koje je delom ili u celosti finansirano od Nacionalne službe.

Zahtevi koji ne ispunjavaju navedene uslove neće biti razmatrani.

U toku trajanja Javnog poziva nezaposleno lice može samo jednom da
podnese zahtev za dodelu subvencije.

 

Potrebna dokumentacija za podnošenje zahteva

– popunjen zahtev sa biznis planom na propisanom obrascu Nacionalne
službe

– dokaz o završenoj obuci, ukoliko nije završena u organizaciji Nacionalne službe

 – dokaz o vlasništvu poslovnog prostora, ukoliko podnosilac zahteva raspolaže istim.

U slučaju kada je podnosilac zahteva osoba sa invaliditetom, potebno je
dostaviti i rešenje o invalidnosti ili proceni radne sposobnosti i mogućnosti
zaposlenja ili održanja zaposlenja.

Datumi na priloženim dokazima koji su definisani zahtevom sa biznis planom, moraju biti najkasnije sa danom podnošenja zahteva sa biznis planom. Nacionalna služba zadržava pravo da traži i druge dokaze relevantne za odlučivanje o zahtevu podnosioca.

Kako podneti zahtev

Zahtev sa biznis planom i dokumentacijom podnosi se nadležnoj organizacionoj
jedinici Nacionalne službe koja vodi evidenciju o nezaposlenom licu, lično,
poštom ili elektronskim putem na propisanom obrascu koji se može dobiti u
svakoj organizacionoj jedinici Nacionalne službe ili na linku ovde.

Donošenje odluke

Odluka o odobravanju subvencije donosi se na osnovu rang liste, a nakon
provere ispunjenosti uslova Javnog poziva i priložene dokumentacije i bodovanja podnetog zahteva sa biznis planom, u roku od 30 dana od dana isteka Javnog poziva.

Izuzetno, zahtevi koji ispunjavaju uslove Javnog poziva, a po kojima
nije pozitivno odlučeno u navedenom roku, mogu biti ponovo uzeti u razmatranje ukoliko se za to steknu uslovi.

Nezaposleno lice može da registruje i otpočne obavljanje registrovane
delatnosti počev od narednog dana od dana podnošenja zahteva, a najkasnije do datuma potpisivanja ugovora.

Registracija i otpočinjanje obavljanja registrovane delatnosti posle
podnetog zahteva a pre donete odluke o dodeli subvencije, ne stvara obavezu na strani Nacionalne službe da će subvencija biti odobrena.

Odluku o odobravanju subvencije donosi direktor filijale Nacionalne
službe po ovlašćenju direktora Nacionalne službe ili drugi zaposleni kojeg
ovlasti direktor Nacionalne službe.

Dokumentacija za zaključenje ugovora:

   fotokopija rešenja nadležnog organa o upisu u registar, ukoliko nije registrovan u APR-u,

      – fotokopija potvrde o izvršenoj registraciji kod poreske uprave (obrazac REG),

      – fotokopija  kartona deponovanih potpisa kod poslovne banke,

      – fotokopija / očitana lična karta podnosioca,

      – sredstva obezbeđenja ispunjenja ugovornih obaveza,

      – fotokopija / očitana lična karta žiranta.

 

Sredstva obezbeđenja ispunjenja ugovornih obaveza

Prilikom zaključivanja ugovora lice je dužno da kao sredstvo obezbeđenja ispunjenja ugovornih obaveza dostavi dve istovetne blanko trasirane menice korisnika sredstava sa dva žiranta i meničnim ovlašćenjem.

Žirant može biti svako poslovno sposobno fizičko lice koje je u radnom odnosu na neodređeno vreme, fizičko lice koje samostalno obavlja svoju delatnost (preduzetnik), odnosno lice koje samostalno obavlja delatnost u skladu sa posebnim zakonom (npr. advokat, notar, javni izvršitelj i sl.), penzioner. 

 Obaveze iz ugovora

Nakon potpisivanja ugovora, Korisnik subvencije je dužan da:

      –  delatnost koju je naveo u zahtevu i za koju su mu odobrena sredstva obavlja kao osnovnu i izmiruje doprinose najmanje 12 meseci, počev od dana otpočinjanja delatnosti, sa mogućnošću privremenog prekida delatnosti od najviše 12 meseci prema rešenju APR-a ili drugog nadležnog organa,

      – omogući Nacionalnoj službi praćenje realizacije ugovornih obaveza i uvid u obavljanje delatnosti,

      – na zahtev nacionalne službe dostavi dokaze o realizaciji ugovornih obaveza,

      – obavesti Nacionalnu službu o svim promenama  koje su od značaja za realizaciju ugovora, u roku od 8 dana od dana nastanka promene.

 Pisali smo na temu otvaranja firme, možda vam baš sada takav tekst bude od pomoći, možete da ga pročitate OVDE.

Ukoliko odlučite da pokrenete svoj biznis, svakako prvi korak je da pronađete
knjigovođu. Na šta kod odabira knjigovođe da obratite pažnju pročitajte u
tekstu OVDE.

Knjigovodstvena agencijaTrgoservis preko 30 godina pomaže ljudima u
vođenju kvalitetnog i urednog poslovanja. Kontaktirajte nas, sa zadovoljstvom ćemo vas saslušati i dati vam prave informacije.


 

 

 

 

 

Lazar Srdanov – preduzetništvo

U ovom razgovoru postavili smo važna pitanja na temu preduzetništva. Verujemo da će vam odgovori pomoći da lakše krenete tim putem.

OPOREZIVANJE FRILENSERA U 2023. GODINI

Oporezivanje frilensera u 2023. godini. Dva nova modela oporezivanja.

Stara pravila za oporezivanje frilensera važe do kraja 2022. godine. Od 2023. nam stižu nova pravila i o tome pišemo u tekstu koji sledi.

 Kako će se oporezivati frilenseri u 2023. godini?

Zaslugom radne grupe za prava frilensera imaćemo povoljnije uslove i niže obaveze za porez i doprinose za frilensere u godini koja sledi.

Biraće se jedan od dva nova modela oporezivanja pri čemu će na frilenserima biti da odaberu onaj koji im više odgovara.

 Napominjemo da ovi modeli oporezivanja još uvek nisu zvanični iako je Ministarstvo finansija uvažilo veći deo predloga. Za sada vam dajemo samo smernice dok čekamo zvaničnu odluku u skupštini.

 U slučaju oba modela oporezivanje će se vršiti kvartalno. Rok za prijavu ostvarenih prihoda i plaćanje poreza i doprinosa biće 30 dana od isteka kvartala u kojem su prihodi ostvareni.

Prijava prihoda će se vršiti na onlajn platformi gde će se birati model oporezivanja za svaki naredni kvartal.

 Ako frilenser odabere model A oporezivanja, Neoporezivi mesečni prihod će biti 19.300 dinara što je kvartalno 57.900 dinara. U ovom slučaju normirani troškovi su 34%.

Normirani troškovi predstavljaju troškove u poslovanju koji se priznaju i nije potreban nikakav dokaz da su napravljeni. Ti troškovi se podrazumevaju. Uz pomoć tih troškova dolazi se do osnovice za plaćanje poreskih obaveza i doprinosa. Oni se oduzimaju od uplate i na taj iznos se ne plaća porez. Porez se plaća na vrednost koja ostane kada se ti troškovi oduzmu.

Na primeru to izgleda ovako: Ako za neku pruženu uslugu normirani troškovi iznose 20% od primljene uplate u visini npr. 1.000 evra, oduzima se tih 20%.  Osnovica na koju se računaju porezi i doprinosi je u ovom slučaju 800 evra.

Na osnovicu dobijenu tako što se od ukupnog kvartalnog prihoda oduzmu normirani troškovi i trostruka vrednost neoporezivog mesečnog prihoda, obračunava se porez od 10%, doprinosi za zdravstveno osiguranje od 10,3% i doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje od 25%.

 Model B oporezivanja podrazumeva da će neoporezivi deo na mesečnom nivou biti 32.000 din. što je 96.000 din. po kvartalu. Po ovom modelu NEMA normiranih troškova.

