Obračun zarade i lične zarade od 1. januara 2026. – šta se menja?

Obračun zarade od 1. januara 2026. – šta se menja?

Usvajanjem Zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana doneta je značajna novina koja direktno utiče na obračun zarada zaposlenih.

🔹 Povećava se neoporezivi iznos zarade
Neoporezivi deo zarade povećan je sa 28.423 dinara na 34.221 dinar mesečno.

📅 Primena nove olakšice
Novi neoporezivi iznos primenjuje se od 1. januara 2026. godine, dok je prvo naredno usklađivanje predviđeno za 2027. godinu.

Kakav je praktičan efekat?

  • Ako zaposleni ima ugovorenu bruto zaradu, povećanje neoporezivog iznosa znači:
    👉 veću neto platu za 579,80 dinara mesečno, bez dodatnog troška za poslodavca.
  • Ako zaposleni ima ugovorenu neto zaradu (što nije u skladu sa Zakonom o radu):
    👉 navedeni iznos predstavlja uštedu za poslodavca u istom iznosu – 579,80 dinara.

💡 Obračun je zasnovan na razlici neoporezivog iznosa od 5.798 dinara, na koji se primenjuje stopa poreza od 10%.

📌 Napomena:
Ova promena odnosi se na zarade koje su više od najniže osnovice doprinosa i niže od najviše osnovice doprinosa.

Obračun lične zarade preduzetnika od 1. januara 2026. godine

Od 1. januara 2026. godine stupaju na snagu važne izmene koje utiču na obračun lične zarade preduzetnika. Promene se odnose na:

  • ✔️ novi neoporezivi iznos zarade
  • ✔️ nove najniže i najviše osnovice doprinosa

🔹 Neoporezivi iznos zarade
Novi neoporezivi iznos iznosi 34.221 dinar mesečno i primenjuje se počev od obračuna za januar 2026. godine.

🔹 Osnovica za doprinose
Osnovicu doprinosa predstavlja mesečni iznos lične zarade preduzetnika, u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak građana i Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (ZDOSO).
Važno je napomenuti da ova osnovica ne može biti niža od najniže mesečne osnovice doprinosa, bez obzira na visinu isplaćene lične zarade.

Ako lična zarada nije isplaćena na vreme

Ukoliko preduzetnik ne isplati ličnu zaradu do kraja meseca za prethodni mesec, u obavezi je da najkasnije do poslednjeg dana tekućeg meseca obračuna i uplati doprinose na najnižu mesečnu osnovicu.

Minimalna zarada ne važi za preduzetnike

Podsećamo da se na ličnu zaradu preduzetnika ne primenjuju pravila o minimalnoj zaradi, jer se ona odnose isključivo na zaposlene u radnom odnosu.
To znači da:

  • 👉 lična zarada preduzetnika može biti niža od minimalne zarade,
  • 👉 ali se doprinosi uvek plaćaju najmanje na najnižu mesečnu osnovicu doprinosa.

Koliki je neto iznos u 2026. godini?

Za preduzetnike koji nisu osigurani po drugom osnovu i koji utvrde bruto ličnu zaradu u visini najniže osnovice doprinosa,
➡️ neto lična zarada u 2026. godini iznosiće 31.609,80 dinara.

e-Bolovanje – Poslodavac: šta donosi novi zakon i koje su obaveze poslodavaca

Službeni glasnik RS broj 109/2025, od 4. decembra 2025. godine, objavljen je Zakon o razmeni podataka, dokumenata i obaveštenja u slučaju privremene sprečenosti za rad, kojim se uvodi softversko rešenje e-Bolovanje – Poslodavac.

Zakon je stupio na snagu 12. decembra 2025. godine, a primenjuje se od 1. januara 2026. godine, uz određene izuzetke kod pojedinih funkcionalnosti.

Podzakonski akti i tehnički detalji

Do 1. januara 2026. godine, Ministarstvo zdravlja i Kancelarija za eUpravu doneće podzakonski akt kojim će biti uređeno:

  • kako se pristupa i koristi sistem „e-Bolovanje – Poslodavac“,

  • povezivanje sa drugim informacionim sistemima,

  • sadržaj elektronskih obrazaca,

  • druga pitanja važna za elektronsku razmenu podataka.

Očekuje se da će tokom decembra biti sprovedene informativne aktivnosti za privredu i javni sektor.

1. Ko ima obavezu registracije?

Obavezu registracije i korišćenja sistema imaju svi poslodavci kod kojih zaposleni ostvaruju pravo na naknadu zarade po osnovu bolovanja, i to:

  • do 1. januara 2026. godine – pravna lica i preduzetnici,

  • do 1. januara 2027. godine – preduzetnici koji zapošljavaju jedno ili više lica (prelazni rok).

Poslodavcem se smatraju državni organi, ustanove, javni beležnici i izvršitelji, privredna društva, druga pravna lica i preduzetnici.

Zakon se ne primenjuje na pripadnike BIA, profesionalna vojna lica i fizička lica koja zapošljavaju kućno pomoćno osoblje.

