Prekovremeni rad: Šta zakon dozvoljava i koje su obaveze poslodavca?

Prekovremeni rad: Šta zakon dozvoljava i koje su obaveze poslodavca?

Prekovremeni rad je jedna od najčešćih tema u praksi radnih odnosa, ali i jedna od oblasti gde dolazi do čestih propusta poslodavaca. U mišljenju Ministarstva za rad (br. 011-00-01042/2014-02), jasno je istaknuto da se prekovremeni rad može uvoditi samo u izuzetnim, unapred nepredvidivim situacijama.

Kada je prekovremeni rad dozvoljen?

Zakon o radu (član 53) predviđa da poslodavac može zahtevati prekovremeni rad u sledećim slučajevima:

  • u slučaju više sile

  • kada dođe do iznenadnog povećanja obima posla

  • kada je potrebno završiti neplanirani posao u kratkom roku

Ovo znači da prekovremeni rad nije mehanizam za nadoknađivanje lošeg planiranja, manjka kadra ili uobičajenog obima posla — već isključivo alat za situacije koje su se pojavile iznenada.

Ograničenja prekovremenog rada

Zakon strogo ograničava maksimalno trajanje prekovremenog rada:

  • najviše 8 sati nedeljno,

  • najviše 12 sati dnevno, računajući i regularno radno vreme.

Takođe, zaposleni koji rade na poslovima sa skraćenim radnim vremenom, zbog povećanog rizika i uslova rada, ne mogu biti upućeni na prekovremeni rad, osim kada poseban zakon to izričito dozvoli.

Koje kazne prete poslodavcima?

Nepravilna primena prekovremenog rada može biti skupa. Član 274. Zakona o radu propisuje da će se poslodavac – pravno lice – kazniti novčanom kaznom od 600.000 do 1.500.000 dinara ako zaposlenom odredi prekovremeni rad suprotno Zakonu.

Ovo predstavlja značajan rizik po poslovanje, pogotovo ako se prekovremeni rad uvodi kontinuirano, bez jasnog pravnog osnova ili bez adekvatne evidencije.

Kako zaposleni mogu zaštititi svoja prava?

Ako zaposleni smatraju da je prekovremeni rad neopravdan, prekomeran ili naložen mimo zakona, mogu se obratiti inspekciji rada, koja nadzire primenu propisa iz oblasti radnih odnosa.

Zaključak

Prekovremeni rad je dozvoljen samo u izuzetnim situacijama, a svako odstupanje od zakonskih pravila izlaže poslodavca ozbiljnim sankcijama. Pravilno planiranje radnog vremena i dobro vođena evidencija ključ su za izbegavanje problema.

Subvencije za osobe sa invaliditetom

Subvencije za osobe sa invaliditetom: kada poslodavac ne može koristiti oslobođenje od doprinosa?

Ministarstvo finansija je 23. juna 2025. godine izdalo mišljenje kojim dodatno pojašnjava primenu člana 45b Zakona o doprinosima, a koje je važno za sve poslodavce koji zapošljavaju osobe sa invaliditetom.

Šta kaže Zakon o doprinosima?

Član 45b predviđa da se poslodavac koji na neodređeno vreme zaposli lice sa invaliditetom može osloboditi plaćanja doprinosa na teret poslodavca u periodu od tri godine, pod uslovom da je invalidnost dokazana odgovarajućom dokumentacijom.

Ovo pravo ne mogu koristiti državni organi, javna preduzeća i drugi budžetski korisnici.

Kada olakšica ne može da se koristi?

Zakon izričito propisuje da poslodavac ne može koristiti ovo oslobođenje ako za isto lice već koristi ili je koristio oslobođenje ili subvenciju po drugom osnovu.

Upravo tu dolazi ključno tumačenje Ministarstva finansija.

Subvencija zarade i oslobođenje od doprinosa – ne mogu zajedno

Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, poslodavac ima pravo na mesečnu subvenciju zarade do 75% ukupnih troškova zarade, ali ne više od 50% prosečne zarade u Srbiji.

Ako poslodavac koristi ovu subvenciju, Ministarstvo finansija potvrđuje da ne može koristiti i oslobođenje od plaćanja doprinosa iz člana 45b Zakona o doprinosima.
Drugim rečima: poslodavac može birati jednu od dve pogodnosti, ali ne obe istovremeno za isto lice.

Šta ovo znači u praksi?

Iako poslodavac nije budžetski korisnik (što je jedan od uslova iz člana 45b), činjenica da koristi subvenciju zarade dovoljno je da ga isključi iz mogućnosti korišćenja oslobođenja od doprinosa.

Preporuka za poslodavce

Ako zapošljavate ili planirate da zaposlite osobu sa invaliditetom, važno je da procenite:

  • šta vam je finansijski povoljnije (subvencija zarade ili oslobođenje doprinosa),

  • koliko dugo planirate da zaposleni ostane u radnom odnosu,

  • koliki su ukupni troškovi zarade.