 Po ovom modelu, osnovica za porez i doprinose dobija se kada se od ukupnog prihoda u kvartalu oduzme vrednost neoporezivog mesečnog prihoda pomnožena sa 3 i na nju se obračunavaju porez od 20%, doprinosi za zdravstveno osiguranje od 10,3% i PIO u visini 25%.

 U svakom slučaju, ukoliko su prihodi veći, nekim frilenserima će se više isplatiti da otvore firmu. Taj korak Vam pruža i neke nove poslovne mogućnosti. Budite slobodni da nam se javite ukoliko se odlučite za jedan takav korak. Mi ćemo Vam pomoći da odaberete odgovarajuću pravnu formu i bićemo uz Vas na svakom koraku, od registracije firme na dalje. Trgoservis kontakt.

Olakšice za zapošljavanje stranca u Srbiji

Olakšice za zapošljavanje stranca u Srbiji

Donešena je nova uredba za podsticanje poslodavaca koji bi da zaposle stranca u Srbiji. Nove subvencije za zapošljavanje stranaca u Srbiji odnose se kako na domaće, tako i na strane poslodavce koji imaju firmu u Srbiji.

Svaki poslodavac koji do sada nije niti trenutno koristi druge olakšice za zapošljevanje stranaca (stranci i povratnici iz dijaspore) u Srbiji može da ostvari pravo na ove podsticaje. U pitanju su potpuno nove poreske olakšice za zapošljavanje stranih radnika u Srbiji.

Vlada je odredila i uslove za ostvarenje prava na ove subvencije. Jedan od uslova je i visina osnovne mesečne zarade koja mora iznositi više od 300.000 dinara.

Drugi uslov je da je sa radnikom sklopljen ugovor zaključno sa 31.12.2023.

18.07.2022. je donešena uredba o kriterijumima za dodelu podsticaja
poslodavcima koji zapošljavaju novonastanjena licau Republici Srbiji –
na
sledećem linku možete pročitati celu uredbu 

Koje troškove poslodavca će pokriti ove subvencije za zapošljavanje stranaca u Srbiji

Podsticaji koji se odnose na poslodavce su smanjenje poreza na zarade i doprinosi za PIO, i to:

70% obračunatog i uplaćenog poreza na zarade i

100% obračunatih i uplaćenih doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje – PIO

Ovi podsticaji će biti isplaćeni za izvršene isplate za zaposleno novonastanjeno lice u periodu od najviše 60 meseci, počev od 1. jula 2022. godine a zaključno sa 31. decembrom 2028. godine

Koji poslodavci mogu da ostvare pravo na nove subvencije za zapošljevanje stranaca?

Poslodavci koji mogu da ostvare pravo na nove olakšice i subvencije za
zapošljavanje stranaca, odnosno novonastanjenih lica su:

        domaća fizička lica

        strana fizička lica

        preduzetnici registrovani u Srbiji

        pravna lica

        predstavništva stranih poslodavaca registrovana u Srbiji

        ogranci stranih kompanija

Ko su novonastanjena lica koja ispunjavaju uslove za ove podsticaje?

Pre svega to je profil radnika odnosno fizičkog lica za kojim postoji
potreba na domaćem tržištu, a nije ga lako nadomestiti iz resursa na domaćem
tržištu rada. Ovo je bitan kriterijum i mora biti ispunjen.

Dodatni uslovi za radnike su:

        da nisu boravili u Srbiji više od 180 dana u poslednja 24
meseca pre dana zaključenja ugovora sa poslodavcem;

        da je zaključen ugovor o radu na neodređeno vreme sa punim
radnim vremenom;

        da je mesečna zarada zaposlenog lica najmanje 300.000
dinara u bruto iznosu.

     Povratnici iz inostranstva takođe spadaju u kategoriju novonastanjenih lica, kao i lica koja su se školovala ili stručno usavršavala van granica Republike Srbije. To mogu biti i lica koja ispunjavaju gorenavedene uslove, a koja su u neprekidnom radnom odnosu kod poslodavca u periodu između dana podnošenja prijave i 31.12. godine u kojoj je podneta prijava. 

Na ove subvencije nemaju pravo

U nastavku ćemo videti koji su to poslodavci i zaposleni koji NEMAJU  pravo na ove subvencije.

Poslodavci koji nemaju pravo na korištenje ovih subvencija:

– ako u periodu od podnošenja prve prijave za dodelu podsticaja, zaključno
sa istekom kalendarske godine u kojoj prime polednju isplatu za podsticaje vrše
isplate dividende ili ostvarene dobiti.

– ako su korisnici pomoći države i imaju obavezu zapošljavanja novih
radnika (osim obveznika koji su tu obavezu ispunili  zaključno sa 01.07.2022. godine)

– Ukoliko po osnovu olakšice za povratnike iz dijaspore za
zaposleno novonastanjeno lice koriste ili su koristili olakšice za umanjenje
osnovice poreza i doprinosa na zarade od 70%

U smislu novonastanjenih lica, na ove podsticaje nemaju pravo:

        zaposleni sa kojima je zaključen ugovor o radu na određeno vreme

        zaposleni koji su sa poslodavcem zasnovali radni odnos sa nepunim radnim vremenom

 

Broj zaposlenih kao uslov i kriterijum za poslodavce kod dodele novih podsticaja za strance u Srbiji

Bitan kriterijum koji poslodavac mora da ispuni kako bi ostvario pravo
na ove podsticaje je broj zaposlenih
na neodređeno vreme koji mora biti isti ili veći na dan prijave u odnosu na broj
zaposlenih onog datuma kada je uredba stupila na snagu.

Nove podsticaje za strance ostvaruje poslodavac čiji je broj zaposlenih
na neodređeno vreme sa punim radnim vremenom na dan podnošenja prijave isti ili veći od broja zaposlenih na neodređeno vreme sa punim radnim vremenom na dan 18.06.2022. samo uvećan za broj lica za koje podnosi prijavu (to je datum stupanja uredbe na snagu).

Ovaj kriterijum se odnosi na privrednike registrovane pre 18. juna 2022. godine

Postoje i poslodavci koji su registrovani nakon ovog datuma, za njih  se smatra da nisu imali zaposlene radnike na neodređeno vreme sa punim radnim vremenom na datum stupanja na snagu uredbe.

Broj radnika za koje se može dobiti ova subvencija

Broj radnika za koje se može dobiti subvencija za strane radnike  je najviše onaj broj stranih lica (zajedno sa brojem zaposlenih na neodređeno vreme sa punim radnim vremenom koji nisu novonastanjeni obveznici na dan podnošenja prijave), koji je veći od broja zaposlenih na neodređeno vreme sa punim radnim vremenom na dan 18.06.2022.
godine.

Neki dodatni uslovi za dodelu ovih podsticaja

– Zaposleno strano lice ostvaruje pravo na podsticaj ako je neprekidno
zaposleno kod poslodavca, u periodu između dva dana podnošenja prijave i 31.12. godine u kojoj je podneta prijava.

– Poslodavac ove subvencije može da ostvari samo za novonastanjena lica
koja zaposli zaključno sa 31.12.2023. godine (na neodređeno vreme i za puno
radno vreme)

– Za prijave čije podnošenje počinje od 2024. godine, pravo na
subvencije za novonastanjene radnike poslodavac može da ostvari ako je ispunjen i uslov da je u periodu posle 31.12.2023. godine i zaključno sa istekom godine u kojoj su poslednji put isplaćeni podsticaji tom radniku, nije smanjen ukupan broj zaposlenih na neodređeno vreme sa punim radnim vremenom.

