e-Bolovanje – Poslodavac: šta donosi novi zakon i koje su obaveze poslodavaca

Službeni glasnik RS broj 109/2025, od 4. decembra 2025. godine, objavljen je Zakon o razmeni podataka, dokumenata i obaveštenja u slučaju privremene sprečenosti za rad, kojim se uvodi softversko rešenje e-Bolovanje – Poslodavac.

Zakon je stupio na snagu 12. decembra 2025. godine, a primenjuje se od 1. januara 2026. godine, uz određene izuzetke kod pojedinih funkcionalnosti.

Podzakonski akti i tehnički detalji

Do 1. januara 2026. godine, Ministarstvo zdravlja i Kancelarija za eUpravu doneće podzakonski akt kojim će biti uređeno:

  • kako se pristupa i koristi sistem „e-Bolovanje – Poslodavac“,

  • povezivanje sa drugim informacionim sistemima,

  • sadržaj elektronskih obrazaca,

  • druga pitanja važna za elektronsku razmenu podataka.

Očekuje se da će tokom decembra biti sprovedene informativne aktivnosti za privredu i javni sektor.

1. Ko ima obavezu registracije?

Obavezu registracije i korišćenja sistema imaju svi poslodavci kod kojih zaposleni ostvaruju pravo na naknadu zarade po osnovu bolovanja, i to:

  • do 1. januara 2026. godine – pravna lica i preduzetnici,

  • do 1. januara 2027. godine – preduzetnici koji zapošljavaju jedno ili više lica (prelazni rok).

Poslodavcem se smatraju državni organi, ustanove, javni beležnici i izvršitelji, privredna društva, druga pravna lica i preduzetnici.

Zakon se ne primenjuje na pripadnike BIA, profesionalna vojna lica i fizička lica koja zapošljavaju kućno pomoćno osoblje.

Za korišćenje sistema neophodno je da je poslodavac već registrovan na portalu eUprava, što je obaveza još od 2023. godine.

2. Šta omogućava sistem „e-Bolovanje – Poslodavac“?

Poslodavci će preko sistema moći da:

  • primaju potvrde i izveštaje o bolovanju,

  • podnose zahteve za obračun naknade zarade
    (od 1. aprila 2026. godine),

  • podnose prigovore i prate odluke lekarskih komisija
    (od 1. aprila 2026. godine),

  • prate status isplate naknada i izrađuju izveštaje.

3. Elektronska dokumenta – bez papira

Potvrde i izveštaji o privremenoj sprečenosti za rad izdaju se isključivo u elektronskom obliku i imaju snagu javne isprave.

U određenim slučajevima (kraj meseca, neprodužavanje bolovanja, promena isplatioca), izveštaji se generišu automatski, bez intervencije izabranog lekara.

Sva dokumenta se poslodavcu dostavljaju direktno kroz sistem „e-Bolovanje – Poslodavac“.

4. Kazne za nepoštovanje obaveza

Za nepristupanje i nekorišćenje sistema propisane su novčane kazne:

  • pravna lica: 50.000 – 200.000 dinara

  • preduzetnici: 10.000 – 50.000 dinara

  • odgovorna lica: 5.000 – 25.000 dinara

5. Šta prestaje da važi od 1. januara 2026?

Od ovog datuma prestaje obaveza zaposlenih da samostalno obaveštavaju poslodavca o oceni lekarske komisije, jer se sva komunikacija vodi elektronskim putem.

 

Da li je moguće isplatiti novčanu naknadu za neiskorišćeni godišnji odmor bez prestanka radnog odnosa?

Neretko se dešava da zaposleni, usled obima posla ili specifične organizacije rada, ne uspevaju da iskoriste zakonom garantovan broj dana godišnjeg odmora. Poslodavci tada postavljaju logično pitanje – da li se neiskorišćeni odmor može nadoknaditi na neki drugi način, poput novčane naknade ili pretvaranja dana odmora u noćni rad?

Zakon o radu je po ovom pitanju vrlo jasan: novčana naknada za neiskorišćeni godišnji odmor može se isplatiti isključivo u slučaju prestanka radnog odnosa. Bilo kakva druga praksa – isplata naknade tokom trajanja radnog odnosa, ili kompenzacija kroz dodatne radne sate – nije u skladu sa zakonom.

Štaviše, ukoliko poslodavac ne omogući zaposlenom korišćenje godišnjeg odmora, izlaže se riziku prekršajne odgovornosti – predviđene su novčane kazne koje mogu iznositi od 400.000 do 1.000.000 dinara za pravno lice, kao i od 20.000 do 40.000 dinara za odgovorno lice.

