Godišnji odmor: da li je 20 dana zaista dovoljno?

Jedna od čestih dilema u praksi jeste – da li je dovoljno da poslodavac u Pravilniku o radu propiše samo zakonski minimum od 20 dana godišnjeg odmora?

👉 Kratak odgovor: nije dovoljno.

⚖️ Šta kaže zakon?

Prema Zakonu o radu, 20 radnih dana predstavlja zakonski minimum, ali ne i konačan broj dana za sve zaposlene.

Poslodavac je u obavezi da internim aktom (npr. Pravilnikom o radu) utvrdi kriterijume za uvećanje godišnjeg odmora, kao što su:

✔️ radno iskustvo
✔️ stručna sprema
✔️ uslovi rada
✔️ doprinos na radu
✔️ drugi relevantni kriterijumi

📊 Kako se tumači minimum od 20 dana?

Važno je razumeti:

➡️ 20 dana važi samo za zaposlene koji ne ispunjavaju nijedan kriterijum za uvećanje
➡️ u praksi, većina zaposlenih ispunjava makar jedan od uslova

Zato je neophodno da poslodavac jasno definiše kako i po kom osnovu se broj dana povećava.

❗ Zašto je ovo važno?

Ako poslodavac ne propiše kriterijume za uvećanje:

  • postoji rizik od neusklađenosti sa zakonom
  • može doći do inspekcijskih mera i kazni

💰 Kazne su značajne:

  • 400.000 – 1.000.000 RSD za pravno lice
  • 100.000 – 300.000 RSD za preduzetnika

✅ Zaključak

Zakonski minimum od 20 dana je samo polazna tačka.
Poslodavac mora dodatno definisati kriterijume koji utiču na dužinu godišnjeg odmora, kako bi postupao u skladu sa zakonom.

Novi Zakon o zaštiti potrošača: obaveze trgovaca već od 1. maja 2026.

U „Službenom glasniku RS“ (br. 35 od 23. aprila 2026) objavljen je novi Zakon o zaštiti potrošača, koji donosi važne novine za trgovce.

📅 Zakon stupa na snagu 1. maja 2026., dok puna primena počinje 2. avgusta 2026.
⚠️ Ipak, pojedine obaveze – ključne za poslovanje – primenjuju se već od 1. maja.

U nastavku izdvajamo ono što morate znati 👇

🏷️ Jasno isticanje cena

Trgovci su dužni da:
✔️ istaknu prodajnu i jediničnu cenu
✔️ cene budu čitke, nedvosmislene i lako uočljive
✔️ sve bude u skladu sa propisima o trgovini

🌐 Obavezan online cenovnik

Svaki trgovac mora:
✔️ da na svojoj internet stranici objavi cenovnik za svaki objekat posebno
✔️ da cenovnik bude u digitalnom formatu pogodnom za obradu
✔️ da bude jasno i pravilno prikazan (kao i cene u radnji)

🔄 Ažuriranje u realnom vremenu

📌 Objavljeni cenovnik mora:

  • da se ažurira odmah pri svakoj promeni cena
  • da uvek odgovara cenama u prodaji (u objektu ili online)

👉 Važi pravilo: objavljena cena = cena koju morate poštovati

🤖 Otvorenost za poređenje cena

Trgovci su u obavezi da:
✔️ omoguće korišćenje softverskih alata za prikupljanje cena
✔️ dozvole automatizovano poređenje cena (npr. preko agregatora)

📊 Nacionalni portal otvorenih podataka

Dodatna obaveza:
✔️ otvaranje naloga na Nacionalnom portalu otvorenih podataka
✔️ objava cenovnika u mašinski čitljivom formatu
✔️ ažuriranje pri svakoj promeni cene

⚖️ Kazne za nepoštovanje

Nepoštovanje ovih obaveza nosi značajne kazne:

💰 200.000 RSD – pravno lice
💰 50.000 RSD – odgovorno lice
💰 100.000 RSD – preduzetnik

📌 Važna napomena

Zakon se primenjuje na odnose trgovac–potrošač, osim u slučajevima gde je ta oblast već uređena posebnim zakonima usklađenim sa pravom EU (lista će biti definisana odlukom Vlade).