Za korišćenje sistema neophodno je da je poslodavac već registrovan na portalu eUprava, što je obaveza još od 2023. godine.

2. Šta omogućava sistem „e-Bolovanje – Poslodavac“?

Poslodavci će preko sistema moći da:

  • primaju potvrde i izveštaje o bolovanju,

  • podnose zahteve za obračun naknade zarade
    (od 1. aprila 2026. godine),

  • podnose prigovore i prate odluke lekarskih komisija
    (od 1. aprila 2026. godine),

  • prate status isplate naknada i izrađuju izveštaje.

3. Elektronska dokumenta – bez papira

Potvrde i izveštaji o privremenoj sprečenosti za rad izdaju se isključivo u elektronskom obliku i imaju snagu javne isprave.

U određenim slučajevima (kraj meseca, neprodužavanje bolovanja, promena isplatioca), izveštaji se generišu automatski, bez intervencije izabranog lekara.

Sva dokumenta se poslodavcu dostavljaju direktno kroz sistem „e-Bolovanje – Poslodavac“.

4. Kazne za nepoštovanje obaveza

Za nepristupanje i nekorišćenje sistema propisane su novčane kazne:

  • pravna lica: 50.000 – 200.000 dinara

  • preduzetnici: 10.000 – 50.000 dinara

  • odgovorna lica: 5.000 – 25.000 dinara

5. Šta prestaje da važi od 1. januara 2026?

Od ovog datuma prestaje obaveza zaposlenih da samostalno obaveštavaju poslodavca o oceni lekarske komisije, jer se sva komunikacija vodi elektronskim putem.

 

🔁 Povraćaj preplaćenih doprinosa: šta treba da znate ako ste premašili najvišu godišnju osnovicu

🔁 Povraćaj preplaćenih doprinosa: šta treba da znate ako ste premašili najvišu godišnju osnovicu

Dešava se da tokom godine dođe do preplaćenih doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, naročito kod lica sa višim primanjima ili više izvora prihoda. Zakon predviđa mogućnost povraćaja doprinosa plaćenih na osnovicu koja prelazi najvišu godišnju osnovicu, ali je važno znati ko ima pravo, kada i kako se povraćaj ostvaruje.

U nastavku donosimo pregled najvažnijih informacija 👇

❓ Ko se smatra obveznikom doprinosa?

Obveznici doprinosa su:

  • osiguranici (fizička lica obavezno osigurana po važećim propisima),

  • poslodavci, odnosno

  • drugi isplatioci prihoda, koji su dužni da obračunaju i plate doprinose – u svoje ime ili u korist osiguranika.

Drugim rečima, doprinosi se mogu plaćati direktno od strane osiguranika ili putem isplatioca prihoda.

📊 Najviša mesečna i godišnja osnovica doprinosa

🔹 Najviša mesečna osnovica predstavlja petostruki iznos prosečne mesečne zarade u Republici Srbiji, prema zvaničnim statističkim podacima.
🔹 Taj iznos svake godine objavljuje ministar finansija i primenjuje se od narednog meseca nakon objave.

Ako je propisana osnovica viša od ove granice, doprinosi se obračunavaju samo do iznosa najviše mesečne osnovice.

📌 Izuzetak: ovo ograničenje ne važi kod doprinosa po osnovu ugovorene naknade.

🔹 Najviša godišnja osnovica predstavlja zbir 12 najviših mesečnih osnovica i takođe se objavljuje jednom godišnje.

🧾 Kada nastaje pravo na povraćaj doprinosa?

Ako su doprinosi:

  • plaćeni na osnovicu veću od najviše godišnje osnovice,

  • bilo lično, bilo u ime i za račun osiguranika,

➡️ osiguranik ima pravo na povraćaj više plaćenog iznosa doprinosa.

Povraćaj se ostvaruje nakon isteka kalendarske godine, na osnovu podataka iz:

  • matične evidencije organizacije za PIO,

  • potvrda isplatilaca prihoda,

  • podataka Poreske uprave.

📝 Prvi korak: zahtev za uverenje o osnovici

Od 1. februara naredne godine, osiguranik može da podnese zahtev za izdavanje:
📄 Uverenja o osnovici na koju su plaćeni doprinosi

Zahtev se podnosi organizaciji za PIO kod koje se osiguranik vodi u evidenciji, i to prema:

  • sedištu poslodavca (zaposleni),

  • mestu obavljanja delatnosti ili prebivalištu (samostalna delatnost),

  • nadležnoj poreskoj upravi (poljoprivrednici).

⏱ Rok za izdavanje uverenja: 15 dana od dana podnošenja zahteva.

💰 Drugi korak: zahtev za povraćaj doprinosa

Na osnovu dobijenog uverenja, osiguranik podnosi:
📌 zahtev za povraćaj više plaćenog doprinosa
nadležnoj organizacionoj jedinici Poreske uprave, prema prebivalištu.

Uz zahtev se prilaže:

  • ✔️ uverenje PIO fonda,

  • ✔️ potvrda isplatioca prihoda (PPP-PO obrazac),

  • ✔️ podaci Poreske uprave o obračunatim doprinosima.