📢 Evidentiranje stvarnih vlasnika za udruženja – nove oznake i obaveza učitavanja dokumenata

 

Od 1. oktobra 2025. godine počinje primena novog Pravilnika o sadržini Centralne evidencije stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 83/2025), koji donosi izmene u načinu evidentiranja stvarnih vlasnika udruženja.

Ranije korišćena oznaka OSV 5A (za fizičko lice registrovano za zastupanje udruženja) više se ne koristi.
Nova oznaka OSV 5 sada je rezervisana za fondacije i zadužbine, pa je potrebno izvršiti novi unos podataka i učitati dokument na osnovu kog je utvrđen stvarni vlasnik – najčešće izvod iz APR-a, ugovor o osnivanju ili sličan dokument.

💡 Koju oznaku sada koristiti?
Za udruženja koja imaju obavezu da evidentiraju stvarnog vlasnika, primenjuju se oznake kao i za ostala pravna lica, u zavisnosti od strukture i načina upravljanja:

OSV 1B – ako fizičko lice poseduje 25% ili više prava glasa;
OSV 2 – ako fizičko lice posredno ili neposredno ima preovlađujući uticaj na donošenje odluka i vođenje poslova;
OSV 6 – ako nijedan od prethodnih kriterijuma nije ispunjen, pa se evidentira fizičko lice registrovano za zastupanje subjekta.
📅 Rok za usklađivanje
Podsećamo da se dokumenta mogu učitati od 1. oktobra do 30. novembra 2025. godine, kako bi se evidentiranje smatralo blagovremenim.

Vodič za evidentiranje stvarnog vlasnika u Centralnu evidenciju (2025)

Od 1. oktobra 2025. godine počela je primena novog Zakona o Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika („Službeni glasnik RS”, br. 19/25, 51/25 i 60/25-ispr).
Svi registrovani subjekti dužni su da se usklade sa zakonom do 29. novembra 2025. godine.

🔹 Ko ima obavezu evidentiranja?

Zakon se odnosi na:

  • Privredna društva (sem javnih akcionarskih),

  • Zadruge,

  • Ogranci stranih društava,

  • Udruženja, fondacije, zadužbine i ustanove,

  • Predstavništva stranih privrednih društava

Dakle, gotovo svi privredni subjekti u Srbiji, sem javnih akcionarskih društava i pojedinih izuzetaka (npr. političke stranke, sindikati, crkve i verske zajednice).

🔹 Ko je stvarni vlasnik?

Stvarni vlasnik je fizičko lice koje:

  1. poseduje 25% ili više udela ili prava glasa,

  2. ima preovlađujući uticaj na donošenje odluka,

  3. posredno finansira poslovanje i time utiče na upravljanje,

  4. ili je osnivač/korisnik trasta, fondacije ili zadužbine.

Ako nijedno lice ne ispunjava ove kriterijume, kao stvarni vlasnik se evidentira zakonski zastupnik (direktor ili član organa upravljanja).

🔹 Ko vrši unos podataka?

Evidentiranje se vrši elektronski, putem Portala APR-a, uz korišćenje kvalifikovanog elektronskog potpisa (npr. Pošta, PKS, HALCOM, MUP…).
Unos može izvršiti:

  • Osnivač (u fazi osnivanja),

  • Zakonski zastupnik (u svim drugim slučajevima),

  • Poverenik trasta.

🔹 Rokovi i dokumentacija

Registrovani subjekti imaju rok 60 dana (do 29. novembra 2025.) da unesu i učitaju potrebnu dokumentaciju.
Dokumenti moraju biti tačni, ažurni i ne stariji od šest meseci.
Ako su na stranom jeziku, potrebno ih je prevesti i overiti.
Sve se učitava u PDF formatu.

🔹 Kada se stvarni vlasnik ne evidentira?

Zakon prepoznaje slučajeve u kojima nije potrebno određivati stvarnog vlasnika, npr:

  • kada je jedini osnivač država, pokrajina ili lokalna samouprava,

  • za subjekte u stečaju ili prinudnoj likvidaciji,

  • kada je u vlasničkoj strukturi prisutan društveni kapital ili fond države.

🔹 Gde se vrši evidencija?

👉 Na novom portalu Agencije za privredne registre (APR) — Centralna evidencija stvarnih vlasnika.
Ovlašćena lica se prijavljuju putem kvalifikovanog elektronskog potpisa i unose sve potrebne podatke i dokumenta.