🧭 Šta dalje?

Očekuje se donošenje podzakonskog akta koji će detaljno urediti:

  • sadržaj cenovnika
  • način objave
  • tehničke standarde

✅ Zaključak

Od 1. maja fokus je na transparentnosti cena i digitalnoj dostupnosti podataka.
Trgovci bi već sada trebalo da pripreme:

  • ažurne cenovnike
  • tehničku infrastrukturu
  • procese za real-time izmene

Da li zaposleni i dalje moraju da dostavljaju poslodavcu papirne potvrde o bolovanju?

Jedno od najčešćih pitanja u vezi sa uvođenjem sistema eBolovanje jeste:

👉 Da li zaposleni i dalje moraju da dostavljaju poslodavcu papirne potvrde o bolovanju?

Kratak odgovor: ne – više nema te obaveze.

Šta se promenilo od 2026?

Od 1. januara 2026. godine počela je primena Zakona o elektronskoj razmeni podataka u vezi sa bolovanjem (e-Bolovanje – Poslodavac).

Ovim zakonom ukinute su ranije obaveze iz Zakona o radu koje su podrazumevale:

  • dostavljanje potvrde o bolovanju u roku od 3 dana
  • mogućnost otkaza zbog nedostavljanja te potvrde

Drugim rečima – papirna dokumentacija više nije uslov.

Kako funkcioniše novi sistem?

U praksi, sve ide automatski:

✔️ Lekar izdaje potvrdu i izveštaj u elektronskom obliku
✔️ Dokumenta imaju punu pravnu snagu (kao javne isprave)
✔️ Podaci se automatski dostavljaju poslodavcu putem sistema eBolovanje
✔️ Poslodavac koristi te podatke direktno za obračun i refundaciju

Šta to znači za zaposlene?

  • nema više odlazaka po papire
  • nema dostavljanja doznaka
  • nema rizika da zakasnite sa predajom dokumentacije

Sve je već u sistemu.

Zašto je ovo važno?

Osim što pojednostavljuje proces, elektronski sistem:

  • smanjuje administraciju
  • ubrzava obradu zahteva
  • smanjuje prostor za greške

Zaključak

Uvođenjem sistema eBolovanje, obaveza dostavljanja papirnih potvrda je u potpunosti ukinuta.
Sva komunikacija između lekara i poslodavca sada se odvija digitalno – brzo, sigurno i bez dodatnog angažovanja zaposlenih.

eBolovanje: šta se menja i da li utiče na prava zaposlenih?

Od početka aprila poslodavcima u Srbiji omogućeno je da zahteve za obračun i refundaciju naknada zarada podnose potpuno elektronski, putem unapređenog sistema eBolovanje.

Iako se ova promena odnosi pre svega na administrativni proces, u javnosti su se otvorila pitanja – da li digitalizacija utiče i na prava zaposlenih?

Šta se zapravo menja?

Pravni okvir za elektronsko bolovanje uspostavljen je još u decembru, dok su od januara 2026. uvedene i elektronske doznake. Time je započet prelazak sa papirne na digitalnu dokumentaciju.

U praksi to znači:

  • zaposleni više ne dostavljaju papirne potvrde poslodavcu
  • sva dokumentacija (izveštaji lekara, odluke komisija, obračuni) razmenjuje se automatski i elektronski
  • poslodavci imaju direktan pristup podacima, što ubrzava postupak i smanjuje kašnjenja u isplatama

Gde nastaju dileme?

Pojedinačni slučajevi iz prakse (trudnici navodno onemogućen izlazak iz zemlje zbog evidencije u eBolovanju) otvorili su pitanja o tome da li sistem može uticati na prava građana, poput slobode kretanja.

Nadležne institucije naglašavaju da sistem eBolovanje ne ograničava pravo na putovanje, uključujući i trudnice.

Šta kaže zakon?