O pravu na povraćaj odlučuje se rešenjem Poreske uprave.

⚠️ Važna napomena

Iznos koji se osiguraniku isplati po osnovu povraćaja doprinosa:
📌 ulazi u oporezivi dohodak za potrebe godišnjeg poreza na dohodak građana.

Drugim rečima – povraćaj doprinosa može uticati na obavezu plaćanja godišnjeg poreza.

📚 Pravni osnov

Postupak je regulisan propisima iz oblasti:

  • poreza na dohodak građana,

  • doprinosa za obavezno socijalno osiguranje,

  • poreskog postupka i administracije.

🔎 Sve važeće propise moguće je pronaći na zvaničnoj internet stranici Poreske uprave.

 

📢 Nove izmene Uredbe o posebnim uslovima trgovine – šta se menja od 29. novembra 2025?

📢 Nove izmene Uredbe o posebnim uslovima trgovine – šta se menja od 29. novembra 2025?

U „Službenom glasniku RS“, broj 106 od 28.11.2025. godine, objavljena je Uredba o izmenama i dopunama Uredbe o posebnim uslovima za obavljanje trgovine za određenu vrstu robe.

📅 Izmene stupaju na snagu i primenjuju se od 29. novembra 2025. godine, a donose više važnih preciziranja i novih obaveza za trgovce na malo.

U nastavku donosimo pregled ključnih izmena 👇

✅ Ograničenje marže važi i za akcijske cene

🔹 Precizirano je da se maksimalna stopa marže od 20% u trgovini na malo primenjuje i na redovne i na akcijske cene.
➡️ Akcijske prodaje više ne mogu biti izuzetak kada je reč o ograničenju marže.

🍯 Izuzeci od ograničenja fakturne cene dobavljača

📌 Odredba prema kojoj fakturna cena dobavljača ne može biti viša od cene važeće na dan 1. avgusta 2025. godine više se ne primenjuje na sledeće proizvode:

  • čaj

  • smrznuto voće

  • med

ℹ️ Podsećamo da je ova obaveza ranije već ukinuta za: sveže voće i povrće, jaja, sveže meso i ribu, kafu i kakao.

📦 Naknade prema dobavljačima – važna preciziranja

🔸 Precizirano je da se ograničenje prema kojem ukupan iznos svih naknada koje trgovac na malo može fakturisati dobavljaču (do 10% neto iznosa) odnosi na svu robu, a ne samo na određene proizvode.

🔸 Najviši iznosi za:

  • logistički rabat,

  • naknadu za manjak robe ili otpis,

📉 ne mogu biti viši od onih koji su bili ugovoreni na dan 1. avgusta 2025. godine.
➡️ Time se napušta ranije pravilo (3% logistički rabat i 1% za manjak ili otpis).

🧊 Posebno pravilo za dobavljače sa zamrzivačima

Za dobavljače koji kod trgovca na malo imaju postavljene zamrzivače uvedeno je posebno ograničenje:

📌 Ukupan iznos svih naknada (procentualnih i fiksnih)
👉 ne sme preći 18% neto iznosa na fakturama.

📈 Veći dozvoljeni procenat za pojedine trgovce

Trgovci na malo koji na dan 1. avgusta 2025. godine nisu imali ugovorene naknade, uključujući:

  • logistički rabat

  • naknadu za manjak robe ili otpis

➡️ mogu u okviru marže uključiti do 14% (umesto dosadašnjih 10%).

✍️ Saglasnost dobavljača za brisanje proizvoda

❗ Brisanje proizvoda sa liste ugovorenih proizvoda ili značajno smanjenje poručenih količina
✔️ dozvoljeno je isključivo uz pisanu saglasnost dobavljača.

🌐 Nova obaveza objavljivanja cenovnika

Jedna od najvažnijih novina odnosi se na objavljivanje cenovnika:

📅 Trgovci na malo su dužni da cenovnike važeće na:

1. april, 1. avgust, 31. avgust i 1. septembar 2025. godine

📤 objave na Portalu otvorenih podataka, umesto da ih dostavljaju Ministarstvu trgovine svakog ponedeljka.

🗓️ Ova obaveza se primenjuje od 1. decembra 2025. godine.

📌 Cenovnici se objavljuju u CSV formatu, u skladu sa tehničkom specifikacijom Ministarstva trgovine.

ℹ️ Za trgovce na veliko – pravila ostaju nepromenjena.

💡 Zaključak:
Izmene Uredbe dodatno pooštravaju kontrolu marži i odnosa između trgovaca i dobavljača, uz značajan fokus na transparentnost i digitalno objavljivanje podataka.

Sistem elektronskih otpremnica – Praktični vodič kroz realne scenarije

Elektronska otpremnica (eOtpremnica) je novi obavezni dokument koji prati robu tokom transporta, a kreira se i vodi kroz Centralni informacioni sistem, prema Zakonu o elektronskim otpremnicama (SG RS 94/2024).
Iako na prvi pogled kompleksan, sistem zapravo postaje vrlo logičan kada se prikaže kroz konkretne scenarije iz prakse.