Rešenje nije u improvizaciji, već u organizaciji. Poslodavac je u obavezi da planiranjem resursa i angažovanjem dodatne radne snage, u periodima kada je to potrebno, omogući svim zaposlenima da iskoriste svoje pravo na odmor.

U suprotnom, ni naknadna isplata uvećane zarade neće zaštititi od mogućih inspekcijskih mera.

📌 Podsetimo, član 76. stav 1. Zakona o radu propisuje:

„U slučaju prestanka radnog odnosa, poslodavac je dužan da zaposlenom koji nije iskoristio godišnji odmor u celini ili delimično, isplati novčanu naknadu umesto korišćenja godišnjeg odmora, u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, srazmerno broju dana neiskorišćenog godišnjeg odmora.“

Dakle, zakonsko pravo na godišnji odmor se ne može zameniti novcem, sem ako zaposleni odlazi iz firme.

Da li poslodavci imaju rok do 7. maja 2025. da osiguraju zaposlene od povreda na radu?

Pitanje koje ovih dana izaziva dileme među poslodavcima jeste – da li su dužni da osiguraju svoje zaposlene od povreda na radu do 7. maja 2025. godine? U nastavku donosimo razjašnjenja i važna tumačenja kako biste imali jasan uvid u ovu obavezu.

Šta propisuje novi Zakon?

Novi Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu stupio je na snagu 7. maja 2023. godine. Prema članu 111. stav 7. Zakona, poslodavci su dužni da u roku od dve godine usklade poslovanje sa svim obavezama koje proističu iz Zakona, što znači do 7. maja 2025.

Jedna od obaveza iz novog Zakona, regulisana Članom 67, jeste osiguranje zaposlenih za slučaj povreda na radu i profesionalnih bolesti. Ova odredba u osnovi je ista kao i prethodna iz člana 53. starog zakona, ali je novina to što su sada propisane i kazne za nepoštovanje ove obaveze:

  • od 1.000.000 do 1.500.000 dinara za pravna lica,

  • od 200.000 do 400.000 dinara za preduzetnike.

Da li obaveza važi odmah?

U stručnoj javnosti preovladavao je stav da ova obaveza stupa na snagu tek nakon donošenja posebnog zakona o osiguranju od povreda na radu i profesionalnih bolesti. Ovaj stav je podržan i ranijim mišljenjem Ministarstva rada iz 2015. godine, koje je ukazivalo da se tek donošenjem tog zakona mogu sprovesti propisane obaveze.

Međutim, u februaru 2025. godine, jedan stručni časopis objavljuje drugačije tumačenje: da su poslodavci već sada dužni da obezbede osiguranje zaposlenih, pozivajući se na postojeći Zakon o osiguranju.

U odgovoru Uprave za bezbednost i zdravlje na radu iz novembra 2023. navodi se:

„Do donošenja zakona koji će na poseban način urediti pravila o naknadi štete u slučaju povrede na radu, poslodavci su dužni da zaposlene osiguraju od posledica povreda na radu i profesionalnih bolesti u skladu sa važećim propisima, tj. Zakonom o osiguranju.“

Ipak, ovaj dokument nije javno dostupan, već predstavlja interni odgovor dat Inspektoratu za rad.

Naš stav: Zašto ovo tumačenje nije ispravno?

  1. Pozivanje na drugi zakon nije eksplicitno regulisano: Ni novi ni stari zakon ne navode da se do donošenja posebnog zakona primenjuje Zakon o osiguranju. To je suprotno Jedinstvenim metodološkim pravilima za izradu propisa.

  2. Zakon o osiguranju ne pokriva specifičnosti radnog odnosa: Taj zakon reguliše opšta pravila osiguranja u Republici Srbiji, a ne konkretne uslove za osiguranje zaposlenih zbog povreda na radu.

  3. Obrazloženje predloga zakona jasno kaže da se ništa ne menja u vezi sa ovom obavezom: Dakle, ostaje stav da je za sprovođenje potrebna dodatna regulativa.

  4. Strategija bezbednosti i zdravlja na radu 2024–2027. predviđa donošenje posebnog zakona: To znači da ni zakonodavac ne smatra da je ova oblast već pravno uokvirena.

Zaključak

Do 7. maja 2025. poslodavci imaju obavezu da usklade mnoge aspekte svog poslovanja sa novim Zakonom o bezbednosti i zdravlju na radu, ali prema trenutnom stanju zakonodavstva, osiguranje zaposlenih od povreda na radu nije obaveza koja stupa na snagu tog dana. Za to je neophodno donošenje posebnog zakona koji će jasno definisati uslove i postupke osiguranja.