Važno je naglasiti da pravila ponašanja tokom bolovanja nisu nova – postojala su i pre digitalizacije.

U određenim situacijama, zaposleno lice (uključujući trudnice) treba:

  • saglasnost izabranog lekara
  • eventualno i odobrenje lekarske komisije

ukoliko planira promenu mesta boravka ili odlazak u inostranstvo.

Istovremeno:

  • odsustvo bez odobrenja ne znači automatski zloupotrebu
  • svaka situacija se procenjuje pojedinačno

Prava trudnica i porodilja

Zakon pruža jasnu zaštitu:

  • tokom trudnoće, bolovanja i porodiljskog odsustva nije dozvoljen otkaz
  • bolovanje samo po sebi nije osnov za prestanak radnog odnosa

Ipak, ugovor na određeno vreme može isteći i u tom periodu, što je važno imati u vidu.

Razlike u naknadama

Postoji bitna razlika u obračunu naknada:

  • Bolovanje zbog održavanja trudnoće
    → obračun na osnovu prosečne zarade u poslednjih 12 meseci
  • Porodiljsko odsustvo i odsustvo radi nege deteta
    → obračun na osnovu perioda od 18 meseci pre početka odsustva

Ako zaposleni nema pun radni staž u tom periodu, naknada se proporcionalno umanjuje.

Zaključak

Digitalizacija kroz eBolovanje donosi bržu i efikasniju administraciju, ali ne menja suštinska prava zaposlenih. Pravila ostaju ista – samo je način razmene podataka modernizovan.

eOtpremnice – nova verzija 1.4.0

📦 eOtpremnice – nova verzija 1.4.0

Na portalu eOtpremnice objavljena je nova verzija 1.4.0, koja donosi nekoliko značajnih unapređenja za korisnike sistema.

Link do originalnog dokumenta.

U nastavku izdvajamo najvažnije novine 👇

🏛️ 1. Pristup dokumentima kod javnih nabavki

Nova funkcionalnost omogućava korisnicima javnih sredstava (npr. RFZO) da:

✔️ pristupe otpremnicama i prijemnicama
✔️ čak i kada nisu direktno navedeni kao učesnici

📌 Uslov: dokumenti moraju biti povezani sa fakturom u sistemu SEF

Šta je omogućeno:

  • pregled svih otpremnica po fakturi

  • pristup prijemnici (kada je status „Usaglašeno“)

  • preuzimanje XML dokumenata

  • automatska provera ovlašćenja

👉 Ako nema ovlašćenja ili dokumenata – sistem vraća jasnu poruku.

🔍 2. Brza provera statusa kompanije

Uvedena je jednostavna provera:

➡️ da li je kompanija aktivna u sistemu

📌 Pretraga po:

  • PIB-u

  • JBKJS-u

Prednosti:

  • ⚡ brža provera partnera

  • 📉 manje opterećenje sistema

  • 🔗 lakša integracija

⏳ 3. Automatsko poništavanje otpremnica

Nova automatizacija rešava „zastarele“ dokumente:

📅 Ako prijem nije potvrđen →
➡️ otpremnica se automatski poništava nakon 30 dana

Kako to funkcioniše:

  • status „Poslato“ → automatsko storniranje 31. dana

  • sistem šalje obaveštenja korisnicima

  • dokument se označava kao automatski generisan

📌 U sistemu će biti vidljivo:
➡️ „Automatski stornirano“

Efekat:

  • manje ručnog rada

  • urednija evidencija

  • jasno razdvajanje sistemskih i korisničkih akcija

📧 4. Preciznije notifikacije

Unapređene su email notifikacije za statuse:

  • ❌ Stornirano

  • 🚫 Zaplenjeno

📌 Sada uključuju i:
➡️ tačan datum događaja

👉 Rezultat: bolji uvid i manje nedoumica

🌐 5. Oflajn režim rada

Jedna od najvažnijih novina 👇

Ako sistem nije dostupan:

🖨️ otpremnica se štampa (3 primerka)
🏷️ dodaje se ZIN hologramska nalepnica
📥 kasnije se unosi u sistem kao oflajn dokument

