Članarina koja se tretira kao naknada za pružene usluge ulazi u ukupan promet i podleže obavezi evidentiranja u sistemu PDV-a.

Prema tumačenju Ministarstva finansija iz februara 2024. godine, obveznici PDV-a koji su u proteklih 12 meseci ostvarili promet veći od 8.000.000 dinara treba da podnesu evidencionu prijavu nadležnom poreskom organu. Ukupan promet za potrebe PDV-a obuhvata promet dobara i usluga koji su oporezivi ili oslobođeni PDV-a sa pravom na odbitak prethodnog poreza, izuzev prometa opreme i objekata za delatnost i ulaganja u objekte za koje se naplaćuje naknada.

Ako obveznik ostvari promet veći od 8.000.000 dinara u prethodnih 12 meseci, mora ispuniti i ostale obaveze propisane Zakonom, uključujući izdavanje računa, vođenje evidencije, obračunavanje i plaćanje PDV-a te podnošenje poreskih prijava.

Zakonom je propisano poresko oslobođenje bez prava na odbitak prethodnog poreza za promet usluga iz oblasti sporta i fizičkog vaspitanja od strane lica čija delatnost nije usmerena ka ostvarivanju dobiti, a koja su registrovana za tu delatnost. Licem čija delatnost nije usmerena ka ostvarivanju dobiti, smatra se lice koje je osnovano od strane Republike, autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave i čiji je vlasnik Republika, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave u potpunosti ili u većinskom delu.

Kada sportsko udruženje, koje je obveznik PDV-a, naplaćuje članarinu od svojih članova za korišćenje sportskih objekata i opreme, ta članarina se smatra naknadom za pružene usluge i podleže PDV-u. Međutim, ako iste usluge pruža entitet koji nije obveznik PDV-a, PDV nije primenjiv.

U svakom slučaju, članarina se računa u ukupan promet za obavezno evidentiranje u sistemu PDV-a, ukoliko je premašen prag od 8.000.000 dinara u prethodnih 12 meseci.

Prema odredbama Zakona o PDV-u, obaveznicima PDV-a smatraju se subjekti koji samostalno obavljaju promet dobara i usluga u okviru svoje delatnosti. Ovo obuhvata sve poslove i radnje koje obavlja poreski obveznik radi ostvarivanja prihoda.

Obaveštenje na portalu eUprava i eSanduče dobila su sva pravna lica u Srbiji

Od 12. januara 2024. godine, Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu je kreirala Jedinstveni elektronski sandučić (eSanduče) na Portalu eUprava za sva pravna lica koja se nisu samostalno registrovala kao korisnici usluga elektronske uprave. Ova inicijativa omogućava elektronsko dostavljanje akata od strane organa javne vlasti, uključujući i ličnu dostavu i obaveštenja.

Kreiranje eSandučeta zahteva da pravno lice ima registrovanu adresu za prijem elektronske pošte u Registru privrednih subjekata Agencije za privredne registre. Zakonski/ostali zastupnik mora se prijaviti na Portal eUprava putem kvalifikovanog elektronskog sertifikata ili mobilne aplikacije ConsentID.

Podsetimo da smo o obavezi registracije na portalu eUprave već pisali u prethodnom komentaru:

Primena odredbi Zakona o privrednim društvima o obaveznoj registraciji na portalu eUprave započela je 28. maja 2023. godine.

U nastavku prenosimo u celosti obaveštenje Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu:

„Adresa elektronske pošte kojom su privredna lica registrovana u APR-u je povezana sa Portalom eUprava i putem nje će stizati obaveštenja o prispeću dokumenata u eSanduče.
 
Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu od 12. januara 2024. godine svim privrednim društvima koja se nisu samostalno registrovala kao korisnici usluga elektronske uprave (Portala eUprava) kreirala je Jedinstveni elektronski sandučić (eSanduče) na Portalu eUprava radi elektronskog dostavljanja akata od strane organa javne vlasti (lična dostava i obaveštenja).

Odredbom člana 21. Zakona o privrednim društvima („Službeni glasnik RS”, br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 – dr. zakon, 5/2015, 44/2018, 95/2018, 91/2019 i 109/2021) propisano je da je privredno društvo dužno da se registruje kao korisnik usluga elektronske uprave u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronska uprava, kao i da se elektronski dokument privrednom društvu dostavlja u Jedinstven elektronski sandučić na Portalu eUprava, osim ako je posebnim zakonom drugačije propisano.

Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu je u skladu sa odredbom člana 15. Zakona o elektronskoj upravi („Službeni glasnik RS”, br. 327/2018) kreirala Jedinstveni elektronski sandučić (eSanduče) svakom privrednom društvu koje ima registrovanu adresu za prijem elektronske pošte u Registru privrednih subjekata Agencije za privredne registre, a koja se nisu do sada registrovala kao korisnici usluga elektronske uprave (Portala eUprava). Korisnici usluga elektronske uprave dobijaju obaveštenje o prispeću elektronskog dokumenta u eSanduče na adresu elektronske pošte privrednog društva i na adrese elektronske pošte zakonskih/ostalih zastupnika, nakon čega se dokument može preuzeti u bilo kom trenutku. U eSandučetu dostupna je i potvrda o dostavljanju, koja sadrži podatke o statusu dostave, čime se unapređuje pravna sigurnost i otklanjaju moguće sumnje u pravosnažnost odluka.

Preduslov za kreiranje eSandučeta je da privredno društvo ima registrovanu adresu za prijem elektronske pošte u Registru privrednih subjekata Agencije za privredne registre. Neophodno je da se zakonski/ostali zastupnik prijavi na Portal eUprava, na adresi https://euprava.gov.rs/, putem kvalifikovanog elektronskog sertifikata ili mobilnom aplikacijom ConsentID.“

 

Pravo na odbitak prethodnog poreza na osnuvu računa koji sadrži skraćeno poslovno ime ili samo naziv privrednog društva ili preduzetnika kojem je račun izdat

(Mišljenje Ministarstva finansija, br. 000176824 2023 10520 004 000 011 001 od 9.2.2024. god.)

U skladu sa Zakonom o porezu na dodatu vrednost („Službeni glasnik RS“, br. 84/04, 86/04-ispravka, 61/05, 61/07, 93/12, 108/13, 68/14-dr. zakon, 142/14, 83/15, 108/16, 113/17, 30/18, 72/19, 153/20 i 138/22 – u daljem tekstu: Zakon), obveznik PDV ima pravo da PDV koji mu je obračunat od strane obveznika PDV – prethodnog učesnika u prometu za promet dobara i usluga odbije kao prethodni porez, uz ispunjenje propisanih uslova – da poseduje račun ili drugi dokument koji služi kao račun izdat u skladu sa propisima kojima se uređuje oporezivanje PDV, kao i da predmetna dobra i usluge koristi ili da će ih koristiti za promet dobara i usluga sa pravom na odbitak prethodnog poreza, tj. za promet koji je oporeziv PDV, promet za koji je propisano poresko oslobođenje sa pravom na odbitak prethodnog poreza ili za promet koji se smatra izvršenim u inostranstvu ako bi za taj promet postojalo pravo na odbitak prethodnog poreza da je izvršen u Republici Srbiji.

Obavezni elementi računa, između ostalih, su naziv izdavaoca i naziv primaoca računa.

Zakonom o privrednim društvima („Službeni glasnik RS“, broj 36/11,99/11, 83/14 – dr. zakon, 5/15, 44/18, 95/18, 91/19 i 109/21) uređeno je, između ostalog, poslovno ime privrednog društva i poslovno ime preduzetnika.

Naime, privredno društvo posluje i učestvuje u pravnom prometu pod poslovnim imenom koje je registrovalo u skladu sa zakonom o registraciji, pri čemu poslovno ime obavezno sadrži naziv, pravnu formu i mesto u kome je sedište društva. Naziv je definisan kao karakteristični deo poslovnog imena po kome se to društvo razlikuje od drugih društava. Pored toga, društvo može u poslovanju, pored poslovnog imena, da koristi i skraćeno poslovno ime, pod istim uslovima pod kojima koristi poslovno ime. Skraćeno poslovno ime obavezno sadrži naziv i pravnu formu i registruje se u skladu sa zakonom o registraciji.

Preduzetnik posluje i učestvuje u pravnom prometu pod poslovnim imenom koje je registrovano u skladu sa zakonom o registraciji. Poslovno ime preduzetnika obavezno sadrži ime i prezime preduzetnika, oznaku „preduzetnik“ ili „pr“ i mesto u kojem je sedište preduzetnika. Poslovno ime može da sadrži i naziv, kao i predmet poslovanja preduzetnika. Ako poslovno ime sadrži naziv, onda to poslovno ime obavezno sadrži i predmet poslovanja, pri čemu se naziv preduzetnika mora razlikovati od naziva drugog preduzetnika sa istim predmetom poslovanja tako da ne izaziva zabludu o identitetu sa drugim preduzetnikom. Odredbe Zakona o privrednim društvima koje se odnose na skraćeno poslovno ime privrednog društva shodno se primenjuju na poslovno ime preduzetnika.