U ovom blogu prolazimo kroz tri realna scenarija transporta robe sa pretovarom, uključujući i one neplanirane situacije koje se često dešavaju – kao što su kvar vozila i prevoz jedne pošiljke u više vozila.

1. Transport robe sa planiranim pretovarom (3 deonice)

U prvom scenariju pošiljalac zna sve detalje transporta unapred, uključujući i tri deonice:

  1. Beograd (Borča) → Beograd (Novi Beograd – terminal)

  2. Beograd (terminal) → Niš (pretovarni centar)

  3. Niš → Vranje (magacin)

Pošiljalac EnergoTehnology sam organizuje isporuku, pa se kao način otpreme bira „Sopstveni prevoz“, čak i kada se na jednoj od deonica koristi drugi prevoznik (npr. železnički).

📌 Kako se kreira eOtpremnica?

Prodavac u sistemu bira „Kreiraj otpremnicu“ i unosi:

  • Pošiljalac i primalac

  • Adresu otpreme (Borča) i krajnje odredište (Vranje)

  • Način otpreme – Sopstveni prevoz

  • Proizvode koji se šalju

  • Podatke o vozilu i vozaču

Ključni deo je unos svih faza vožnje:

Faza 1: Borča → Novi Beograd, terminal

Prevoznik: EnergoTehnology
Roba ide šleperom do terminala.

Faza 2: Novi Beograd → Niš

Prevoznik: Vagon Cargo
Pretovar u vagon i transport vozom.

Faza 3: Niš → Vranje

Prevoznik: EnergoTehnology
Isporuka do magacina kupca.

Sve tri faze unose se klikom na „Dodaj novu fazu vožnje“.

📌 Početak i kraj vožnje

Vožnju može pokrenuti:

  • vozač preko mobilne aplikacije (ako je eID povezan),

  • ili pošiljalac putem opcije „Početak vožnje“ uz skeniranu potpisanu otpremnicu.

Kupac u Vranju po prijemu potvrđuje „Fizički prijem“ i kreira ePrijemnicu.

2. Neplanirani pretovar zbog kvara vozila

Čest slučaj:
Na trećoj deonici (Niš → Vranje), kod Prokuplja, vozilo se pokvari.

Pošiljalac mora da:

  1. evidentira neplanirani pretovar,

  2. izmeni postojeću otpremnicu,

  3. doda novu fazu vožnje.

🔧 Kako izgleda postupak?

U otpremnici se bira opcija „Evidentiraj neplanirani pretovar“, pa se:

  • kao novo mesto isporuke treće deonice unosi Prokuplje (mesto kvara),

  • zatim se kreira nova faza vožnje:
    Prokuplje → Vranje

  • unosi se novi prevoznik (npr. drugi kombi koji dolazi po robu).

Sistem automatski beleži sve izmene u istoriji događaja (ko i kada je izvršio pretovar).

Nakon toga transport se normalno nastavlja, kupac vrši prijem i proces se završava kao i u scenariju 1.

3. Transport završava na mestu kvara – a dalje kreću nova vozila

Ovaj scenario se razlikuje od prethodnog po jednoj stvari:

👉 Roba se nastavlja prevoziti u više vozila (npr. dva kombija).

Po zakonu – pošiljku nije dozvoljeno deliti u jednoj otpremnici, pa je procedura sledeća:

Korak 1 – zatvaranje originalne otpremnice do mesta kvara

  • Pravi se neplanirani pretovar

  • Kao poslednje mesto isporuke unosi se Prokuplje

  • Treća deonica završava u mestu kvara

Korak 2 – kreiraju se dve nove otpremnice

Za svaki kombi po jedna nova eOtpremnica:

  • Pošiljalac: EnergoTehnology

  • Primalac: MarketPlus

  • Mesto otpreme: Prokuplje

  • Adresa odredišta: Vranje

  • Način otpreme: Prevoznik

Svaka nova otpremnica se šalje i prati kao potpuno nezavisna isporuka.

Kupac u Vranju potvrđuje prijem svake od njih zasebno, a zatim zatvara i originalnu otpremnicu.

4. Povrat robe (kratko uputstvo)

Povrat robe i povrat ambalaže funkcionišu kao bilo koja druga otpremnica.
Neke mogućnosti:

  • Povrat istim vozilom → ažurira se postojeća otpremnica

  • Naknadni povrat → kreira se nova otpremnica

  • Ambalaža se unosi kao regularna stavka (šifra, naziv, JM, količina)

Zaključak

Sistem eOtpremnica deluje zahtevno dok se ne savlada logika faza vožnje i pretovara.
Kada se sagledaju ovi realni scenariji, postaje jasno:

✔ Jedna pošiljka = jedna otpremnica, sve dok ne mora u više vozila
✔ Svaki pretovar se uredno evidentira (planirani ili neplanirani)
✔ Kvar vozila se rešava ažuriranjem faza ili kreiranjem novih otpremnica
✔ Primalac zatvara proces kreiranjem ePrijemnice

Izvor: Ministarstvo finansija, novembar 2025.

link do originalnog teksta Ministarstva finansija:

https://eotpremnica.efaktura.gov.rs/vest/5713/prakticni-primeri-postupanja-u-sistemu-eotpremnica.php

PDV tretman otpisa neprodatih proizvoda u pekari: šta zaista važi?