Važno:

  • obavezno označiti kao „oflajn“

  • uneti ZIN broj

  • sistem proverava da li je ZIN već korišćen

Prednosti:

  • 🔄 kontinuitet rada bez prekida

  • 📑 naknadna digitalizacija

  • 🔒 sprečena zloupotreba (nema duplog ZIN-a)

📌 Zaključak

Verzija 1.4.0 donosi konkretna unapređenja u:

  • 📊 pristupu podacima

  • ⚙️ automatizaciji procesa

  • 🔐 kontroli i bezbednosti

  • 🌐 fleksibilnosti rada (oflajn režim)

👉 Ukratko: manje ručnog rada, više kontrole i pouzdaniji sistem.

Godišnji porez na dohodak građana za 2025. godinu – najvažnije informacije

📩 Godišnji porez na dohodak građana za 2025. godinu – najvažnije informacije

Poreska uprava Srbije objavila je informator koji se odnosi na godišnji porez na dohodak građana za 2025. godinu. U nastavku izdvajamo ključne informacije koje treba da znate 👇

 

👤 Ko ima obavezu plaćanja?

Obveznici su fizička lica koja su tokom 2025. godine ostvarila dohodak veći od:

➡️ 5.439.096 dinara (trostruka prosečna godišnja zarada)

To uključuje:

  • ✔️ Rezidente Srbije – za prihode u zemlji i inostranstvu

  • ✔️ Nerezidente – za prihode ostvarene u Srbiji

 

💸 Ko NE plaća porez?

Ako je vaš godišnji dohodak manji od 5.439.096 dinara
➡️ nemate obavezu plaćanja niti podnošenja prijave

 

📊 Koji prihodi ulaze u obračun?

U godišnji porez ulaze, između ostalog:

  • 💼 zarade

  • 🧾 prihodi od samostalne delatnosti

  • 🎨 autorski honorari

  • 🏠 prihodi od izdavanja nepokretnosti

  • ⚽ prihodi sportista

  • 🚢 prihodi pomoraca

  • 📦 ostali oporezivi prihodi

📌 Važno: Računaju se svi prihodi isplaćeni od 1.1. do 31.12.2025., bez obzira na period na koji se odnose.

 

🧮 Kako se obračunava porez?

Osnovica =
👉 ukupni prihodi
➖ porezi i doprinosi
➖ neoporezivi iznos (5.439.096 din)

 

🎯 Posebna pogodnost za mlađe od 40 godina

Ako ste na dan 31.12.2025. imali manje od 40 godina:

➡️ dodatno umanjenje: 5.439.096 dinara

 

📉 Poreske stope

  • ✅ do 10.878.192 din → 10%

  • ✅ preko tog iznosa → 15% (na razliku)

📌 Primer:
Ako je dohodak 12.950.452 din:

  • 10% na 10.878.192

  • 15% na ostatak

 

👨‍👩‍👧‍👦 Lični odbici

Možete umanjiti porez kroz:

  • 👤 lični odbitak: 725.213 din

  • 👨‍👩‍👧 izdržavani član: 271.955 din po članu

⚠️ Maksimalno: do 50% oporezivog dohotka

 

📈 Poreski kredit (ulaganja)

Ako investirate u alternativni investicioni fond:

➡️ možete dobiti poreski kredit do 50% ulaganja

⚠️ Uslov: ne prodajete ulaganje najmanje 3 godine

 

📝 Podnošenje prijave

  • 📅 Rok: 15. maj 2026.

  • 📄 Obrazac: PP GPDG

  • 💻 Podnosi se isključivo elektronski (portal ePorezi)

📌 Dobra vest:
Poreska uprava često već priprema unapred popunjenu prijavu

👉 Vaša obaveza:

  • proverite podatke

  • ispravite ako treba

  • kliknite „Potpiši i podnesi“

 

⚠️ Šta ako ne podnesete prijavu?

  • Poreska uprava može podneti prijavu umesto vas

  • moguće su prekršajne kazne

 

💳 Plaćanje poreza

  • 📅 Rok za uplatu: 15. maj 2026.