Prijava za dodelu ovih podsticaja

        prijava za isplatu pojedinačne zarade se može podneti samo jednom

        podnosi se na propisanom obrascu i mora da sadrži sve poslovne podatke

        poslodavac za novonastanjena lica podnosi prijavu jednom godišnje, što je osam puta za period od 01.07.2022. do 31.12.2028.

        prijava se podnosi između 15.09. i 30.09.

        svaka prijava podnosi se za zarade isplaćene u periodu koji prethodi podnošenju prijave najviše 12 meseci

        prijava se podnosi za svakog zaposlenog stranca

Poslodavac koji za svakog novozaposlenog radnika podnosi prijavu, uz nju prilaže i:

        ime i prezime, JMBG ili evidencioni broj za strance

        obračun u kojem se iskazuje 70% obračunatog i uplaćenog poreza na zarade i 100% obračunatih i uplaćenih doprinosa za PIO

        izveštaj  revizora koji potvrđuje tačnost obračuna

        pisanu izjavu kojom zaposleni strani radnik potvrđuje da u periodu od 24 meseca pre zaključenja ugovora o radu nije boravio više od 180 dana u Srbiji (ova izjava dostavlja se samo kod prve prijave za dodelu podsticaja)

 

Način isplate podsticaja za strane radnike

Sredstva se poslodavcima isplaćuju na sledeći način:

        Ministarstvo privrede dostavlja spiskove poslodavaca koji su ostvarili pravo na ove podsticaje u roku od 120 dana od isteka roka za podnošenje prijava;

        sredstva se prenose u roku od 30 dana od isteka roka za podnošenje prijave Upravi za trezor na poseban namesni račun;

        Uprava za trezor isplaćuje sredstva poslodavcima na posebne namenske račune najkasnije u roku od 45 dana;

        Uprava za trezor dostavlja Ministarstvu privrede obaveštenje o izvršenoj uplati nakon isplate

 

Gubitak prava na subvencije za strane radnike

U nekim slučajevima poslodavci koji su ostvarili pravo i dobili podsticaje, mogu i da izgube pravo na iste. Radi se o sledećim slučajevima:

        ako se isplaćuje dividenda ili ostvarena dobit u periodu od podnošenja prijave i zaključno sa istekom kalendarske godine u kojoj primi poslednju isplatu podsticaja;

        ako za zaposlene strane radnike za koje ostvaruje podsticaje iskoristi pravo na olakšicu za umanjenje osnovice za strana lica (70% porez na zarade i 70% doprinosi PIO);

        ako u periodu posle 31.12.2023. godine smanji broj radnika na neodređeno vreme sa punim radnim vremenom.

Poslodavci koji izgube pravo na korišćenje
ovih sredstava moraju da vrate sredstva koja su primili, i to pun iznos
subvencija koje su primili po osnovu prijava za zaposlene radnike. Tu se
uračunava i zatezna kamata koja se obračunava od dana kada je isplaćen
podsticaj. Povraćaj sredstava uvećan za kamatu vrši se na namenski račun kod Uprave za trezor u roku od 5 dana od datuma kada je pravo izgubljeno.

Knjigovodstvena agencija Trgoservis pruža podršku kod pripreme dokumentacije za apliciranje za aktuelne podsticaje.

Javite se i zakažite sastanak.

Video – E-fakture odgovori na česta pitanja

Video – E-fakture odgovori na česta pitanja

Video – E-fakture odgovori na česta pitanja 

kako funkcioniše sistem, ko je obveznik a ko je izuzet, rokovi…

Transkript

Dobar dan svima. Ja sam Vanja Srdanov iz firme Trgoservis i
u ovom videu ćemo pričati o e-fakturama.

Šta su to E fakture ili SEF?

SEF je skraćenica za Sistem Elektronskih Faktura koji je
program izrađen od stran eministarstva finansija.

Sledeće pitanje koje najčešće dobijamo jeste ko ima obavezu
da izdaje e fakture i da se prijavi na sistem e faktura.

Pod broj jedan tu obavezu imaju sva javna preduzeća, pod
broj dva privatni sektor, firme koje su u PDV-u i pod broj tri postoje
dobrovoljni korisnici a to su firme koje nisu u PDV-u, paušalci ili DOO, ali
mogu dobrovoljno da se prijave, bez ikakve obaveze ili u koliko izdaju fakturu
prema javnom preduzeću, onda se automatski prijavljuju i kada se prijave
dobrovoljni korisnici, kao i svi ostali, imaju obavezu da sve fakture izdaju
preko sistema e faktura dve godine, znači te godine kada su se prijavili i
naredne godine.

Postoje takođe i izuzeća od obaveza izdavanja e faktura.

To su promet na malo, što znamo iz prakse da nije tako, jer trenutno što se tiče
prometa na malo, kad javno preduzeće kupi nešto u maloprodaji, maloprodaja – prodavac
izda fiskalni račun sa PIB-om javnog preduzeća, to javno preduzeće ne može da
plati po fiskalnom računu, već izdaje zahtev za e–fakturu, maloprodaja se u tom
trenutku registruje na sistem e-faktura, izdaje e fakturu javnom preduzeću
javnom preduzeću i nakon toga stornira fiskalni račun. Tako da u praksi se
razlikuje ono što piše u zakonu. Drugo izuzeće su korisnici sredstava iz
međunarodnih okvirnih sporazuma, i treće izuzeće su nabavka, modernizacija i
remont naoružanja i vojne opreme. Tako da to je to što se tiče izuzeća, zapravo
cela privreda je ovde uključena.

Rokovi

Dalje, najčešće pitanje koje dobijamo je vezano za rokove,
kad je neko u obavezi da se prijavi, kad je u obavezi da izda fakturu, kad je u
obavezi da primi fakturu i da li su uopšte? To da li su u obavezi smo već
prošli. Sad kada su u obavezi, postoje tri roka koja su bitna, a 1.5. je već
prošao a od tada važi obaveza privatnog sektora da izda javnom sektoru e
fakturu. 1.7. to je drugi rok i to je obaveza privatnog sektora da primi od
javnog sektora e fakturu, i poslednji rok 1.1.2023. godine je obaveza privatnog
sektora da izda privatnom sektorue fakturu.

Tu ima sada puno pitanja vezano za to da li ako je neko u
sistemu PDV-a izdaje fakturu nekom ko nije u PDV-u, da li mora da izda
e-fakturu? Odgovor na to pitanje je ne, zato što primalac nije obveznik SEF-a.
Znači jedan obveznik SEF-a može da izda e fakturu samo drugom obvezniku SEF-a.
Znači privatni prema privatnom , može da bude PDV prema PDV-u, ili PDV prema
dobrovoljnom, ili dobrovoljni prema PDV-u, sve prolazi samo moraju da budu
prijavljeni na sistem elektronskih faktura.

I konačno, proces prijave se vrši na četiri načina, to jest
uz pomoć četiri sertifikaciona tela, a to su: Halkom, Privredna komora, lična
karta izdata od strane MUP-a i Pošta.

To je to što se tiče e faktura, vidimo se u nekom od
narednih videa.     

Detaljnije informacije na temu e faktura imate ovde

Sveže informacije možete dobiti ovde

Boravišna i radna dozvola za strance u Srbiji

Boravišna i radna dozvola za strance su prvi uslov da bi stranci mogli da rade u Srbiji. 

Osnov za odobrenje boravišne i radne dozvole razlikuje se u odnosu na razlog zbog kojeg ga stranac traži. Samim tim biće različita i potrebna dokumentacija za podnošenje zahteva.

U slučaju privremenog boravka, osnov za odobrenje može biti:

1. privremeni boravak radi samozapošljavanja (stranac koji namerava da otvori firmu u Srbiji i biće zaposlen u svojoj firmi)

2. privremeni boravak radi zapošljavanja stranca u Srbiji

3. privremeni boravak radi upućivanja na rad u Srbiju

Dokumentacija se uz zahtev za privremeni boravak i radnu dozvolu podnosi nadležnim institucijama u mestu gde je registrovana firma koja zapošljava stranca.

Proceduru opisujemo u nastavku teksta.

 

1. Beli karton ili prijava boravišta stranog državljanina

 

Prvi uslov u postupku podnošenja zahteva je da stranac ima u pasošu udaren pečat granične policije sa tačnim datumom i mestom ulaska u Srbiju.

Ukoliko stranac nije dobio pečat pri ulasku u Srbiju, postupak ne može biti sproveden.

 

U tom slučaju jedina opcija je da se stranac vrati na granični prelaz kako bi ponovo prešao granicu, odnosno izašao iz zemlje  i ponovo ušao u zemlju da bi dobio pečat granične policije sa tačnim datumom i mestom ulaska u Srbiju.

 

Sledeći korak je prijava boravišta stranca, i ovde je potreban „beli karton“.