🥖

U pekarskoj proizvodnji rok trajanja proizvoda je izuzetno kratak — najčešće jedan dan. Zato je sasvim uobičajeno da deo proizvoda ostane neprodat i da se mora otpisati. Međutim, tu se javlja važno pitanje: kakav je PDV tretman takvog otpisa?

U nastavku donosimo pregled pravila i praktične korake koje pekare treba da poštuju.
👇

❌ Da li se otpis neprodatih proizvoda može tretirati kao rashod po normativima?

Ne može.

Uredba o količini rashoda (kalo, rastur, kvar i lom) jasno propisuje šta se smatra rashodom na koji se ne plaća PDV.
Prema članu 2 Uredbe:

📌 „Rashodom se smatraju gubici koji nastaju pri manipulaciji dobrima, usled prirodnih uticaja, tehnološkog procesa ili preduzimanja neophodnih radnji u postupku proizvodnje i prometa dobara.“

Kod pekarskih proizvoda koji su neprodati zbog isteka roka trajanja, ne radi se o tehnološkom rashodu, već o kvarenju proizvoda nakon završene proizvodnje. Zato se normativ ne može primeniti.

🗓️ Kada se PDV ne plaća na otpis proizvoda kojima je istekao rok trajanja?

Član 5 stav 2 Uredbe propisuje jasne uslove:

✅ rok trajanja mora biti označen na proizvodu (štampan ili utvrđen od proizvođača)
✅ pri utvrđivanju rashoda mora biti prisutan predstavnik Poreske uprave

📅 Međutim, ako se predstavnik PU ne pojavi u roku od 5 dana od dana podnošenja zahteva — smatra se da su količine iz zapisnika obveznika priznate.

📝 Šta je potrebno da pekara uradi da bi ispravno sprovela otpis?

1️⃣ Doneti interni akt

U njemu treba jasno definisati:

  • rok trajanja svakog proizvoda

  • proceduru otpisa

  • način evidentiranja i dokumentovanja

👉 Preporuka: interni akt poslati Poreskoj upravi na saglasnost. Iako odgovor najverovatnije neće stići, ostaje trag da ste tražili njihovo mišljenje.

2️⃣ Za svaki otpis sačiniti zapisnik

Zapisnik predstavlja osnov za otpis i mora biti čuvan u evidenciji.

3️⃣ Svaki zapisnik poslati Poreskoj upravi

Uz zahtev:

📌 „Molimo da se uputi predstavnik PU radi utvrđivanja rashoda zbog isteka roka trajanja.“

Predstavnik se najčešće neće pojaviti — i to je u praksi očekivano.
Nakon 5 dana, zapisnik važi kao priznat.

📧 Da li svakodnevno slanje zapisnika predstavlja opterećenje?

Možda jeste dodatni posao, ali:

👍 to je jedini način da se izbegne plaćanje PDV-a
👍 zapisnik svakako mora da postoji
👍 slanje je samo kratak dodatni korak (kopiranje istog propratnog teksta i slanje mejlom)

💸 Šta ako se ne poštuje procedura?

U tom slučaju, primenjuje se član 18. stav 1 Zakona o PDV, prema kojem se PDV obračunava na:

➡️ osnovicu koja čini cena koštanja otpisanih proizvoda

To je nepovoljnija opcija, pa se preporučuje striktno poštovanje propisanog postupka.

✅ Zaključak

Otpis neprodatih pekarskih proizvoda nije normativni rashod, ali može biti rashod po Uredbi — uz striktno poštovanje procedura:

  • Interni akt

  • Zapisnik o otpisu

  • Slanje zapisnika PU i čekanje 5 dana

Poštovanje ovih pravila omogućava pekarama da ne plaćaju PDV na proizvode otpisane zbog isteka roka trajanja i da vode poslovanje u skladu sa propisima.

 

📢 Elektronske menice stižu 1. decembra 2025: Šta donosi novi sistem NBS?

Narodna banka Srbije zvanično uvodi ✔️ Centralni registar elektronskih menica (CReM) od 1. decembra 2025. godine.
Time prvi put dobijamo mogućnost korišćenja elektronskih menica, dok su se do sada koristile isključivo u papirnoj formi.

Ovo predstavlja velik korak ka digitalizaciji finansijskog sistema i donosi brže, sigurnije i efikasnije poslovanje.

💡 Šta su elektronske menice i kako funkcionišu?

Elektronske menice su digitalna verzija postojeće menice i omogućavaju:

  • ✔️ elektronsko kreiranje, izdavanje, prenos i brisanje,

  • ✔️ potpisivanje kvalifikovanim elektronskim potpisom (ConsentID),

  • ✔️ potpuno digitalan postupak bez papira i odlaska u banku,

  • ✔️ bezbedno čuvanje svih podataka u Centralnom registru.