  • 📲 Nakon podnošenja dobijate nalog + QR kod za plaćanje

 

ℹ️ Važne napomene

  • Ako je vaš obračunati porez = 0
    ➡️ nemate obavezu podnošenja prijave

  • Obavezno unesite u prijavi:

    • 📞 telefon

    • 📧 email

    • 💼 zanimanje

 

📌 Zaključak

Ovaj porez se sada obračunava po principu samooporezivanja, što znači da je odgovornost na obvezniku.

👉 Najvažnije:

  • proverite da li prelazite prag

  • iskoristite olakšice

  • podnesite prijavu na vreme

PDV izmene od aprila 2026 – šta se menja u praksi?

📊 PDV izmene od aprila 2026 – šta se menja u praksi?

U „Službenom glasniku RS“ br. 30/2026 objavljene su izmene Pravilnika o PDV koje prate izmene Zakona iz decembra 2025. godine. Ove promene donose važne novine u obračunu, evidenciji i pravu na odbitak PDV.

📅 Kada počinje primena?
Izmene se primenjuju od poreskog perioda april 2026 (odnosno april–jun za tromesečne obveznike).
➡️ Ne odnose se na mart 2026, čak i ako se određene radnje obavljaju u aprilu.
➡️ Neke odredbe (npr. vraćanje dobara) važe već od 1. aprila 2026.

🔑 Ključne izmene koje treba znati

1️⃣ Smanjenje PDV kod smanjenja osnovice

PDV se može smanjiti za određeni poreski period ako su svi uslovi ispunjeni:
✔️ najkasnije do dana pre podnošenja prijave
✔️ a najkasnije do 10. u narednom mesecu

➡️ Uslovi uključuju dokument o smanjenju i korekciju prethodnog poreza kod primaoca.

2️⃣ Ispravke prethodnog poreza (i kod storniranja)

Promene osnovice sada direktno utiču na:
🔻 smanjenje ili povećanje odbitka prethodnog poreza
🔄 korekcije i po osnovu storniranja dokumenata

➡️ Bitno: korekcije se rade u periodu kada su ispunjeni zakonski uslovi.

3️⃣ Pravo na odbitak po osnovu internog računa

✔️ Pravo na odbitak moguće je ostvariti ako je interni račun:
– sačinjen na vreme (do dana pre prijave, najkasnije do 10. u mesecu)
– i ako su ispunjeni ostali uslovi

💡 Nije presudno kada je nastala poreska obaveza, već kada je račun evidentiran.

4️⃣ Interni račun sada ide kroz SEF

📌 Više nema „posebnog“ internog računa – sada se vodi kao:
➡️ Pojedinačna evidencija PDV – interni račun (u SEF-u)

⏳ Novi rok:
➡️ do 12. dana narednog meseca nakon poreskog perioda

5️⃣ Storniranje i uticaj na PDV

Kod storniranja:
✔️ može doći do smanjenja ili povećanja PDV
✔️ ali samo ako su ispunjeni dodatni uslovi (novi dokument, obaveštenje, korekcije)

📌 Pravila su sada jasnije definisana nego ranije.

6️⃣ Vraćanje dobara – velika promena

❌ Više se ne tretira kao novi promet
✔️ Od 1. aprila 2026. tretira se kao smanjenje osnovice

7️⃣ Obaveštenje o prethodnom porezu

📩 Uvodi se preciznija regulativa:
– dostavlja se nakon dokumenta o smanjenju ili storniranja
– može biti elektronsko (npr. preko SEF-a)

✔️ Ključno za pravilno umanjenje PDV kod dobavljača

8️⃣ Evidencije i POPDV obrazac

📌 Važne izmene:
– storniranja više ne ulaze u određene evidencije ispravki
– menjaju se pravila evidentiranja u POPDV obrascu

➡️ Posebno obratiti pažnju na avanse i dokumenta bez PDV.