Ipak, imajući u vidu različita tumačenja i pravnu nesigurnost, preporuka je da poslodavci prate razvoj situacije i razmotre proaktivno osiguranje zaposlenih u skladu sa trenutno dostupnim propisima, uz konsultacije sa pravnim stručnjacima.

Da li vaše udruženje mora da plaća ekološku naknadu?

Prema nedavnom mišljenju Ministarstva finansija (br. 000959853 od 11.3.2025), udruženja koja se finansiraju isključivo iz članarina, donacija, dotacija, subvencija i sličnih izvora — nemaju obavezu plaćanja naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine.

Šta to konkretno znači?

Ukoliko vaše udruženje:

  • nije privredno društvo niti preduzetnik,

  • ne ostvaruje prihod iz delatnosti koje utiču na životnu sredinu,

  • i finansira se isključivo iz nekomercijalnih izvora (npr. članarine, donacije, subvencije),

niste dužni da plaćate ovu naknadu, niti da podnosite poresku prijavu koja se odnosi na nju.

Ko sve spada u ovu kategoriju?

Ova povlastica se odnosi na:

  • nedobitna udruženja,

  • crkve i verske zajednice,

  • druge slične organizacije koje posluju bez profita.

Na primer, Zajednica instituta Srbije, koja je registrovana kao udruženje i finansira se iz članarina i donacija, prema ovom mišljenju ne podleže plaćanju ove naknade, niti ima obavezu prijavljivanja.

Važno!

Ako udruženje ostvari bilo kakav prihod iz delatnosti koje mogu uticati na životnu sredinu (npr. proizvodnja, trgovina, pružanje usluga), situacija se menja i može postati obveznik naknade. U tom slučaju, potrebno je dodatno tumačenje i analiza izvora prihoda.


 

Poreski tretman ulaganja zakupca u poslovni prostor

Ako pravno lice kao zakupac investira u adaptaciju poslovnog prostora u vlasništvu fizičkog lica, a ta ulaganja neće biti naplaćena, može doći do poreske obaveze za zakupodavca.

Prema mišljenju Ministarstva finansija, ako prostor nije vraćen u prvobitno stanje po isteku zakupa, a izvršena adaptacija povećava njegovu vrednost, može nastati obaveza plaćanja poreza na dohodak građana. Ključni faktor je da li zakupodavac ostvaruje korist od tih ulaganja, poput mogućnosti izdavanja po višoj ceni.

Da biste izbegli nedoumice, preporučuje se konsultacija sa stručnjacima i procena vrednosti ulaganja prilikom isteka zakupa.

 

Zakon o pranju novca i finansiranju terorizma – sažetak

U devetom po redu tekstu ove serije izmena, pišemo o izmenama i dopunama Zakona o pranju novca i finansiranju terorizma. Uradili smo sažetak, ali smo ostavili i link predloga zakona kako bi se detaljnije informisali oni koji žele.

Izmene i dopune Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma

  1. Cilj Zakona:
    Uređuje mere za sprečavanje i otkrivanje pranja novca i finansiranja terorizma, obavezujući finansijske i nefinansijske institucije na identifikaciju stranke i sprovođenje mera u skladu sa zakonom.
  2. Razlog za izmene:
    • Proširenje analize rizika, uključujući rizik od finansiranja širenja oružja za masovno uništenje.
    • Usklađivanje sa međunarodnim standardima FATF-a (40 preporuka).
    • Otklanjanje nedostataka iz prethodnih evaluacija Republike Srbije i priprema za šesti krug evaluacije Komiteta Manival (MONEYVAL).
  3. Najvažnije izmene:
    • Obaveza nacionalne procene rizika proširena na finansiranje širenja oružja za masovno uništenje.
    • Redovno ažuriranje procene rizika i implementacija u strateške dokumente.
    • Fokus na visok rizik u sektoru nekretnina, uključujući ograničenje gotovinskih transakcija za fizička lica u kupovini nekretnina.
    • Ograničenje primanja gotovinskih pozajmica iznad 10.000 evra (ili ekvivalent u dinarima), koje moraju biti uplaćene na bankovni račun.
  4. Očekivani rezultati:
    • Efikasnija prevencija pranja novca i finansijskog kriminala.
    • Veća pravna sigurnost i privlačenje stranih investicija zahvaljujući stabilnijem finansijskom sistemu.

 

Pročitajte zakon na sledećem linku

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o akcizama – sažetak

U osmom po redu tekstu ove serije izmena, pišemo o izmenama i dopunama Zakona o akcizama. Uradili smo sažetak, ali smo ostavili i link predloga zakona kako bi se detaljnije informisali oni koji žele.

