Vodič za evidentiranje stvarnog vlasnika u Centralnu evidenciju (2025)

Od 1. oktobra 2025. godine počela je primena novog Zakona o Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika („Službeni glasnik RS”, br. 19/25, 51/25 i 60/25-ispr).
Svi registrovani subjekti dužni su da se usklade sa zakonom do 29. novembra 2025. godine.

🔹 Ko ima obavezu evidentiranja?

Zakon se odnosi na:

  • Privredna društva (sem javnih akcionarskih),

  • Zadruge,

  • Ogranci stranih društava,

  • Udruženja, fondacije, zadužbine i ustanove,

  • Predstavništva stranih privrednih društava

Dakle, gotovo svi privredni subjekti u Srbiji, sem javnih akcionarskih društava i pojedinih izuzetaka (npr. političke stranke, sindikati, crkve i verske zajednice).

🔹 Ko je stvarni vlasnik?

Stvarni vlasnik je fizičko lice koje:

  1. poseduje 25% ili više udela ili prava glasa,

  2. ima preovlađujući uticaj na donošenje odluka,

  3. posredno finansira poslovanje i time utiče na upravljanje,

  4. ili je osnivač/korisnik trasta, fondacije ili zadužbine.

Ako nijedno lice ne ispunjava ove kriterijume, kao stvarni vlasnik se evidentira zakonski zastupnik (direktor ili član organa upravljanja).

🔹 Ko vrši unos podataka?

Evidentiranje se vrši elektronski, putem Portala APR-a, uz korišćenje kvalifikovanog elektronskog potpisa (npr. Pošta, PKS, HALCOM, MUP…).
Unos može izvršiti:

  • Osnivač (u fazi osnivanja),

  • Zakonski zastupnik (u svim drugim slučajevima),

  • Poverenik trasta.

🔹 Rokovi i dokumentacija

Registrovani subjekti imaju rok 60 dana (do 29. novembra 2025.) da unesu i učitaju potrebnu dokumentaciju.
Dokumenti moraju biti tačni, ažurni i ne stariji od šest meseci.
Ako su na stranom jeziku, potrebno ih je prevesti i overiti.
Sve se učitava u PDF formatu.

🔹 Kada se stvarni vlasnik ne evidentira?

Zakon prepoznaje slučajeve u kojima nije potrebno određivati stvarnog vlasnika, npr:

  • kada je jedini osnivač država, pokrajina ili lokalna samouprava,

  • za subjekte u stečaju ili prinudnoj likvidaciji,

  • kada je u vlasničkoj strukturi prisutan društveni kapital ili fond države.

🔹 Gde se vrši evidencija?

👉 Na novom portalu Agencije za privredne registre (APR) — Centralna evidencija stvarnih vlasnika.
Ovlašćena lica se prijavljuju putem kvalifikovanog elektronskog potpisa i unose sve potrebne podatke i dokumenta.


📌 Rok za evidentiranje: 29. novembar 2025.
Neusaglašavanje sa Zakonom može dovesti do kazni i ograničenja poslovanja

Link do originalnog dokumenta Ministarstva privrede

Izvor: Ministarstvo privrede Republike Srbije

⚠️ Problemi sa kvalifikovanim sertifikatima PKS – šta se dogodilo i kako izbeći slične situacije

⚠️ Problemi sa kvalifikovanim sertifikatima PKS – šta se dogodilo i kako izbeći slične situacije

Tokom vikenda 11. i 12. oktobra 2025. godine veliki broj korisnika kvalifikovanih sertifikata za elektronski potpis izdatih od strane Privredne komore Srbije (PKS) nije mogao da pristupi Sistemu elektronskih faktura (SEF).

Ovaj problem se dogodio upravo u periodu kada je veliki broj obveznika žurio da u roku od 12 dana po isteku poreskog perioda elektronski evidentira PDV i prethodni porez na SEF-u — zbog čega je zastoј u radu sistema izazvao ozbiljne posledice.

💸 Podsetimo, za neevidentiranje PDV u propisanom roku na SEF predviđene su novčane kazne:

  • od 200.000 do 2.000.000 dinara za pravna lica,

  • i od 50.000 do 500.000 dinara za preduzetnike.

PKS je problem pravdao „nestankom električne energije“ i „privremenim prekidom rada sistema“, dok je Ministarstvo finansija u saopštenju navelo da se problem odnosi isključivo na sertifikate PKS i da se, dok traje rešenje, korisnici mogu prijaviti putem ConsentID aplikacije.