9️⃣ Rokovi i dodatna preciziranja

📅 Rok za odbitak prethodnog poreza ostaje vezan za:
– prijavu PDV
– i krajnji rok 10. u narednom mesecu

➕ Dodatno:
✔️ jasnije definisani momenti povećanja/smanjenja osnovice
✔️ precizirano izdavanje dokumenata (fiskalni ili e-faktura)
✔️ nova pravila za procenu osnovice i obračun u devizama

📌 Zaključak

Ove izmene donose:
✔️ više preciznosti u pravilima
✔️ jaču povezanost sa SEF sistemom
✔️ ali i veću odgovornost u rokovima i evidencijama

👉 Najveći fokus biće na:
– pravilnom evidentiranju internih računa
– praćenju rokova (10. i 12. u mesecu)
– i korektnom tretmanu storniranja

Izmene u elektronskom fakturisanju od aprila 2026.

U „Službenom glasniku RS“, broj 30 od 27. marta 2026. godine, objavljene su izmene i dopune Pravilnika o elektronskom fakturisanju, koje prate izmene Zakona iz decembra 2025.

🗓 Kada počinje primena?

📅 Izmene se primenjuju:
👉 za poreske periode koji počinju nakon 31. marta 2026.

⚠️ Važno:

  • NE odnose se na mart 2026. (ili Q1 2026)
  • čak i ako se evidencije podnose u aprilu

🔗 Veza sa PDV izmenama

✔ Izmene su usko povezane sa promenama u oblasti PDV
👉 primena takođe počinje od poreskog perioda april 2026

🔑 Najvažnije novine

🧾 1. Novi termin – interni račun

Uveden je naziv:

„Pojedinačna evidencija PDV – interni račun“

📌 Kada se kreira u SEF-u:
✔ kao broj internog računa upisuje se „0“

🔄 2. „Stornirano“ umesto „poništeno“

Uveden novi status:

„stornirano“

📌 Razlika:

  • korekcija → za određene greške u podacima
  • storniranje → kada evidentiranje uopšte nije trebalo da postoji ili greška nije za korekciju

📊 3. Evidencija prethodnog poreza

Stornirani dokumenti:

✔ evidentiraju se kroz:

  • povećanja i smanjenja osnovice i PDV
  • avanse i korekcije avansa

📌 Ostale promene (koje nisu storniranje):
➡ posebna polja za povećanje/smanjenje odbitka

⚙️ 4. Automatski unos podataka

Novina:

✔ automatski unos sada važi i za:
status „stornirano“ (ne samo „evidentirano“)

📌 Posebno:
✔ automatski unos osnovice kod storniranja

🧮 5. Zbirna evidencija PDV

Važne dopune:

✔ Obaveza evidentiranja ako:

  • nije izdata e-faktura za određene maloprodajne transakcije
  • rok za evidentiranje istekne (12. u mesecu)

✔ Uključeni i novi slučajevi:

  • prenos imovine
  • promet u ime stranog lica

✔ Storniranja (kada je primalac poreski dužnik):
➡ preuzimaju se iz pojedinačnih evidencija

⚙️ Ostale bitne izmene

💰 Avansi

➡ Ako je uplata na dan prometa:
✔ izdaje se faktura
✔ avansna faktura – opcionalno

💱 Valuta iskazivanja

✔ Ako je naplata u stranoj valuti → iznosi u valuti
✔ Ukupan iznos → u dinarima
✔ Ako ima dinara → sve u dinarima

📅 Poreski period

✔ Evidencije se ne podnose za kraći period od:

  • meseca ili
  • tromesečja

➖ Negativni iznosi

✔ Dozvoljeni samo za:
➡ kategoriju „N – anuliranje“

📄 „Drugi dokumenti“

Definisani su kao npr:
✔ preliminarna PDV prijava
✔ obaveštenje o prethodnom porezu

🔗 Integracija sistema

✔ SEF se povezuje sa:

  • sistemom e-otpremnica
  • Poreskom upravom
  • Upravom carina

🧾 Fiskalni račun → e-faktura

✔ Za određene maloprodajne transakcije:
e-faktura se izdaje tek nakon fiskalnog računa

✅ Kratak zaključak

✔ Primena od aprila 2026 (ne za mart)
✔ Novi status „stornirano“
✔ Automatski unos i za stornirane evidencije
✔ Preciznije definisana pravila za SEF i PDV evidencije

 

Nova najniža osnovica za zdravstveno osiguranje frilensera (2026)

📢 Nova najniža osnovica za zdravstveno osiguranje frilensera (2026)

U „Službenom glasniku RS“, broj 24 od 13. marta 2026. godine, objavljen je novi iznos mesečne osnovice doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje za 2026. godinu.