„Beli karton“ je dokument Prijava boravišta-prebivališta stranca.

Da bi stranac mogao da dobije beli karton, vlanik stana u kome će stranac boraviti dužan je da najkasnije u roku od 24 sata nakon dolaska stranca u mesto boravka prijavi njegov boravak u lokalnoj policijskoj upravi. Prijavu popunjava vlasnik stana ili ovlašćeno treće lice.

Kada vlasnik popuni beli karton, prijavljuje boravak stranca zajedno sa pratećom dokumentacijom Policijskoj upravi.

Potrebna dokumentacija za prijavu je:

          Prijava boravišta stranca

          Putna isprava stranca

          Dokaz o vlasništvu stana (nekretnine)

Ovlašćenom licu je potrebna i overena punomoć, a preporuka je da ponese i lična karta stvarnog vlasnika.

Stranac nema obavezu da bude lično prisutan U PU u slučaju prijave ili odjave boravišta.  

2. Podnošenje zahteva za privremeni boravak

Dokumentacija i zahtev za odobrenje privremenog boravka se predaju Upravi za strance u Policijskoj upravi.

U ovom slučaju obavezno je lično prisustvo stranca. Zahtev se podnosi zajedno sa propisanom dokumentacijom (dokazima). Bitno je napomenuti da službena lica često zahtevaju dopunu dokumentacije dodatnom dokazima.

U slučaju produženja privremenog boravka, takođe je potrebno lično prisustvo stranca.

Rok za podnošenje zahteva za produženje je najranije 3 meseca do isteka roka, a najkasnije 30 dana do isteka privremenog boravka.

 

Procedura za privremeni boravak

Privremeni boravak podrazumeva boravak stranca zbog rada u trajanju od 90 do godinu dana.

Procedura dobivanja privremenog boravkla ne traje dugo. Odgovor se zna za najviše 15 dana. 

Odobrenje, nakon što se dobije, upisuje se u pasoš. Datum važenja pasoša mora biti najmanje tri meseca duži od roka koji je odobren za privremeni boravak.

 

Obavezna dokumentacija koja se prilaže uz zahtev za odobrenje privremenog boravka po svakom osnovu:

         važeći lični dokument na uvid,

         dokaz o sredstvima za izdržavanje tokom planiranog boravka (potvrda o ličnim raspoloživim novčanim
sredstvima stranca),

         prijava adrese boravišta ili adrese stanovanja u Republici Srbiji iz MUP-a ili beli karton,

         dokaz o zdravstvenom osiguranju tokom planiranog boravka

         dokaz o uplati propisane takse,

         dve fotografije u boji 35x45mm

         popunjen formular

Pored navedene obavezne dokumentacije postoji i posebna dokumentacija.

 

2.1. Privremeni boravak po osnovu zaposlenja u Srbiji

 

Posebna dokumentacija koja se prilaže uz gorenavedenu obaveznu dokumentaciju:

         zahtev za odobrenje privremenog boravka po osnovu zaposlenja,

         izvod o registraciji pravnog lica ili preduzetnika u Republici Srbiji (ili rešenje o registraciji pravnog lica u kojem se stranac zapošljava),

         ugovor o radu (ili ugovor o delu ili drugi ugovor o radnom angažovanju stranca),

         Izveštaj Nacionalne službe za zapošljavanje o ispunjenosti uslova za zaposlenje (kada se stranac zapošljava prvi put) ili rešenje NSZ o odobrenju zasnivanja radnog odnosa sa strancem.

 

Privremeni boravak stranaca radi zapošljavanja odnosi se na zapošljavanje stranih državljana u Srbiji. ovo se odnosi na strance koji ne rade u inostranstvu, a nameravaju da se zaposle u Srbiji i potpišu ugovor o radu sa kompanijom koja posluje u Srbiji.

 

Kompanija koja upošljava stranca, dužna je d apodnese zahtev NSZ za odobrenje radne dozvole za rad tog stranog lica.

Uslov da se zaposli stranac je da NSZ objavi mišljenje o ispunjenosti uslova, odnosno da na evidenciji NSZ nema drugih lica sa kvalifikacijama koje kompanija zahteva.

 

2.2 Privremeni boravak radi upućivanja na rad u Srbiju

 

Dokumentacija potrebna za radnu dozvolu po ovom osnovu je:

         zahtev za odobrenje privremenog boravka po osnovu
upućivanja na rad,

         izvod ili rešenje o registraciji pravnog lica u Republici Srbiji

         ugovor o poslovnoj saradnji između stranog i domaćeg
pravnog lica (ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji i slično),

         uput ili odluka strane kompanije o upućivanju radnika
u pravno lice koje je registrovano u Republici Srbiji – potrebno je priložiti original i prevod ovlašćenog sudskog tumača,

         potvrda pravnog lica koje je registrovano u Republici
Srbiji (o radnom angažovanju stranog državljanina).

 

Privremeni boravak radi upućivanja stranca na rad u Srbiju je drugi osnov za ishodovanje radne dozvole. Ona se odnosi za dobijanje radne dozvole za stranca koji je zaposlen u inostranstvu (u istoj ili drugoj kompaniji), a koji se upućuje na rad u Srbiju.

 

Strani državljanin ne zasniva radni odnos u Srbiji, već je i dalje zaposlen u inostranstvu . Upućuje se da obavlja rad u kompaniji čije je sedište u Srbiji. U ovom slučaju se od NSZ ne zahteva izveštaj i mišljenje o ispunjenosti uslova o kvalifikacijama koje kompanija zahteva.

 

2.3 Privremeni boravak po osnovu samozapošljavanja

 

Zahtev po ovom osnovu odnosi se na radne dozvole za strance radi osnivanja preduzeća u Srbiji. Ovo važi za strance koji žele da otvore svoju firmu u Srbiji i da u njoj rade kao zaposleni.

Prva obaveza stranca u ovomslučaju je da se registruje kao preduzetnik u APR-u. Sledeći korak je dapodnese zahtev za privremeni boravak podnese Upravi za strance u PU.

 

Potrebna dodatna dokumentacija koja se prilaže po ovom osnovu, uz gorenavedenu obaveznu je:

         zahtev za privremeno odobrenje po osnovi samozapošljavanja,

         rešenje o registraciji iz APR-a ili izvod o registraciji pravnog lica ili preduzetnika,

         potvrda banke o prometu na računu

 

Da bi se olakšala saradnja sa drugim većim kompanijama u Srbiji, stranci se najčešće registruju kao preduzetnici. Ovo je čest slučaj u IT sektoru, gde veće kompanije radije biraju preduzetnika umesto da ga zaposle – osnuju radni odnos

 

Na ovaj korak se odlučuju naši i strani državljani kako bi lakše sarađivali sa većim firmama.

 

3. Ishodovanje radne dozvole po osnovu zapošljavanja stranca

 

Potrebna dokumentacija za izdavanje radne dozvole je:

         zahtev za izdavanje radne dozvole za zapošljavanje

         rešenje iz APR-a o upisu poslodavca u registar privrednih subjekata,

         pasoš (overena kopija prve strane sa ličnim podacima i
strana sa pečatom sa odobrenim privremenim boravkom),

         potvrda  PU ili odobrenje za privremeni boravak stranca u Srbiji,

         izveštaj NSZ o rezultatu sprovedenog testa tržišta rada,

         predlog ugovora o radu ili druge vrste ugovora o radnom angažovanju,

         uverenje iz baze Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja da kompanija nije otpuštala zaposlene po osnovu tehnološkog viška, za radno mesto za koje se traži radna dozvola,

         izvod iz pravilnika o organizaciji i sistematizaciji poslova poslodavca

         diploma i prevod diplome stečenog obrazovanja overen od strane sudskog tumača,

         dokaz o kvalifikacijama i radnom iskustvu, kao i overen prevod sudskog tumača za kopije potvrda o predhodnom iskustvu,

         dokaz o uplati administrativne takse

Za radnu dozvolu poslodavac teba da podnese zahtev za
izdavanje ili produženje radne dozvole NSZ. Ovaj zahtev poslodavac podnosi NSZ prema seduštu filijale. Nakon što je zahtev podnešen, NSZ je u obavezi da sprovede test tržišta rada koji se sprovodi po zahtevu kompanije koja želi da zaposli stranca.