Ciljevi zakona:

  1. Harmonizacija sa standardima EU: Usaglašavanje akcizne politike u vezi s oporezivanjem duvanskih proizvoda i energenata.
  2. Olakšice za drumski saobraćaj: Povećanje refakcije plaćene akcize za derivate nafte u transportne svrhe, podrška privrednim subjektima i smanjenje sive ekonomije.
  3. Jačanje e-akciza sistema: Dalje unapređenje sistema za praćenje prometa akciznih proizvoda, uključujući cigarete i nesagorevajući duvan, radi suzbijanja crnog tržišta.

Ključne izmene i predlozi:

  1. Sistem e-akciza:
    • Praćenje kretanja cigareta i nesagorevajućeg duvana od proizvodnje do maloprodaje.
    • Uvođenje obaveze skeniranja kodova tokom distribucije radi transparentnosti i borbe protiv sive ekonomije.
    • Odlaganje praćenja sledljivosti duvanskih proizvoda do 1. oktobra 2025.
  2. Olakšice za drumski transport:
    • Povećanje refakcije akcize za goriva, podsticanje nabavke goriva u Srbiji i smanjenje sive ekonomije.
    • Bez uticaja na smanjenje budžetskih prihoda.
  3. Akciza na prirodni gas:
    • Od 1. januara 2025, oporezivanje prirodnog gasa za vozila i grejanje u skladu sa Energetskom direktivom EU.
    • Početak primene akciza na komprimovani prirodni gas od 1. januara 2026.
  4. Proširenje oporezivanja novih proizvoda:
    • Akciza na biljne proizvode za pušenje/zagrevanje i arome za nargile.
    • Identifikacija i harmonizacija tarifnih oznaka za nove proizvode.
    • Uvođenje akcize od 1. januara 2025, uz jednake stope kao za nesagorevajući duvan.
  5. Poreska prijava i plaćanje akciza:
    • Usaglašavanje rokova za podnošenje poreske prijave i plaćanje akcize radi ažurnosti poreskog računovodstva.

Očekivani efekti:

  • Povećanje budžetskih prihoda.
  • Suzbijanje crnog tržišta.
  • Podrška domaćoj privredi i prevoznicima.
  • Usklađivanje sa EU standardima i direktivama.

 

Pročitajte zakon na sledećem linku

Doprinosi – Sažetak predloženih izmena Zakona o doprinosima

Doprinosi – Sažetak predloženih izmena Zakona o doprinosima

U petom po redu tekstu ove serije izmena, pišemo o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima. Uradili smo sažetak, ali smo ostavili i link predloga zakona kako bi se detaljnije informisali oni koji žele.

Predloženim izmenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, cilj je unapređenje poslovnog okruženja, suzbijanje sive ekonomije, podsticanje zapošljavanja i regulisanje specifičnih profesionalnih kategorija.

Ključne Izmene i Dopune

  1. Produženje poreskih olakšica za zapošljavanje:
    • Period primene olakšica za povraćaj dela doprinosa za obavezno socijalno osiguranje produžava se do 31. decembra 2025. godine.
    • Olakšice se odnose na lica registrovana kod Nacionalne službe za zapošljavanje.
    • Ova mera omogućava kontinuitet u finansijskim olakšicama za poslodavce, olakšava planiranje troškova i podstiče zapošljavanje.
  2. Poreski tretman za pomorce:
    • Uređuje se način utvrđivanja i plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za fizička lica koja rade kao pomorci na brodovima pod zastavom strane države.
    • Predlog je proizašao iz inicijative Udruženja pomoraca Srbije, koje je ukazalo na specifičnosti njihovog radnog angažovanja, uključujući međunarodne konvencije i troškove.
    • Cilj je usklađivanje sa međunarodnim standardima i obezbeđivanje prava iz socijalnog osiguranja za pomorce.
  3. Uređenje osnovice i načina plaćanja doprinosa:
    • Definiše se osnovica i način plaćanja doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje za članove posade i pomoćno osoblje na plovilima pod zastavom strane države.

 

Ciljevi i Prednosti Izmena

  • Podrška zapošljavanju: Produženje olakšica doprinosi većem angažovanju nezaposlenih lica.
  • Regulisanje specifičnih zanimanja: Jasno definisani propisi za pomorce poboljšavaju njihov pravni status.
  • Fiskalno rasterećenje: Olakšava poslovanje poslodavaca i smanjuje troškove.

Ove izmene osnažuju privredni rast, priliv investicija i poboljšavaju uslove poslovanja, uz povećanje pravne sigurnosti za poslodavce i radnike.

Pročitajte zakon na sledećem linku

Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.