📌 Rok za evidentiranje: 29. novembar 2025.
Neusaglašavanje sa Zakonom može dovesti do kazni i ograničenja poslovanja

Link do originalnog dokumenta Ministarstva privrede

Izvor: Ministarstvo privrede Republike Srbije

⚠️ Problemi sa kvalifikovanim sertifikatima PKS – šta se dogodilo i kako izbeći slične situacije

⚠️ Problemi sa kvalifikovanim sertifikatima PKS – šta se dogodilo i kako izbeći slične situacije

Tokom vikenda 11. i 12. oktobra 2025. godine veliki broj korisnika kvalifikovanih sertifikata za elektronski potpis izdatih od strane Privredne komore Srbije (PKS) nije mogao da pristupi Sistemu elektronskih faktura (SEF).

Ovaj problem se dogodio upravo u periodu kada je veliki broj obveznika žurio da u roku od 12 dana po isteku poreskog perioda elektronski evidentira PDV i prethodni porez na SEF-u — zbog čega je zastoј u radu sistema izazvao ozbiljne posledice.

💸 Podsetimo, za neevidentiranje PDV u propisanom roku na SEF predviđene su novčane kazne:

  • od 200.000 do 2.000.000 dinara za pravna lica,

  • i od 50.000 do 500.000 dinara za preduzetnike.

PKS je problem pravdao „nestankom električne energije“ i „privremenim prekidom rada sistema“, dok je Ministarstvo finansija u saopštenju navelo da se problem odnosi isključivo na sertifikate PKS i da se, dok traje rešenje, korisnici mogu prijaviti putem ConsentID aplikacije.


🔍 Šta je sporno

Ovakav prekid u radu sistema pokazuje ozbiljan nedostatak profesionalnosti.
PKS je, kao izdavalac kvalifikovanih sertifikata, po zakonu dužna da preduzima sve tehničke i organizacione mere koje obezbeđuju pouzdano funkcionisanje usluge.
Za nepostupanje po toj obavezi propisana je novčana kazna od 50.000 do 2.000.000 dinara, ali je teško očekivati da će iko za ovaj propust snositi posledice.


✅ Naš savet: obezbedite alternativu

Da biste izbegli slične probleme u budućnosti, preporučujemo da pored fizičkog sertifikata (na USB stiku, kartici ili ličnoj karti) koristite i kvalifikovani elektronski sertifikat u klaudu uz pomoć mobilne aplikacije ConsentID.

Ovu uslugu pruža Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu, potpuno besplatno.

📘 Više informacija i uputstva:


🟩 Zaključak
Ovaj slučaj pokazuje koliko je važno imati pouzdan način pristupa SEF sistemu. Ako još uvek koristite samo sertifikat PKS, sada je pravi trenutak da razmotrite sigurniju i praktičniju alternativu.

Isplata otpremnine pre otkaza ugovora o radu

📢 OBAVEŠTENJE ZA POSLODAVCE

Isplata otpremnine pre otkaza ugovora o radu

Prema Zakonu o radu, poslodavac je dužan da zaposlenom isplati otpremninu pre otkaza ugovora o radu, ako do otkaza dolazi zbog tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena.

💡 Koliki je iznos otpremnine?
Visina otpremnine utvrđuje se opštim aktom ili ugovorom o radu, ali ne može biti niža od trećine zarade zaposlenog za svaku navršenu godinu rada kod istog poslodavca.

⚖️ Šta ako otpremnina nije isplaćena na vreme?
Ako poslodavac ne izvrši ovu obavezu pre otkaza:

  • zaposleni može pokrenuti sudski postupak radi zaštite svojih prava, i

  • u roku od 15 dana zatražiti od inspekcije rada odlaganje izvršenja rešenja o otkazu i vraćanje na rad do odluke suda.

📌 Napomena:
Rešenje o otkazu ugovora o radu nije izvršna isprava ako otpremnina nije prethodno isplaćena.

Savet:
Preporučujemo poslodavcima da blagovremeno planiraju isplate otpremnina i da pravovremeno pripreme svu dokumentaciju, kako bi izbegli moguće sudske sporove i inspekcijske mere.

Uticaj neizdate građevinske dozvole na pravo na odbitak prethodnog PDV-a

🏗️ Uticaj neizdate građevinske dozvole na pravo na odbitak prethodnog PDV-a

(Mišljenje Ministarstva finansija, br. 002531227 2025 10520 04 000 011 004 od 12. juna 2025. godine)

Ministarstvo finansija zauzelo je stav da neizdavanje građevinske dozvole u trenutku avansnog plaćanja ne utiče na pravo obveznika PDV-a da ostvari odbitak prethodnog poreza po osnovu avansne fakture.