🔍 Šta je sporno

Ovakav prekid u radu sistema pokazuje ozbiljan nedostatak profesionalnosti.
PKS je, kao izdavalac kvalifikovanih sertifikata, po zakonu dužna da preduzima sve tehničke i organizacione mere koje obezbeđuju pouzdano funkcionisanje usluge.
Za nepostupanje po toj obavezi propisana je novčana kazna od 50.000 do 2.000.000 dinara, ali je teško očekivati da će iko za ovaj propust snositi posledice.


✅ Naš savet: obezbedite alternativu

Da biste izbegli slične probleme u budućnosti, preporučujemo da pored fizičkog sertifikata (na USB stiku, kartici ili ličnoj karti) koristite i kvalifikovani elektronski sertifikat u klaudu uz pomoć mobilne aplikacije ConsentID.

Ovu uslugu pruža Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu, potpuno besplatno.

📘 Više informacija i uputstva:


🟩 Zaključak
Ovaj slučaj pokazuje koliko je važno imati pouzdan način pristupa SEF sistemu. Ako još uvek koristite samo sertifikat PKS, sada je pravi trenutak da razmotrite sigurniju i praktičniju alternativu.

Isplata otpremnine pre otkaza ugovora o radu

📢 OBAVEŠTENJE ZA POSLODAVCE

Isplata otpremnine pre otkaza ugovora o radu

Prema Zakonu o radu, poslodavac je dužan da zaposlenom isplati otpremninu pre otkaza ugovora o radu, ako do otkaza dolazi zbog tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena.

💡 Koliki je iznos otpremnine?
Visina otpremnine utvrđuje se opštim aktom ili ugovorom o radu, ali ne može biti niža od trećine zarade zaposlenog za svaku navršenu godinu rada kod istog poslodavca.

⚖️ Šta ako otpremnina nije isplaćena na vreme?
Ako poslodavac ne izvrši ovu obavezu pre otkaza:

  • zaposleni može pokrenuti sudski postupak radi zaštite svojih prava, i

  • u roku od 15 dana zatražiti od inspekcije rada odlaganje izvršenja rešenja o otkazu i vraćanje na rad do odluke suda.

📌 Napomena:
Rešenje o otkazu ugovora o radu nije izvršna isprava ako otpremnina nije prethodno isplaćena.

Savet:
Preporučujemo poslodavcima da blagovremeno planiraju isplate otpremnina i da pravovremeno pripreme svu dokumentaciju, kako bi izbegli moguće sudske sporove i inspekcijske mere.

Uticaj neizdate građevinske dozvole na pravo na odbitak prethodnog PDV-a

🏗️ Uticaj neizdate građevinske dozvole na pravo na odbitak prethodnog PDV-a

(Mišljenje Ministarstva finansija, br. 002531227 2025 10520 04 000 011 004 od 12. juna 2025. godine)

Ministarstvo finansija zauzelo je stav da neizdavanje građevinske dozvole u trenutku avansnog plaćanja ne utiče na pravo obveznika PDV-a da ostvari odbitak prethodnog poreza po osnovu avansne fakture.

Prema mišljenju Ministarstva:

  • Ako je izdat predugovor o kupoprodaji nepokretnosti u izgradnji, solemnizovan kod javnog beležnika,

  • Ako je izdat avans za kupovinu budućih ekonomskih celina (npr. poslovnih apartmana),

  • I ako postoje lokacijski uslovi za izgradnju objekta,
    → obveznik PDV – primalac avansa dužan je da obračuna PDV od 20% i izda avansnu e-fakturu, dok obveznik PDV – davalac avansa ima pravo na odbitak prethodnog poreza, pod uslovom da je avansna faktura prihvaćena u sistemu e-faktura.

Ministarstvo je dodatno pojasnilo da:

Tekst solemnizacione klauzule, koji navodi potencijalne rizike ukoliko građevinska dozvola naknadno ne bude izdata, nema uticaja na ostvarivanje prava na odbitak prethodnog poreza.

📌 Zaključak:
U slučaju avansnog plaćanja za nepokretnosti u izgradnji, pravo na odbitak prethodnog PDV-a postoji i kada građevinska dozvola još nije izdata, pod uslovom da su ispunjeni svi drugi uslovi iz Zakona o PDV-u i da je avansna e-faktura prihvaćena.