 

Poslodavac podnosi zahtev za test tržišta rada za konkretno radno mesto. Zahtev podnosi najmanje 60 dana a najkasnije 10 dana pre izdavanja radne dozvole. NSZ zatim sprovodi test tržišta rada u periodu od 10 dana. Tako proverava da li na evidenciji nezaposlenih postoje nezaposlena lica koja odgovaraju profilu i kvalifikacijama iz podnetog zahteva.

Zatim NSZ kreira Izveštaj o realizaciji potebe za zapošljavanjem
koji dostavlja prodavcu. Nakon dobijanja Izveštaja poslodavac može da podnese zahtev za izdavanje radne dozvole.

 

3.1. Radna dozvola za upućena lica

 

Dokumentacija potrebana za podnošenje zahteva:

         zahtev za izdavanje radne dozvole za upućena lica,

         rešenje iz APR

         pasoš stranca, odnosno overena kopija prve i strane sa
pečatom,

         odobrenje o privremenom boravku u Srbiji,

         ugovor o poslovno tehničkoj saradnji ili drugi ugovor
između dva pravna lica (firma iz Srbije za koju se vrše poslovi i strana kompanija),

         overen prevod sudskog tumača za ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji,

         ugovor ili potvrda strane kompanije da taj stranac
radi najmanje godinu dana kod tog poslodavca.

         ugovor o zakupu stana za vreme koje će stranac boravitii raditi u Srbiji,

         akt ili potvrda strane kompanije o upućivanju stranca na rad u Srbiju (zajedno sa prevodom sudskog tumača,   

         dokaz o plaćenoj naknadi za administrativnu taksu.

 

3.2 Radna dozvola za kretanje u okviru privrednog društva – potrebna dokumentacija

 

Sledeću dokumentaciju podnosi ogranak strane kompanije
(ili zavisno preduzeće koje je registrovanu u Srbiji):

         zahtev za izdavanje radne dozvole za kretanje u okviru
pravnog lica registrovanog u inostranstvu,

         rešenje pravnog lica o upisu u APR,

         pasoš stranca, odnosno overene kopije prve strane i strane sa pečatom,

         odobrenje privremenog boravka u Srbiji

         ugovor ili potvrda strane firme da je stranac najmanje
godinu dana zaposlen kod tog poslodavca na poslovima rukovodioca, menadžera ili specijaliste (zajedno sa overenim prevodom sudskog tumača za ovaj dokument),

         akt ili potvrda inostrane kompanije o upućivanju stranca na rad u Srbiju (na poslove rukovodioca, menadžera ili specijaliste), zajedno sa overenim prevodom sudskog tumača za taj dokument,

         plaćena administrativna taksa

 

3.3 Radna dozvola za samozapošljavanje

 

Dokumentaciju podnosi strani državljanini prilaže sledeće dokaze:

         zahtev za izdavanje radne dozvole za samozapošljavanje,

         pasoš odnosno overene putne isprave,

         uverenje o privremenom boravku stranca u Srbiji,

         izjava o aktivnostima kojima planira da se bavi (vrsta, trajanje, obim aktivnosti, broj i struktura budućih zaposlenih)

         dokaz o kvalifikacijama i radnom iskustvu za obavljanje te konkretne delatnosti (sa overenim prevodom sudskog tumača),

          ugovor o vlasništvu ili zakupu poslovnog prostora,

         dokaz o uplaćenoj administrativnoj taksi

Ukoliko vam je potrebna bilo kakva pomoć na ovu temu, budite slobodni da nas kontaktirate 

E-fakture – sve što treba da znate o elektronskom fakturisanju

Kratak video na temu e faktura možete pogledati ovde

E-fakture – sve što treba da znate o elektronskom fakturisanju

Na samom početku treba napomenuti da elektronska faktura nije dokument koji je napravljen u PDF-u ili nekom drugom digitalnom formatu (word, excel…) i kao takav poslat nekim digitalnim putem klijentu.

Samo fakture napravljene ili distribuirane preko SEF-a (sistem elektronskih faktura) se u Srbiji smatra validnom e-fakturom.

SEF je informatičko-tehnološki sistem preko koga se vrši slanje, prijem, evidentiranje, obrada i čuvanje e-faktura. Potrebno je biti registrovan na SEF sistem. Ukoliko ste u zakonskoj obavezi da koristite e-fakture, putem SEF sistema šaljete fakture vašim klijentima, sistem koristi XML format, ali opciono uz XML možete slati i PDF kao propratnu dokumentaciju ukoliko vaš klijent izrazi potrebu ili iz nekog razloga imate potrebu da šaljete i PDF.

Ima nekoliko načina da formirate fakturu u XML formatu.

1. U specijalnom programu za izradu e-faktura

2. Putem računovodstvenog programa ukoliko je integrisan sa SEF sistemom

3. Direktno na SEF sistemu od kako se registrujete i ulogujete.

 

Sistem elektronskog fakturisanja je novost koja će preduzećima da pojednostavi i ubrza proces fakturisanja, donese uštede na administrativnim i operativnim troškovima, ali i da državi omogući veću kontrolu i efikasniju naplatu poreza. Ne treba zanemariti i činjenicu da će se smanjenjem upotrebe papira doprineti i zaštiti životne sredine.

Ono što pouzdano znamo je da papirne fakture odlaze u istoriju, a samim tim i njihova dostava, obrada i arhiviranje postaju digitalni. To će olakšati i ubrzati pretragu starijih faktura i doprineti efikasnosti u poslovanju.

Elektronskim fakturisanjem upravlja posebna služba pri ministarstvu finansija. Sistem je besplatan i mogu da mu pristupe svi subjekti javnog i privatnog sektora.

Proces će izgledati tako što korisnici sami ili uz pomoć knjigovodstvenih agencija izvoze fakturu na portal e-fakture i preko njega ga šalju poslovnim partnerima. Takođe postoji i opcija za unošenje e-faktura direktno u sistem e-faktura bez izvoza.

 Ko nije u obavezi da koristi sistem za e-fakture

Nisu svi obavezni da koriste sistem e-fakture, izuzeti su privrednici koji nisu u sistemu PDV-a, međutim ako žele mogu koristiti sistem, sa napomenom da ukoliko žele da koriste sistem moraju to raditi u skladu sa zakonom i u obavezi su da sistem koriste u tekućoj i narednoj kalendarskoj godini.

Takođe, nema obaveze kod prometa na malo i primanja avansa za isti, izuzeti su i korisnici sredstava iz međunarodnih sporazuma, ali i sektor odbrane  za modernizaciju, remont i servis opreme i ostale povezane transakcije.

Iako nije u obavezi, obveznik može biti dobrovoljni korisnik sistema elektronskih faktura, ukratko to je pravno lice ili preduzetnik koji nije u sistemu PDV-a.  

Tu se onda postavlja pitanje zašto bi neko dobrovoljno želeo da bude u sistemu elektronskih faktura?

U određenim slučajevima lice koje je dužno da obračuna PDV nije dužno da izda fakturu, to ćemo videti kroz sledeće primere:

1. Obveznik PDV (privatni sektor) vrši promet preduzetniku koji nije u sistemu PDV-a, ovde nema obavezu da izda e fakturu ali pošto na svoj promet obračunava PDV, dužan je da isti  evidentira u SEF.

2. Primalac dobara i usluga je iz oblasti građevinarstva po zakonu je dužan da vrši interni obračun PDV-a, a lice koje vrši promet izdaje e fakturu na kojoj nije obračunat PDV. Ovde primalac vrši obračun PDV-a na promet drugog lica, i taj PDV evidentira u SEF.

3. Primalac usluge od lica iz inostranstva koje nema poreskog punomoćnika u Srbiji, kada je u skladu sa odredbama člana 12. Zakona o PDV smatra da je mesto prometa usluge Srbija – ovo lice se smatra poreskim dužnikom, vrši obračun PDV-a na promet stranog lica i tako obračunat PDV evidentira u SEF

4. Primalac dobara i usluga za promet sekundarnim sirovinama i usluga povezanih sa tim dobrima, koji se u skladu sa Zakonom o PDV smatra poreskim dužnikom. Obveznik koji vrši promet izdaje elektronski račun bez obračunatog PDV, primalac dobara i usluga kao poreski dužnik vrši obračun PDV na promet drugog lica i taj PDV evidentira u SEF.