Sve radnje se obavljaju kroz aplikacije elektronskog ili mobilnog bankarstva — jednostavno, brzo i potpuno elektronski.

📌 Prednosti za privredu i građane

1️⃣ Niži troškovi

👉 Naknade za elektronske menice biće niže od postojećih naknada za papirne menice.

2️⃣ Ušteda vremena i jednostavnije poslovanje

👉 Sve se završava digitalno — bez odlazaka u banku, bez formulara i čekanja.

3️⃣ Veća pravna sigurnost

👉 CReM ima status javne knjige, što donosi:

  • ✔️ transparentnost,

  • ✔️ pouzdanost,

  • ✔️ veću pravnu sigurnost za sve učesnike.

4️⃣ Pravna snaga u postupcima

👉 Za sud i izvršenje koristi se izvod iz CReM-a, kao javna i verodostojna isprava NBS.

📅 Kada ko dobija pristup elektronskim menicama?

  • ✔️ Od 1. decembra 2025. – privredna društva i preduzetnici
    Banke su obavezne da im omoguće korišćenje e-menica.

  • ✔️ Od kraja novembra 2026. – građani
    Time se kompletira potpuna digitalizacija meničnih procesa.

👉 Klijenti i dalje mogu birati između elektronske i papirne menice — banke moraju poštovati izbor.

📄 Šta je usvojila NBS?

NBS je donela:

  • ➤ Odluku o vođenju Registra menica i ovlašćenja,

  • ➤ izmene odluka o prinudnoj naplati,

  • ➤ jedinstvenu tarifu naknada NBS.

Ove odluke stvaraju pravni okvir za digitalno izdavanje i upravljanje menicama.

🏁 Zaključak

Uvođenje CReM-a donosi:

  • ✔️ niže troškove,

  • ✔️ brže procesiranje,

  • ✔️ uklanjanje papirologije,

  • ✔️ veću pravnu sigurnost,

  • ✔️ potpunu digitalizaciju bankarskih procesa vezanih za menice.

Narodna banka Srbije ovim projektom potvrđuje svoju posvećenost modernizaciji i sigurnosti finansijskog sistema — uz jasne koristi za privredu i građane.

.

📌 Angažovanje stranog fizičkog lica koje radi iz inostranstva: da li domaći klijent ima poreske obaveze?

Sve više domaćih kompanija i preduzetnika angažuje strana fizička lica – frilensere koji svoj posao obavljaju iz inostranstva. Ipak, pitanje poreskih obaveza u ovim situacijama često otvara dileme.
U nastavku donosimo pregled ključnih pravila i najnovijih tumačenja Poreske uprave.

💡 Koji ugovor se koristi?

U praksi se najčešće zaključuje ugovor o delu, ali naziv ugovora može biti i drugačiji (npr. „ugovor o pružanju usluga“). Sam naziv nije presudan – važno je da iz sadržaja bude jasno koja se vrsta usluga pruža.

📘 Šta je važilo do skoro?

Dugo je postojalo jedinstveno tumačenje:

👉 Domaće pravno lice ili preduzetnik nema obavezu obračuna poreza i doprinosa za stranog frilensera koji radi iz inostranstva.
Obaveza je postojala samo za interni obračun PDV-a, u skladu sa članom 10. stav 1. tačka 3) Zakona o PDV-u.

Ovo se zasnivalo na članu 8. Zakona o porezu na dohodak građana (ZPDG), prema kome nerezident postaje obveznik samo kada:

1️⃣ radi na teritoriji Republike Srbije, ili
2️⃣ ostvaruje prihode od korišćenja ili raspolaganja pravima u Srbiji.

Dakle, ako se rad obavlja van Srbije – nema oporezivanja u Srbiji.

📅 Novo mišljenje Poreske uprave iz maja 2025. – da li se nešto menja?

Objavljeno je mišljenje broj 361380 2023 10520 004 000 011 004 od 8. maja 2025. godine, koje je unelo određenu zabunu, jer neki delovi mogu biti dvosmisleno protumačeni.

Mišljenje se odnosi na poreski tretman isplate rezidentnog pravnog lica fizičkom licu – nerezidentu za usluge programiranja koje se obavljaju u inostranstvu.

Iako zvuči kao da uvodi nove obaveze, detaljnijom analizom zaključak je sledeći:

👉 U suštini — ništa se nije promenilo.

🔍 Ključne tačke iz mišljenja Poreske uprave

✔️ 1. Nerezident mora dokazati svoj status

Isplatilac mora imati potvrdu o rezidentnosti stranog lica.
Bez potvrde, domaći isplatilac tretira ga kao rezidenta i obračunava:

  • porez na dohodak građana

  • doprinose

Ovo pravilo postoji od ranije.

✔️ 2. Deo o izbegavanju dvostrukog oporezivanja – odnosi se samo na slučajeve rada u Srbiji

Mišljenje detaljno razmatra sporazum sa Velikom Britanijom i Severnom Irskom, ali i u samom tekstu se navodi da za konkretan slučaj (rad u inostranstvu):

👉 Porez se plaća samo u zemlji gde nerezident ima rezidentnost.