Produženje radnog odnosa na određeno vreme

Produženje radnog odnosa na određeno vreme

Prema mišljenju Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja (br. 011-00-1029/2015-02 od 16.11.2015), radni odnos zasnovan na određeno vreme može se produžiti aneksom ugovora o radu.

Ključne napomene:

  • Ugovor o radu na određeno vreme može trajati najduže 24 meseca (sa ili bez prekida).

  • Prekid kraći od 30 dana ne smatra se prekidom radnog odnosa i računa se u ukupni period od 24 meseca.

  • Ako se zaključi novi ugovor o radu na određeno vreme (sa istim ili drugim zaposlenim), to predstavlja novi radni odnos.

  • Produženje radnog odnosa može se izvršiti aneksom ugovora, sve dok se ne pređe maksimalni rok od 24 meseca.

👉 Na ovaj način obezbeđuje se kontinuitet radnog odnosa, jer je aneks sastavni deo postojećeg ugovora.

Novi neoporezivi iznos zarade od 2026. godine

Novi neoporezivi iznos zarade od 2026. godine

Ministar finansija najavio je povećanje neoporezivog iznosa zarade, koje će važiti od 1. januara 2026. godine.

🔹 Novi neoporezivi iznos: 34.221 dinar (umesto dosadašnjih 28.423 dinara).
🔹 Predlog je upućen u skupštinsku proceduru, a primena se očekuje početkom 2026. godine.

Uticaj na obračun zarade (primer bruto 100.000 dinara):

Stavka

Do 31.12.2025.

Od 1.1.2026.

Neoporezivi iznos zarade

28.423,00

34.221,00

Osnovica za obračun poreza

71.577,00

65.779,00

Iznos poreza

7.157,70

6.577,90

Neto zarada zaposlenog

72.942,30

73.522,10

Ukupno porez i doprinosi

42.207,70

41.627,90

% dažbina u odnosu na neto

57,86%

56,62%

👉 Zaključak: povećanjem neoporezivog iznosa, neto zarada zaposlenih raste, a ukupni porezi i doprinosi se smanjuju.

Minimalna cena rada za 2026. godinu

Minimalna cena rada za 2026. godinu

Vlada Republike Srbije donela je odluku o povećanju minimalne cene rada, koja će važiti za period januar – decembar 2026. godine.

Minimalna cena rada po radnom času (neto, bez poreza i doprinosa) iznosiće 371 dinar, umesto dosadašnjih 337 dinara. Odluka je objavljena u „Službenom glasniku RS“, br. 78/2025 od 12.9.2025.

Neto minimalna zarada u 2026. godini:

  • mesec sa 160 radnih sati: 59.360,00 RSD

  • mesec sa 168 radnih sati: 62.328,00 RSD

  • mesec sa 176 radnih sati: 65.296,00 RSD

  • mesec sa 184 radna sata: 68.264,00 RSD

Bruto minimalna zarada u 2026. godini*:

  • mesec sa 160 radnih sati: 79.797,29 RSD

  • mesec sa 168 radnih sati: 84.031,24 RSD

  • mesec sa 176 radnih sati: 88.265,19 RSD

  • mesec sa 184 radna sata: 92.499,14 RSD

* obračunato u skladu sa predloženim poreskim oslobođenjem od 34.221 dinar

Tabela – minimalna zarada po mesecima

Broj radnih sati

Neto minimalna zarada

Bruto minimalna zarada

160

59.360,00 RSD

79.797,29 RSD

168

62.328,00 RSD

84.031,24 RSD

176

65.296,00 RSD

88.265,19 RSD

184

68.264,00 RSD

92.499,14 RSD

Napomena

  • Minimalna cena rada koja važi od 1.10. do 31.12.2025. iznosi 337 dinara po času.

  • Od 1.1.2026. primenjuje se nova cena rada od 371 dinar po času (uvećanje od 10,09%).

Obaveze poslodavca u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu

Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu predviđa da poslodavac u određenim slučajevima može sam obavljati poslove bezbednosti i zdravlja na radu, ali samo pod tačno propisanim uslovima.

Za delatnosti iz člana 47. stav 1. ZBZR, poslodavac može obavljati ove poslove samostalno ako ima do 20 zaposlenih i položen stručni ispit.

Ukoliko broj zaposlenih prelazi 20, primenjuje se član 49. ZBZR – poslodavac je u obavezi da:

  • imenuje saradnika za bezbednost i zdravlje na radu,

  • obezbedi da to lice bude u radnom odnosu sa punim radnim vremenom,

  • obezbedi da lice ima položen stručni ispit i odgovarajuću licencu.