5. Promet na malo od strane PDV obveznika, kada ne postoji obaveza evidentiranja prometa preko fiskalnog uređaja. Obveznik PDV ne izdaje elektronsku fakturu (promet na malo)m ali pošto se ne izdaje ni fiskalni račun, PDv obračunat na svoj promet evidentira u SEF.

 

Za koga je obavezno e-fakturisanje

Obaveza e-fakturisanja odnosi se na sve transakcije:

          Subjekata javnog sektora,

          Subjekata privatnog sektora koji su obveznici PDV-a, 

          Subjekata javnog i privatnog sektora

 

 Rokovi vezani za obavezu korišćenja e-faktura

Privatni sektor:

01.05.2022. Obaveza subjekta privatnog sektora za izdavanje elektronske fakture subjektu javnog sektora (budžetlijama i javnim preduzećima)

01.07.2022. Obaveza subjekta privatnog sektora za prijem i čuvanje elektronskih faktura (izdatih od strane subjekata javnog i privatnog sektora)

01.01.2023. Obaveza subjekta privatnog sektora za izdavanje elektronske fakture subjektu privatnog sektora

Javni sektor:

01.05.2022. Izdavanje elektronske fakture subjektu javnog sektora

01.05.2022. Prijem i čuvanje e faktura (izdatih od strane subjekata javnog i privatnog sektora)

01.05.2022. evidentiranje obračuna PDV osim trasnakcija u kojima je jedna od strana subjekt javnog sektora

01.07.2022. Izdavanje elektronske fakture subjektu privatnog sektora.

Šta sve mora da sadrži e-faktura?

Ispravna e-faktura mora da sadrži sve neophodne i zakonom propisane elemente:

● Poslovno/skraćeno poslovno ime što podrazumeva naziv, adresu, PIB i matični broj izdavaoca

● Račun izdavaoca e-fakture

● Poslovno ime primaoca (naziv, adresa, PIB i matični broj)

● Poslovni račun primaoca

● Broj, datum i mesto izdavanja

● Datum isporuke dobara / pružanja usluga

● Iznos eventualnih avansnih plaćanja

● Instrukcije za plaćanje

● Podatke o vrsti i količini isporučenih dobara ili vrsti i obimu izvršenih usluga

● Iznos osnovice za PDV

● Poreska stopa

● Iznos obračunatog PDV-a

● Ukupan iznos

● Napomena o odredbi zakona kojim se uređuje PDV na osnovu koje nije obračunat PDV

 

Rok za prihvatanje ili odbijanje e-fakture

Primalac je u obavezi da direktno ili preko informacionih posrednika proveri primljenu fakturu. Pristupom sistemu i proverom fakture primalac odlučuje da li prihvata ili odbija fakturu i to u roku od 15 dana od trenutka prijema. Ukoliko je primalac javni subjekt i u roku od 15 dana ne prihvati ili odbije fakturu, faktura se smatra prihvaćenom. Ukoliko je primalac privatnik, tj. obveznik PDV-a, a u roku od propisanih 15 dana ne prihvati ili odbije fakturu, biće ponovo obavešten da je izdata faktura nakon čega mu se rok produžava za 5 dana, ako i u tom roku ne prihvati ili odbije fakturu, ista se smatra odbijenom.

 

Storniranje e-fakture

Izdavalac e-fakture ima mogućnost da poništi fakturu sve do momenta njenog prihvatanja od strane primaoca. Nakon trenutka prihvatanja fakture, ukoliko izdavalac želi da stornira izdatu fakturu, u obavezi je da izda storno fakturu.


Ovde možete pronaći sveže informacije vezane za ovu temu. 

Kako odabrati pravnu formu kod osnivanja firme

Kako odabrati pravnu formu?

Jedna od važnijih, ako ne i najvažnija odluka kod osnivanja vaše firme je odabir pravne forme.

U tom smislu najgrublja podela je privredno društvo ili preduzetnik. 

Odabir pravne forme će uticati na više segmenata u vašem poslovanju.

Odabir pravne forme uticaće i na stepen odlučivanja i donošenja odluka osnivača odnosno vlasnika firme, zato je bitno doneti ispravnu odluku i u smislu odgovornosti osnivača.

 Kod osnivanja biraćete između:

– preduzetnik,

društvo s ograničenom odgovornošću,

– ortačko društvo,

– komanditno društvo,

– akcionarsko društvo.

 Privredno društvo je pravno lice koje osnivaju osnivačkim aktom pravna i/ili fizička lica radi obavljanja određene privredne delatnosti, a u cilju sticanja dobiti.

Privredna društva pravne forme su DOO, ortačko društvo, komanditno društvo i akcionarsko društvo.

Privredna društva se dele na društva kapitala i društva lica.

 U slučaju društva kapitala, vlasnici/članovi društva, ne odgovaraju ličnom imovinom za sve obaveze firme, već je njihova odgovornost ograničena. To znači da odgovaraju imovinom koju su uneli u društvo, odnosno imovinom koju su upisali za unos u društvo.

Društva kapitala su Društvo sa ograničenom odgovornošću i akcionarsko društvo

 U slučaju društva lica, za sve dugove i obaveze firme vlasnici odgovaraju neograničeno, odnosno osnivači snose odgovornost za sve obaveze društva ličnom imovinom i imovinom koju su uneli u društvo. Takva društva su ortačko društvo i komanditno društvo.

Preduzetnik ne spada u privredna društva, on je osoba, odnosno, poslovno sposobno fizičko lice registrovano da obavlja delatnost u cilju sticanja profita.

 U našoj zemlji kao mogućnosti osnivanja postoje još i:

– Ogranak domaćeg pravnog lica

– Ogranak stranog pravnog lica

– Predstavništvo

1. Društvo sa ograničenom odgovornošću

DOO je pravna forma privrednog društva, njega osniva jedan ili više članova-osnivača. DOO mogu osnovati fizička i/ili pravna lica.

 Propisan je osnovni kapital osnivača u minimalnoj visini od 100 dinara. Visinu početnog kapitala određuju sami osnivači. U slučaju određenih delatnosti zakonom može biti propisan i veći iznos početnog osnovnog kapitala. Osnovni kapital može biti u novčanom ili nenovčanom obliku i unosi se u novcu, stvarima ili pravima.

 Prvi korak u procesu osnivanja DOO je podnošenje prijave osnivanja društva Agenciji za privredne registre. DOO treba da sastavi i osnivački akt  društva u koji se unosi osnivački kapital svih članova DOO, taj dokument se podnosi zajedno sa prijavom. U celom ovom procesu najbolje je angažovati knjigovodstvenu agenciju koja će brzo i profesionalno uraditi ceo posao za Vas.

 U tekstu na linku možete da doznate više o otvaranju firme i zašto bi bilo dobro odabrati knjigovođu pre bilo kog drugog koraka. 

https://www.trgoservis.com/kako-otvoriti-firmu/

 Takođe ima više dobrih tekstova na temu kako odabrati knjigovođu, evo linka jednog teksta koji će vam pomoći i usmeriti Vas u odabiru knjigovođe.

https://www.021.rs/story/Info/Biznis-i-ekonomija/276913/Kako-da-odaberete-knjigovodju-za-svoj-uspesan-biznis.html

 Za sve obaveze firme odgovorno je DOO, a odgovara se imovinom privrednog društva. Članovi nisu odgovorni, odnosno odgovaraju ograničeno u skladu sa svojim udelom u osnovni kapital. Oni za obaveze firme ne odgovaraju svojom ličnom imovinom. U slučaju da dođe do neke vrste zloupotrebe, nastanka štete ili nezakonitog delovanja, osnivači postaju odgovorni za obaveze firme.

 Srazmerno visini uloga, osnivači poseduju udeo u kapitalu društva, sem ako osnivačkim aktom nije drugačije definisano. Osnivači sem obaveza imaju i određena prava koja su srazmerna udelu u društvu.