Dakle – nema oporezivanja u Srbiji.

✔️ 3. Izuzetak: autorske naknade

Ako bi se radilo o autorskim pravima, situacija je drugačija.
U slučaju:

  • korišćenja
    ili

  • raspolaganja autorskim pravima u Srbiji,

postojao bi osnov za oporezivanje u Srbiji (član 8. stav 2. tačka 2) ZPDG).

Za obične usluge – ovo se ne primenjuje.

🟢 Konačan zaključak

Za domaće pravno lice ili preduzetnika koji angažuje strano fizičko lice koje radi iz inostranstva, važi:

Nema obaveze plaćanja poreza i doprinosa u Srbiji

Postoji obaveza internog obračuna PDV-a

Potrebno je imati potvrdu o rezidentnosti stranog lica

Sve navedeno važi dok god se rad obavlja van teritorije Republike Srbije.

Zapošljavanje osoba sa invaliditetom: obaveze poslodavaca i poreske olakšice

Zapošljavanje osoba sa invaliditetom nije samo zakonska obaveza — to je i prilika da preduzeća unaprede svoju društvenu odgovornost, dobiju vredne članove tima i ostvare značajne poreske olakšice.
U nastavku donosimo pregled obaveza poslodavaca, načina izvršenja, postupaka prema Poreskoj upravi i olakšica koje zakon omogućava.


1. Obaveza zapošljavanja osoba sa invaliditetom

Ko je dužan da zaposli osobe sa invaliditetom?

Svaki poslodavac — pravno ili fizičko lice, domaće ili strano — sa najmanje 20 zaposlenih ima zakonsku obavezu zapošljavanja osoba sa invaliditetom.

Obaveza izgleda ovako:

  • 20–49 zaposlenih → najmanje 1 osoba sa invaliditetom

  • 50+ zaposlenih → najmanje 2 osobe, i

  • na svakih dodatnih 50 zaposlenih → još jedna osoba.

Novoosnovani poslodavci nemaju obavezu 24 meseca od dana osnivanja.


1.2. Kako se izvršava obaveza?

Obaveza se posmatra mesečno, prema stanju na poslednji dan u mesecu.

Ako poslodavac ne zaposli osobu sa invaliditetom, obavezu može ispuniti na jedan od dva načina:

1) Uplatom u Budžetski fond

Uplata se vrši na propisani račun države, najkasnije do 5. u mesecu za prethodni mesec.

2) Zaključenjem ugovora sa preduzećem za profesionalnu rehabilitaciju

Poslodavac može ispuniti obavezu kupovinom proizvoda ili usluga, odnosno zaključivanjem ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji, u vrednosti od najmanje 20 prosečnih zarada u Srbiji u trenutku zaključenja ugovora.

Ako zaposlite osobu sa invaliditetom tokom meseca – obaveza se smatra ispunjenom za ceo mesec.


1.3. Koja dokumentacija se dostavlja Poreskoj upravi?

Poslodavac dostavlja samo Obrazac IOSI, elektronskim putem.
Druga prateća dokumentacija se ne prilaže uz obrazac, ali poslodavac je dužan da je čuva u svojoj arhivi.

To uključuje:

  • ugovor o radu i prijavu osiguranja,

  • dokaze o statusu invaliditeta,

  • uplate u fond,

  • dokaze o realizaciji ugovora sa preduzećima za profesionalnu rehabilitaciju.


1.4. Obrazac IOSI – rokovi i obrada

  • Podnosi se elektronski preko portala Poreske uprave

  • Rok: do 5. u mesecu za prethodni mesec

Poreska uprava zatim proverava ispravnost i dodeljuje broj obrasca, kao i odobrenje za uplatu (ukoliko je potrebno uplatiti sredstva).

IOSI se popunjava isključivo prema podacima o broju zaposlenih na poslednji dan u mesecu.


1.5. Kazne i posledice neizvršavanja obaveze

Ako poslodavac ne ispuni obavezu, Poreska uprava nalaže uplatu iznosa od:

  • 50% prosečne zarade po osobi, mesečno.

Dodatno, predviđene su i prekršajne kazne:

  • 200.000–1.000.000 RSD za pravno lice

  • 10.000–50.000 RSD za odgovorno lice

  • 5.000–400.000 RSD za preduzetnike


1.6. Koliki je iznos mesečne uplate?

Ako se poslodavac opredeli za uplatu umesto zapošljavanja:

→ mesečna obaveza = 50% prosečne zarade u Srbiji, po osobi koju bi trebalo zaposliti.


1.7. Ugovorno izvršenje obaveze (12 meseci unapred)

Poslodavac obavezu može izvršiti i ugovorom sa preduzećem za profesionalnu rehabilitaciju, pod uslovima:

  1. da je ugovor zaključen nakon 24.05.2010.

  2. da je vrednost ugovora ≥ 20 prosečnih zarada,

  3. da je obaveza u celosti plaćena.

U tom slučaju obaveza se smatra ispunjenom 12 meseci unapred.