Pitanja stručnog ispita i uslovi za dobijanje licence bliže su uređeni posebnim pravilnicima.

Marže u velikim trgovinskim lancima ograničene na 20 odsto

Uredba o posebnim uslovima za obavljanje trgovine za određenu vrstu robe
Službeni glasnik RS, br. 76/2025

Vlada Republike Srbije donela je novu uredbu kojom se propisuju posebni uslovi za trgovinu određenom robom, ograničenje marži u trgovini na veliko i malo, ograničenje naknada, kao i obaveza dostavljanja cenovnika.

Roba na koju se uredba odnosi

  • mleko, mlečni proizvodi, jaja

  • bezalkoholna pića, kafa, čaj

  • sveže i prerađeno voće i povrće

  • hleb i peciva, mahunarke, smrznuti proizvodi

  • sveže i prerađeno meso i riba

  • konditori, cerealije, šećer, med, brašno, testenine, pirinač

  • ulja, masti, sirće, so i začini

  • kućna hemija, papirna i kuhinjska galanterija

  • proizvodi za ličnu higijenu i kozmetiku

  • hrana i pelene za bebe

Ograničenja marži

  • Trgovina na malo: maksimalna marža 20% na prodajnu cenu bez PDV-a (osim ako je ranije bila niža, tada se primenjuje ta niža stopa).

  • Trgovina na veliko i distributeri: maksimalna marža 20% na prodajnu cenu bez PDV-a (umanjenu za rabate i popuste).

  • Ograničenja važe za trgovce čiji je prihod u 2024. godini bio veći od 4,5 milijardi dinara.

Naknade

  • Ukupan iznos svih naknada koje trgovac na malo može da fakturiše dobavljaču ograničen je na 10% ukupnog neto iznosa faktura.

  • Logistički rabat max. 3%, naknade za manjak ili otpis robe max. 1%.

  • Naknade koje nisu bile ugovorene na 1.8.2025. ne mogu se uvoditi niti povećavati.

  • Akcijski rabat mora u potpunosti da se prenese na cenu za potrošače.

Obaveza dostavljanja cenovnika

Trgovci na veliko i malo obuhvaćeni uredbom dužni su da Ministarstvu trgovine dostavljaju cenovnike (u Excel formatu, elektronski) za navedenu robu:

  • prvi put do 2. septembra 2025. u 10 časova,

  • zatim svakog ponedeljka do 14 časova tokom trajanja uredbe.

Cenovnik mora da sadrži: naziv proizvoda, robnu marku, jedinicu mere, redovnu i sniženu cenu, period važenja podsticaja i stopu PDV-a.

Kaznene odredbe

  • Pravna lica: 300.000 dinara

  • Odgovorno lice: 50.000 dinara + mogućnost zabrane obavljanja posla (6–12 meseci)

  • Preduzetnici: 150.000 dinara + mogućnost zabrane delatnosti (6–12 meseci)

Primena

Uredba stupa na snagu 1. septembra 2025. i važi šest meseci od dana početka primene.

Nova minimalna cena rada od oktobra 2025. godine

Vlada Republike Srbije donela je odluku o povećanju minimalne cene rada, koja će važiti za period oktobar – decembar 2025. godine.

Minimalna cena rada po radnom času (neto, bez poreza i doprinosa) iznosiće 337 dinara, umesto dosadašnjih 308 dinara. Odluka je objavljena u „Službenom glasniku RS“ br. 67/2025 od 31.7.2025.

Neto minimalna zarada:

  • Oktobar 2025. (184 radna sata): 62.008,00 RSD

  • Novembar 2025. (160 radnih sati): 53.920,00 RSD

  • Decembar 2025. (184 radna sata): 62.008,00 RSD

Bruto minimalna zarada*:

  • Oktobar 2025. (184 radna sata): 83.574,74 RSD

  • Novembar 2025. (160 radnih sati): 72.036,95 RSD

  • Decembar 2025. (184 radna sata): 83.574,74 RSD

* obračunato u skladu sa predloženim novim poreskim oslobođenjem od 34.221 dinar

Podsećamo da je dosadašnja minimalna cena rada iznosila 308 dinara po radnom času i da će se primenjivati na sve isplate zaključno sa 30.9.2025. godine. Od 1.10.2025. na snazi je nova cena od 337 dinara po času, bez obzira na mesec za koji se isplata vrši.

Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.