Ta su prava: pravo glasa i upravljanja društvom, imovinska prava, pravo na učešće u raspodeli dobiti, Pravo na učešće u likvidacionom ostatku i ostala prava.

Prenos udela kapitala u DOO je Slobodan, sem ako nije drugačije definisano osnivačkim aktom, ali je ograničen pravom preče kupovine. Kod jednočlanog DOO moguće je uraditi prenos vlasništva udela na drugo lice, u takvom slučaju sklapa se ugovor o prenosu udela.

2. Preduzetnik

Preduzetnik je fizičko lice registrovano da obavlja delatnost i na taj način ostvaruje dobit. Jedna osoba se ne može registrovati kao više preduzetnika, jedno fizičko lice
je jedan preduzetnik.

Registracijom preduzetnika u Agenciju za privredne registre vrši se upis u privredni
registar. U roku od pet dana od podnošenja prijave, donosi se rešenje kojim se
vrši upis preduzetnika. Ukoliko se prijava odbije, prijava se obustavlja.

Kada APR donese rešenje o usvajanju registracione prijave, preduzetniku počinju da teku poslovne obaveze kao pravnom licu.

 Preduzetnik ima pravo da svojom zaradom samostalno raspolaže, i pripada mu sav prihod odnosno zarada koju ostvari.

 Za razliku od DOO, preduzetnik za sve obaveze povezane sa obavljanjem delatnosti garantuje ličnom imovinom, a tu spada ona koja je stečena poslovanjem, ali i imovina koju je posedovao pre nego što je osnovao firmu.

Iz pravnog ugla, preduzetnik ima obaveze i odgovornosti kao pravno lice-firma bez ozira što obavlja poslove kao fizičko lice.

Kako bi prekinuo obavljanje delatnosti potebno je da bude obrisan iz Privrednog registra. Bitno je napomenuti da brisanjem iz registra ne prestaje njegova odgovornost za nastale obaveze. Te obaveze se automatski prenose i padaju na teret na fizičkog lica. 

3. Akcionarsko društvo

Akcionarsko društvo je pravno lice čiji je osnovni kapital utvrđen i
podeljen na jednake vrednosti. Ova pravna forma nastaje udruživanjem kapitala
jednog ili više osnivača koji se nazivaju akcionari. Akcionari mogu biti osobe
i pravna lica.

Za sve obaveze ili gubitke akcionarsko društvo odgovara celokupnom
imovinom. Akcionari odgovaraju ograničeno, imovinom koju su uneli u društvo,
uključujući i onu koju su upisali kao unos. Akcionari ne odgovaraju za obaveze
i dugove društva ličnom imovinom, osim u slučaju zloupotrebe i nastanke štete
kada za istu moraju odgovarati.

Prilikom osnivanja akcionarskog društva osnivači u društvo unose osnovni
kapital koji može biti novac, stvari ili prava. Minimalni iznos osnovnog
kapitala je 3.000.000 dinara. Zakonski, akcionari prilikom osnivanja društva
moraju uplatiti ili uneti uloge u iznosu od najmanje 25% osnovnog kapitala.

Akcionarsko društvo prilikom osnivanja mora imati Osnivački akt i
Statut. Organi društva su skupština i direktor društva, ujedno, to su i obavezni
organi upravljanja akcionarskog društva. AD može da ima i nadzorni odbor .
Ovakva pravna forma je pogodna u slučajevima kada je za početak rada delatnosti
potreban velik početni kapital.

Akcionari u društvu dele udeo u kapitalu u visni unetog osnovnog kapitala
i po istom principu srazmerno tome učestvuju u raspodeli neto dobiti. Dividenda
je naziv za dobit Akcionarskog društva. Skupština Akcionarskog društva mora
doneti odluku o raspodeli dobiti kako bi akcionari mogli da podižu ostvarenu
dobit. Kod podizamka divedende-dobiti obavezno se plaća porez od 15%.

4. Ortačko društvo

Ortačko društvo je pravni oblik koji mogu registrovati dva ili više ortaka. Društvo se registruje radi obavljanja poslovne delatnosti sa ciljem ostvarivanja dobiti.

Ortačko društvo je društvo lica i osnivači odgovaraju neograničeno. Tako da za obaveze i dugove društva odgovaraju solidarno i celom svojom ličnom imovinom.

U slučaju ove pravne forme, nije propisan minimalni osnivački ulog, ali u pravilu ortaci unose istu vrednost kao ulog. Dobit se raspodeljuje na jednake delove, sem u slučaju da Aktom nije drugačije definisano.

Ovu pravnu formu mogu da registruju fizička i pravna lica. Društvo se osniva Osnivačkim aktom ili Ugovorom o osnivanju.

Opšti pravni akt treba da sadrži podatke o osnivačima, sve podatke vezane za pravno lice, sedište, pretežnu delatnost, ulog i vrednost uloga svakog od ortaka i ostale iformacije značajne za društvo. Osnivači društva mogu sastaviti i međusobni ugovor kojim se definišu njihovi odnosi, kao i način upravljanja društvom.

Odluke moraju biti donešene jednoglasno, to znači da jedan od ortaka ne
može doneti odluku bez saglasnosti svih ortaka društva. Za bilo koju odluku koju
društvo donese, a nije karaktera redovnog poslovanja, potrebna je saglasnost
svih ortaka društva. Ostale odluke koje spadaju u redovno poslovanje donose se
po principu večine glasova.

5. Komanditno društvo

Komanditno društvo je pravno lice koje prilikom osnivanja mora imati najmanje dva člana – komplementar i komanditor. Osnivači ovog društva mogu biti pravna i fizička lica.

Komplementar je član i osnivač koji za sve obaveze društva odgovara neograničeno, imovinom koju je uneo u društvo.

Komanditor je član Komanditnog društva koji ima ograničenu odgovornost i on odgovara do visine svog uloga.

I komplementar i komanditor mogu biti fizička ili pravma lica, ali i firme.

Dakle, ovde se jasno vidi da osnivači ovog društva nemaju isti status.

Komplementar je osnivač koji vodi firmu i zastupa njene interese u izvršenju poslova, a komanditor kao osnivač nema nikakva ovlašćenja.

U skladu sa zakonom o privrednim društvima, na komanditno društvo primenjuju se odredbe otačkog društva i u skladu sa tim, komplementari imaju
isti status kao ortaci.

Iako ne postoji propisan minimalni ulog, prilikom osnivanja komplementar
i komanditor unose jednake vrednosti uloga, to mogu biti stvari, prava, rad i
usluge. U skladu sa ulogom učestvuju u raspodeli dobiti i pokrivanju gubitaka.

6. Ogranak domaćeg pravnog lica

Ova forma predstavlja izdvojeni organizacioni deo domaćeg privrednog
društva na teritoriji Republiek Srbije preko koga ono obavlja svoju delatnost.

Ogranak privrednog društva nije pravno lice i ne posluje u mestu sedišta
pravnog lica već van njega i to u cilju obavljanja delatnosti u jednom ili više
drugih mesta.

U pravnom prometudeluje u ime i u korist pravnog lica koje je ogranak osnovalo.

Za sve obaveze ogranka koje u procesu poslovanja nastanu prema trećim licima, odgovara osnivač koji je ogranak i osnovao.

Ogranak domaće firme se osniva Odlukom o obrazovanju ogranka privrednog
društva koju donosi skupština, ortaci ili komplementari, sem ako osnivačkim
aktom ili statutom nije drugačije definisano.

Iako nema status pravnog lica, za ogranak se mora podneti dokumentacija
i registraciona prijava za osnivanje ogranka radi upisa u Agenciju za privredne
registre.

Postoje i određene mogućnosti za strane kompanije u Srbiji, to su Ogranak i Predstavništvo stranog pravnog lica

1. Ogranak stranog pravnog lica

Ovaj ogranak je izdvojeni organizacioni deo firme iz inostranstva preko
koga ona obavlja delatnost u Republici Srbiji. Ogranak ima svoju pretežnu
delatnost, ali može da obavlja i ostale delatnosti koje nisu zabranjene
zakonom. Pretežna delatnost društva osnivača i ogranka ne moraju biti iste i
mogu se razlikovati u skladu sa potrebama.