Prema mišljenju Ministarstva:

  • Ako je izdat predugovor o kupoprodaji nepokretnosti u izgradnji, solemnizovan kod javnog beležnika,

  • Ako je izdat avans za kupovinu budućih ekonomskih celina (npr. poslovnih apartmana),

  • I ako postoje lokacijski uslovi za izgradnju objekta,
    → obveznik PDV – primalac avansa dužan je da obračuna PDV od 20% i izda avansnu e-fakturu, dok obveznik PDV – davalac avansa ima pravo na odbitak prethodnog poreza, pod uslovom da je avansna faktura prihvaćena u sistemu e-faktura.

Ministarstvo je dodatno pojasnilo da:

Tekst solemnizacione klauzule, koji navodi potencijalne rizike ukoliko građevinska dozvola naknadno ne bude izdata, nema uticaja na ostvarivanje prava na odbitak prethodnog poreza.

📌 Zaključak:
U slučaju avansnog plaćanja za nepokretnosti u izgradnji, pravo na odbitak prethodnog PDV-a postoji i kada građevinska dozvola još nije izdata, pod uslovom da su ispunjeni svi drugi uslovi iz Zakona o PDV-u i da je avansna e-faktura prihvaćena.

Produženje radnog odnosa na određeno vreme

Produženje radnog odnosa na određeno vreme

Prema mišljenju Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja (br. 011-00-1029/2015-02 od 16.11.2015), radni odnos zasnovan na određeno vreme može se produžiti aneksom ugovora o radu.

Ključne napomene:

  • Ugovor o radu na određeno vreme može trajati najduže 24 meseca (sa ili bez prekida).

  • Prekid kraći od 30 dana ne smatra se prekidom radnog odnosa i računa se u ukupni period od 24 meseca.

  • Ako se zaključi novi ugovor o radu na određeno vreme (sa istim ili drugim zaposlenim), to predstavlja novi radni odnos.

  • Produženje radnog odnosa može se izvršiti aneksom ugovora, sve dok se ne pređe maksimalni rok od 24 meseca.

👉 Na ovaj način obezbeđuje se kontinuitet radnog odnosa, jer je aneks sastavni deo postojećeg ugovora.

Novi neoporezivi iznos zarade od 2026. godine

Novi neoporezivi iznos zarade od 2026. godine

Ministar finansija najavio je povećanje neoporezivog iznosa zarade, koje će važiti od 1. januara 2026. godine.

🔹 Novi neoporezivi iznos: 34.221 dinar (umesto dosadašnjih 28.423 dinara).
🔹 Predlog je upućen u skupštinsku proceduru, a primena se očekuje početkom 2026. godine.

Uticaj na obračun zarade (primer bruto 100.000 dinara):

Stavka

Do 31.12.2025.

Od 1.1.2026.

Neoporezivi iznos zarade

28.423,00

34.221,00

Osnovica za obračun poreza

71.577,00

65.779,00

Iznos poreza

7.157,70

6.577,90

Neto zarada zaposlenog

72.942,30

73.522,10

Ukupno porez i doprinosi

42.207,70

41.627,90

% dažbina u odnosu na neto

57,86%

56,62%

👉 Zaključak: povećanjem neoporezivog iznosa, neto zarada zaposlenih raste, a ukupni porezi i doprinosi se smanjuju.

Minimalna cena rada za 2026. godinu

Minimalna cena rada za 2026. godinu

Vlada Republike Srbije donela je odluku o povećanju minimalne cene rada, koja će važiti za period januar – decembar 2026. godine.

Minimalna cena rada po radnom času (neto, bez poreza i doprinosa) iznosiće 371 dinar, umesto dosadašnjih 337 dinara. Odluka je objavljena u „Službenom glasniku RS“, br. 78/2025 od 12.9.2025.

Neto minimalna zarada u 2026. godini:

  • mesec sa 160 radnih sati: 59.360,00 RSD

  • mesec sa 168 radnih sati: 62.328,00 RSD

  • mesec sa 176 radnih sati: 65.296,00 RSD

  • mesec sa 184 radna sata: 68.264,00 RSD

Bruto minimalna zarada u 2026. godini*:

  • mesec sa 160 radnih sati: 79.797,29 RSD

  • mesec sa 168 radnih sati: 84.031,24 RSD

  • mesec sa 176 radnih sati: 88.265,19 RSD

  • mesec sa 184 radna sata: 92.499,14 RSD

* obračunato u skladu sa predloženim poreskim oslobođenjem od 34.221 dinar

Tabela – minimalna zarada po mesecima

Broj radnih sati

Neto minimalna zarada

Bruto minimalna zarada

160

59.360,00 RSD

79.797,29 RSD

168

62.328,00 RSD

84.031,24 RSD

176

65.296,00 RSD

88.265,19 RSD

184

68.264,00 RSD

92.499,14 RSD

Napomena

  • Minimalna cena rada koja važi od 1.10. do 31.12.2025. iznosi 337 dinara po času.

  • Od 1.1.2026. primenjuje se nova cena rada od 371 dinar po času (uvećanje od 10,09%).

Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.