U skladu sa navedenim, račun obveznika PDV – privrednog društva (elektronska faktura izdata u skladu sa propisima kojima se uređuje elektronsko fakturisanje ili drugi račun) koji, pored ostalih propisanih podataka, sadrži skraćeno poslovno ime ili samo naziv tog privrednog društva – izdavaoca računa i skraćeno poslovno ime ili samo naziv privrednog društva ili preduzetnika kojem je račun izdat, smatra se računom na osnovu kojeg obveznik PDV – primalac računa (privredno društvo ili preduzetnik) može da ostvari pravo na odbitak prethodnog poreza, ako su ispunjeni ostali uslovi navedeni u Zakonu.

* * *

Saglasno odredbi člana 27. Zakona, prethodni porez je iznos PDV obračunat u prethodnoj fazi prometa dobara i usluga, odnosno plaćen pri uvozu dobara, a koji obveznik može da odbije od PDV koji duguje.

Prema odredbama člana 28. stav 1. Zakona, pravo na odbitak prethodnog poreza obveznik može da ostvari ako dobra nabavljena u Republici ili iz uvoza, uključujući i nabavku opreme, kao i objekata za vršenje delatnosti i ekonomski deljivih celina u okviru tih objekata (u daljem tekstu: objekti za vršenje delatnosti), odnosno primljene usluge, koristi ili će ih koristiti za promet dobara i usluga:

1) koji je oporeziv PDV;

2) za koji u skladu sa članom 24. ovog zakona postoji oslobođenje od plaćanja PDV;

3) koji je izvršen u inostranstvu, ako bi za taj promet postojalo pravo na odbitak prethodnog poreza da je izvršen u Republici.

Pravo na odbitak prethodnog poreza, prema odredbama člana 28. stav 2. Zakona, obveznik može da ostvari ako poseduje račun izdat od strane drugog obveznika u prometu o iznosu prethodnog poreza, u skladu sa ovim zakonom ili dokument o izvršenom uvozu dobara u kojem je iskazan PDV i dokument kojim se potvrđuje da je iskazani PDV plaćen prilikom uvoza.

Odredbama stava 3. istog člana Zakona propisano je, da u poreskom periodu u kojem su ispunjeni uslovi iz st. 1. i 2. ovog člana obveznik može da odbije prethodni porez od dugovanog PDV, i to:

1) obračunati i iskazani PDV za promet dobara i usluga, koji je ili će mu biti izvršen od strane drugog obveznika u prometu;

2) PDV koji je plaćen prilikom uvoza dobara.

Saglasno odredbi stava 4. istog člana Zakona, pravo na odbitak prethodnog poreza nastaje danom ispunjenja uslova iz st. 1 – 3. ovog člana.

Prema odredbi člana 28. stav 5. Zakona, računom iz stava 2. tačka 1) ovog člana smatra se elektronska faktura koja je prihvaćena, odnosno za koju se smatra da je prihvaćena u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronsko fakturisanje.

Ako je elektronska faktura iz stava 5. ovog člana prihvaćena najkasnije do isteka roka za predaju poreske prijave za poreski period u kojem je nastala poreska obaveza u skladu sa ovim zakonom, obveznik može da ostvari pravo na odbitak prethodnog poreza najranije za poreski period u kojem je poreska obaveza nastala, nezavisno od toga da li je elektronska faktura izdata na dan nastanka poreske obaveze ili posle tog dana (član 28. stav 6. Zakona).

Obveznik može da ostvari pravo na odbitak prethodnog poreza u roku od pet godina od isteka godine u kojoj je stekao ovo pravo (stav 8. istog člana Zakona).

Odredbom člana 42. stav 4. Zakona propisano je da račun naročito sadrži sledeće podatke:

1) naziv, adresu i PIB obveznika – izdavaoca računa;

2) mesto i datum izdavanja i redni broj računa;

3) naziv, adresu i PIB obveznika – primaoca računa;

4) vrstu i količinu isporučenih dobara ili vrstu i obim usluga;

5) datum prometa dobara i usluga i visinu avansnih plaćanja;

6) iznos osnovice;

7) poresku stopu koja se primenjuje;

8) iznos PDV koji je obračunat na osnovicu;

9) napomenu o odredbi ovog zakona na osnovu koje nije obračunat PDV;

10) napomenu da se za promet dobara i usluga primenjuje sistem naplate.