📊 Osnovni podaci

✔ Mesečna osnovica (član 35b ZDOSO):
22.663 dinara

✔ Najniža osnovica za frilensere:
67.989 dinara (22.663 × 3)

💡 Šta to znači za frilensere?

📌 Najniža osnovica za obračun doprinosa za zdravstvo iznosi:
👉 67.989 dinara

📌 Važno pravilo:
✔ Osnovica doprinosa = osnovica poreza
❗ ali ne može biti niža od propisanog minimuma

⚠️ Kada frilenseri plaćaju doprinos za zdravstvo?

Frilenseri imaju obavezu plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje:

samo ako nisu osigurani po drugom osnovu
(npr. zaposlenje, preduzetništvo i sl.)

🗓 Od kada važi?

📅 Nova najniža osnovica primenjuje se:
👉 od 1. januara 2026. godine

✅ Kratak zaključak

✔ Minimalna osnovica za zdravstvo frilensera u 2026: 67.989 dinara
✔ Primenjuje se samo ako ne postoji drugo osiguranje
✔ Važi za sve obračune od početka 2026. godine

 

Da li preduzetnik bez zaposlenih mora da ima osiguranje po Zakonu o bezbednosti i zdravlju na radu?

U poslednje vreme često se dešava da osiguravajuća društva kontaktiraju preduzetnike i ukazuju na navodnu zakonsku obavezu zaključivanja osiguranja za slučaj povreda na radu i profesionalnih bolesti. Ovo posebno zbunjuje preduzetnike koji nemaju zaposlene.

📌 Šta kaže zakon?

Prema Zakonu o bezbednosti i zdravlju na radu, obaveza osiguranja odnosi se isključivo na poslodavce koji imaju zaposlene.

➡️ Poslodavac je dužan da zaposlene osigura za slučaj:
✔ povreda na radu
✔ profesionalnih bolesti

👤 Ko se smatra poslodavcem?
Poslodavac je lice koje zapošljava ili radno angažuje jedno ili više lica.

👉 To znači da preduzetnik koji nema zaposlene nije poslodavac u smislu ovog zakona.

👨‍💼 Status preduzetnika bez zaposlenih

Preduzetnik koji samostalno obavlja delatnost, bez angažovanja drugih lica, smatra se licem koje se samozapošljava.

📌 Za takva lica važi sledeće:

  • nemaju obavezu zaključivanja osiguranja iz člana 67. Zakona
  • imaju obavezu da primenjuju mere bezbednosti i zdravlja na radu

⚙️ Koje obaveze ipak postoje?

Iako osiguranje nije obavezno, preduzetnik je dužan da:

✔ vodi računa o sopstvenoj bezbednosti i zdravlju
✔ primenjuje propise iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu
✔ vodi računa o bezbednosti drugih lica na koja njegov rad može uticati
✔ sarađuje sa drugim poslodavcima kada je to potrebno

📊 Zaključak

✔ Preduzetnik bez zaposlenih nije u obavezi da zaključi osiguranje po ovom osnovu
✔ Obaveza osiguranja postoji samo za poslodavce koji imaju zaposlene
✔ Ipak, postoji odgovornost za primenu mera bezbednosti i zdravlja na radu

👉 Drugim rečima:
Ako radite sami – osiguranje nije zakonska obaveza, ali bezbednost i dalje jeste.

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Ut elit tellus, luctus nec ullamcorper mattis, pulvinar dapibus leo.

Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.