Zakonski zastupnik je obavezan ali ne mora biti isti za osnivača i ogranak. 

Ova forma poslovanja nema status pravnog lica, već obavlja delatnost za i u ime osnivača.

Osnivač je u ovom slučaju strano privredno društvo, i ono je odgovorno i upravlja poslovanjem ogranka.

Takođe strani osnivač je je odgovoran za sve obaveze koje nastaju poslovanjem ogranka.

U smislu poreskih obaveza, ogranak ima status domaćeg poreskog rezidenta.

Ogranak se osniva odlukom o obrazovanju ogranka, a donosi je nadležni organ strane firme. Od kako se prikupi sva dokumentacija, zajedno sa prijavom osnivanja ogranka, podnosi se u privredni registar.

 2. Predstavništvo stranog pravnog lica

Ovo je oblik koji predstasvlja izdvojen organizacioni deo strane

kompanije u Srbiji i može da obavlja prethodne i pripremne radnje radi
zaključenja pravnog posla tog privrednog društva. Predstavništvo nema status
pravnog lica, ne obavlja delatnost osnivača ali da bi poslovalo u Srbiji, mora
biti registrovano u Agenciji za privredne registre.

Ograničenje ovog oblika poslovanja je da ne može obavljati delatnost strane firme, u smislu plasmana i prodaje robe ili prućanja usluga na domaćem tržištu.

Jedino što predstavništvo može je zaključivanje poslova povezanih sa njihovim tekućim poslovanjem.

Strano predstavništvo osniva nadležni organ stranog pravnog lica odlukom
o obrazovanju predstavništva i registruje ga u agenciji za privredne registre.

Predstavništvo nema odgovornost prema trećim licima, već za sve obaveze
odgovara strana firma koja ga je i osnovala. 

Nadamo se da smo ovim tekstom uspeli da Vam damo korisne informacije koje će Vam pomoći u donošenju ispravnih poslovnih odluka.

Ipak, odabir pravne forme je bitan, odnosno prvi bitan korak uz odabir knjigovođe u procesu poslovanja.

Naša sugestija je da se zato ipak obratite profesionalcu kako biste odabrali pravi pravni oblik za Vaše uspešno poslovanje.

Knjigovodstvena agencija Trgoservis je partner mnogim uspešnim firmama od samog početka njihovog poslovanja. Sa nekima od njih uspešno sarađujemo preko 20 godina! Ispravnim poreskim savetima, kvalitetnim knjigovodstvom i pomoći kod donošenja važnih odluka postali smo pouzdan partner i nerazdvojiv deo poslovanja naših uspešnih klijenata.

Ukoliko imate bilo kakvo pitanje, tražite savet ili želite da podelite sa nama poslovnu ideju, slobodno se javite da porazgovaramo… onako prijateljski i bez obaveze…

Arhivska građa – sve što treba da znate

Donešen je novi Zakon o arhivskoj građi i arhivskoj delatnosti koji je Narodna skupština Republike Srbije izglasala dana 24.01.2020. godine.

Zakon koji se detaljno bavi pitanjem arhivske građe i dokumentarnim materijalom, počeo je sa primenom dana 02.02.2021.godine i zasigurno možemo reći da u ovoj oblasti ima dosta novosti.

Najveća novost za privrednike je uvođenje novih obaveza u pogledu postupanja sa arhivskom građom i materijalom, gde je cilj Zakonodavca da se uvođenjem procedura u postupcima i periodičnim izveštavanjem javnog arhiva uvede red i disciplina u ovoj oblasti kakva npr. postoji u Evropskoj uniji.

Novim Zakonom utvrđuju se uslovi za zaštitu arhivske građe i dokumentacije, utvrđuje se pravna regulativa koja se odnosi na arhivsku građu izvorno nastalu u elektronskom obliku, nadležnost i delatnost javnih arhiva, ali se ostavlja prostor i za osnivanje privatnih arhiva u smislu posebne delatnosti.

Po Zakonu, stvaralac i imalac arhivske građe je svako pravno ili fizičko lice  čijim delovanjem  nastaje arhivska građa.

Stvaraoci arhivske građe imaju obavezu da donesu odgovarajuće interne opšte akte iz ove oblasti shodno odredbi člana 14. Zakona po kojoj, svaki stvaralac je dužan da donese:

1.      Opšti akt o načinu evidentiranja, klasifikovanja, arhiviranja i čuvanja arhivske građe i dokumentarnog materijala;

2.      Listu kategorija arhivske građe i dokumentarnog materijala sa rokovima čuvanja;

3.      Opšti akt o načinu evidentiranja, zaštite, i korišćenja elektronskih dokumenata.

Nadležni javni arhiv daje saglasnost na listu kategorija arhivske građe i dokumentarnog materijala sa rokovima čuvanja.

Takođe, stvaraoci arhivske građe u u privrednom društvu dužni su imenovati odgovorno stručno lice (zaposleno kod stvaraoca arhivske građe) za zaštitu arhivske građe i dokumentacije i postupanje sa arhivskom građom i dokumentacijom.

Ranije, zbog nepostojanja adekvatne sankcije koja bi se u primenjivala u praksi, najveći broj stvaraoca arhivske građe je zanemarivao ovu obavezu.

Novim Zakonom uvedena je obaveza stvaraoca arhivske građe da dostavi nadležnom javnom arhivu prepis Arhivske knjige najkasnije do 30. aprila tekuće godine, za dokumentarni materijal nastao u prethodnoj godini, gde je za nepoštovanje ove obaveze kaznenim odredbama Zakona uvedena kazna u vidu prekršajne odgovornosti i mogućnost kažnjavanja pravnog lica novčanom kaznom do 2.000.000,00 dinara.

Sva pravna lica koja do sada nisu uredno vodila arhivsku knjigu, biće dužna da retroaktivno, od dana osnivanja sačine istu, i overe je pred nadležnim javnim arhivom.

Takođe, Zakon uvodi obavezu stvaraocu arhivske građe da u slučaju svake buduće statusne promene, promene adrese sedišta ili poslovnog imena, kao i u slučaju pokretanja likvidacije  ili otvaranja stečaja obavesti o navedenoj promeni nadležni javni arhiv.

Po prvi put odredbom člana 11 Zakona regulisano je i pitanje arhivske građe i dokumentarnog materijala u elektronskom obliku, po kojoj:

,,Stvaralac i imalac arhivske građe i dokumentarnog materijala u elektronskom obliku dužan je da sprovodi procedure i postupke vezane za upravljanje dokumentima, kao i da koristi informacioni sistem, koji garantuju zaštitu, autentičnost, verodostojnost, celovitost i upotrebljivost elektronskih dokumenata.

Stvaralac i imalac arhivske građe i dokumentarnog materijala pripremu arhivske građe i dokumentarnog materijala za pouzdano elektronsko čuvanje i pouzdano elektronsko čuvanje arhivske građe i dokumentarnog materijala vrši u skladu sa propisima kojima se uređuje pouzdano elektronsko čuvanje i u skladu sa propisima donetim na osnovu ovog zakona.“

Drugim rečima, sve što stvaralac arhivske građe stvori kao dokument u elektronskom obliku, koji je podoban za potpisivanje kvalifikovanim elektronskim sertifikatom, u tom (elektronskom obliku) se dokument u buduće i čuva.

Arhivska građa čuva se trajno u obliku u kojem je nastala, što znači da ako je dokumentarni materijal, koji je klasifikovan kao arhivska građa, nastao u papirnom obliku, nipošto ne sme biti uništen, bez obzira na njegovo eventualno digitalizovanje.

Sa druge strane, dokument koji nije elektronski i za koji nije propisan trajan rok čuvanja može se uništiti i pre isteka propisanog perioda čuvanja, ukoliko se čuva u okviru usluge kvalifikovanog elektronskog čuvanja dokumenata.

Očekuje se donošenje odgovarajućih podzakonskih akata, koji bi trebalo da budu doneti u roku od godinu dana od stupanja Zakona na snagu i koji bi trebali bliže da nam definišu buduća prava i obaveze u postupku arhiviranja.

Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.