2. Poreske olakšice pri zapošljavanju osoba sa invaliditetom

Poslodavci koji zaposle osobu sa invaliditetom na neodređeno vreme mogu ostvariti značajne finansijske pogodnosti.

2.1. Ko ima pravo na oslobođenje?

Pravo ima poslodavac koji:

  • zaposli osobu sa invaliditetom na neodređeno vreme,

  • i to lice prijavi na osiguranje.

Olakšica traje 3 godine od dana zasnivanja radnog odnosa i obuhvata:

  • oslobođenje plaćanja poreza na zaradu,

  • oslobođenje doprinosa na teret poslodavca.


2.2. Ko se smatra novozaposlenim licem sa invaliditetom?

Novozaposleno je lice koje:

  • je zaključilo ugovor o radu sa poslodavcem,

  • i prijavljeno je na osiguranje.

Ne smatra se novozaposlenim lice koje je ranije radilo kod povezanog poslodavca.


2.3. Uslovi koje poslodavac mora da ispuni

Olakšica se može koristiti ako su kumulativno ispunjeni:

  • ugovor o radu na neodređeno vreme,

  • prijava na obavezno socijalno osiguranje,

  • validna medicinsko-pravna dokumentacija o invaliditetu.


2.4. Ko nema pravo na olakšicu?

Ne mogu je koristiti:

  • državni organi, javna preduzeća, budžetski korisnici,

  • poslodavci koji za isto lice već koriste neku drugu poresku olakšicu.


2.5. Kako se ostvaruje pravo na olakšicu?

Poslodavac podnosi:

  • OPNR-I obrazac (prijava i odjava olakšice) – u roku od 8 dana,

  • standardnu PPP-PD prijavu, kao i za druge zaposlene.


2.6. Koja dokumenta se dostavljaju Poreskoj upravi?

Uz OPNR-I prilažu se:

  • dokumentacija o invaliditetu,

  • kopija ugovora o radu,

  • prijava na osiguranje.

Poslodavac može dati pisanu saglasnost da PU sama pribavi dokumentaciju.


3. Pravni okvir

Na kraju, Poreska uprava upućuje na relevantne zakone:
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, Zakon o radu, Zakon o doprinosima, Pravilnik o IOSI, Zakon o poreskom postupku itd.

Izvor: Poreska uprava, mart 2025. godine

Kako se računa godišnji odmor zaposlenima koji rade šest dana nedeljno?

Zakon o radu jasno propisuje kako se računa dužina godišnjeg odmora, bez obzira na raspored radnog vremena kod poslodavca.

U nastavku donosimo pregled ključnih pravila, prema mišljenju Ministarstva za rad (br. 011-00-265/2015-02 od 16.6.2015. godine).

📌 Radna nedelja za obračun odmora uvek se računa kao 5 dana

Zakon o radu određuje da radna nedelja, za potrebe obračuna godišnjeg odmora, uvek traje pet radnih dana, čak i ako zaposleni u konkretnom preduzeću radi u okviru šestodnevne radne nedelje.

Drugim rečima, zaposleni ne može imati manji broj dana godišnjeg odmora samo zato što radi više dana nedeljno.

🟦 Primer iz prakse

Ako zaposleni koji radi 6 dana nedeljno koristi celonedeljni godišnji odmor, njemu se obračunava:
👉 5 dana godišnjeg odmora, a ne 6.

Međutim, broj časova odsustva i dalje se evidentira prema punom radnom vremenu — 40 sati nedeljno, bez obzira da li se radi u 5 ili 6 radnih dana.

📊 Kako se vodi evidencija radnih sati?

Ovo je važno u praksi, naročito kod poslodavaca sa promenljivim rasporedom rada.

Zaposleni koji koriste samo nekoliko dana odmora u toku nedelje (npr. 1 ili 2 dana) imaju posebnu evidenciju:

  • evidentiraju se konkretni radni dani kada su odsutni,

  • evidentiraju se sati odsustva prema stvarnom rasporedu zaposlenog.

Na primer, ako bi zaposleni u ta dva dana trebalo da radi 6 i 8 sati prema rasporedu — evidencija će sadržati 2 dana odmora i ukupno 14 sati odsustva.

📝 Šta poslodavci treba da znaju?

  • Radna nedelja za obračun odmora = 5 radnih dana, uvek.

  • Raspored rada (5 ili 6 dana) ne utiče na broj dana godišnjeg odmora.

  • Evidencije radnih sati moraju pratiti stvarni raspored zaposlenog.

  • Kod korišćenja delimičnog odmora u nedelji, beleže se i dani i sati odsustva.

🎯 Zaključak

Ovakav pristup obezbeđuje da zaposleni koji rade šest dana nedeljno nisu uskraćeni za pravo na godišnji odmor. Ujedno, ostavlja poslodavcu obavezu da vodi precizne evidencije o časovima rada i odsustva, u skladu sa realnim rasporedom zaposlenog.

Ako imate pitanja u vezi sa obračunom godišnjeg odmora, evidencijom radnog vremena ili primenom Zakona o radu u praksi — naš tim stoji vam na raspolaganju.

Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.