Odredbom člana 45. Zakona propisano je da ministar bliže uređuje u kojim slučajevima nema obaveze izdavanja računa ili mogu da se izostave pojedini podaci u računu, odnosno da se predvide dodatna pojednostavljenja u vezi sa izdavanjem računa.

Pravilnikom o porezu o porezu na dodatu vrednost („Službeni glasnik RS“, br. 37/21, 64/21, 127/21, 49/22, 59/22, 7/23, 15/23, 60/23, 96/23 i 116/23) bliže je uređeno u kojim slučajevima nema obaveze izdavanja računa ili mogu da se izostave pojedini podaci u računu, odnosno da se predvide dodatna pojednostavljenja u vezi sa izdavanjem računa iz člana 42. Zakona.

Pokrenuti procesi prinudne likvidacije

Pokrenuti su procesi prinudne likvidacije za 3.581 privredno društvo tokom februara 2024. godine, prema informacijama koje su objavljene od strane Agencije za privredne registre (APR).

Oglasi o pokretanju prinudne likvidacije, dostupni na internet stranici APR, obaveštavaju javnost o ovom postupku tokom perioda od 60 dana.

Zainteresovani mogu pronaći više informacija o društvima koja su obuhvaćena ovim postupkom putem linka

Važno je napomenuti da od trenutka objavljivanja oglasa o prinudnoj likvidaciji, promene u registraciji podataka u Registru privrednih subjekata i Centralnom registru obaveznog socijalnog osiguranja nisu moguće.

APR je izdala obaveštenje u kojem navodi da je u periodu od 7. do 12. februara pokrenut postupak prinudne likvidacije za 3.581 privredno društvo. Oglas o prinudnoj likvidaciji je objavljen na 60 dana, kako je propisano zakonom.

Rešenja o pokretanju prinudne likvidacije su dostavljena u papirnoj formi na adrese sedišta društava, dok su elektronske verzije dostupne putem internet stranice APR-a. Tokom ovog perioda, društva mogu nastaviti sa svojim redovnim aktivnostima, ali nisu u mogućnosti da započinju nove poslove.

Tokom prinudne likvidacije, društva neće isplaćivati dividende niti raspodeljivati imovinu među članovima, a svi sudski i upravni postupci u vezi sa društvom će biti obustavljeni. Postupak prinudne likvidacije može biti prekinut samo ukoliko se pokrene stečajni postupak.

Nakon objavljivanja oglasa o prinudnoj likvidaciji, društva ne smeju vršiti promene u registru podataka, što uključuje i Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja.

Obračun poreske amortizacije – petostruki iznos prosečne zarade za decembar 2023. godine

Za izračunavanje poreske amortizacije za 2023. godinu, ključan je petostruki iznos prosečne mesečne zarade za decembar 2023. godine, koji iznosi 652.025 dinara (130.405 x 5).

U slučaju kada je nakon obračuna amortizacije saldo pojedine grupe (kolona 8 obrasca OA) manji od pet prosečnih mesečnih bruto zarada u poslednjem mesecu perioda za koji se vrši amortizacija, tada se cela suma salda te grupe (kolona 5 obrasca OA) priznaje kao rashod amortizacije.

Podsećamo i na pravilo koje je stupilo na snagu od obračuna za 2019. godinu: ukupni saldo grupe se takođe priznaje kao rashod kada je krajnji saldo manji od određenog procenta u odnosu na saldo 31. decembra 2018. godine. Ovi procenti variraju po grupama – za II grupu manji od 10%, za III grupu manji od 15%, za IV grupu manji od 20%, i za V grupu manji od 30%. Detaljnije informacije o ovim pravilima dostupne su u obaveštenju Poreske uprave ovde.

Stoga, ukupni saldo grupe se uzima kao rashod ako je ispunjen bar jedan od dva uslova: da je manji od pet prosečnih zarada ili da je manji od određenog procenta (videti gore navedene procente po grupama) u odnosu na saldo 31. decembra 2018. godine.

Ovi propisi se primenjuju na stalna sredstva nabavljena do 31. decembra 2018. godine, za koja se poreska amortizacija obračunava po prethodnom sistemu. Za detaljnije informacije o obračunu poreske amortizacije, molimo vas da pogledate obaveštenje poreske uprave na sledecem linku

Neoporezivi iznos na godišnji porez na dohodak građana za 2023. godinu je 4.269.564 dinara

Fizička lica koja su ostvarila dohodak preko 4.269.564 dinara u 2023. godini, imaju  obavezu da podnesu poresku prijavu za godišnji porez na dohodak građana.

Rezidenti Srbije prilikom obračuna uzimaju u obzir dohodak koji su ostvarili i u Srbiji i u drugim državama, dok nerezidenti uzimaju u obzir samo dohodak ostvaren u Srbiji.

Bitna novina tiče se obveznika poreza na dohodak građana koji poslednjeg dana kalendarske godine za koju se utvrđuje porez imaju navršenih  manje od 40 godina života.

Za te obveznike umanjuje se zbir pojedinih stavki godišnjeg dohodka za iznos tri prosečne godišnje zarade po zaposlenom, isplaćene u Srbiji u godini za koju se utvrđuje porez.

Umanjenje se vrši za zbir zarade (član 15a do 15v ZPDG), oporezivi prihod od samostalne delatnosti (član 33. stav 2. i član 41. ZPDG) i oporezivi prihod od autorskih i srodnih prava i industrijske svojine (član 55. i 60. ZPDG)

 

Ukoliko je iznos tri prosečne godišnje zarade po zaposlenom viši od zbira prethodno navedenih stavki godišnjeg dohotka obveznika mlađeg od 40 godina, ukupno umanjenje ne može biti više od zbira prethodno navedenih stavki.

 

Dohodak za oporezivanje predstavlja razliku između ostvarenog dohotka i neoporezivog iznosa (npr. 6.000.000 – 4.269.564 = 1.730.436).

Lični odbici su iznosi koji se mogu odbiti od dohotka za oporezivanje i oni su za poreskog obveznika – 40% prosečne godišnje zarade (569.275 dinara), a za izdržavanog člana porodice – 15% prosečne godišnje zarade (213.478 dinara).

Iznos ličnih odbitaka može biti maksimalno 50% dohotka za oporezivanje.

Odbitak za određenog izdržavanog člana porodice može da ostvari samo jedan poreski obveznik.

Osnovica godišnjeg poreza je oporezivi dohodak, koji predstavlja razliku između dohotka za oporezivanje i ličnih odbitaka.

 

Godišnji porez na dohodak se plaća na oporezivi dohodak po stopi od 10% – za iznos oporezivog dohotka do šestostruke prosečne godišnje zarade – 8.539.128 dinara, a 15% – na razliku između iznosa koji je veći od 8.539.128 dinara i tog iznosa (npr. za oporezivi dohodak od 10.000.000 dinara se plaća 10% na 8.539.128 dinara i 15% na 1.460.872 dinara).

 

 

15. maj 2024. godine  je rok za podnošenje poreske prijave za godišnji porez na dohodak građana po osnovu dohotka ostvarenog u 2023. godini.

Procedura podnošenja prijave je značajno izmenjena u odnosu na prošlu godinu.

Izmene se tiču sledećih stavki:

·         Poreski organ unosi podatke u poresku prijavu na osnovu podataka iz službenih evidencija i postavlja je na portal Poreske uprave najkasnije do 1. aprila (član 92. stav 2. ZPDG);

·         poreski obveznik je dužan da izvrši izmenu ili dopunu poreske prijave, u delu u kome nisu iskazani tačni i odgovarajući podaci i nakon toga podnese poresku prijavu u elektronskom obliku preko portala Poreske uprave (član 92. stav 3. ZPDG);

·         Poreska uprava podnosi poresku prijavu za (član 92. stav 4. ZPDG) ukoliko poreski obveznik to ne uradi do 15. maja.

Porez se plaća najkasnije do isteka roka za podnošenje poreske prijave, odnosno do 15. maja.

Prošle godine je propisana nova poreska prijava za godišnji porez na dohodak građana na obrascu PP GPDG.

Šta kada preduzetnik nije evidentirao PDV u SEF na vreme?

Prema članu 4. stavu 5. Zakona o elektronskom fakturisanju i članu 18. stavu 1. Pravilnika o elektronskom fakturisanju, elektronsko evidentiranje obračuna PDV-a u SEF (Pojedinačna i Zbirna evidencija PDV-a) za poreski period treba izvršiti u roku od 10 dana po isteku tog poreskog perioda. Novi rok od 10 dana po isteku poreskog perioda počeo je da se primenjuje od poreskog perioda januara 2024. godine, odnosno za prvi kvartal 2024. godine.

Međutim, šta preduzetnici treba da urade ukoliko evidentiranje obračuna PDV u SEF nije izvršeno na vreme?

Nažalost, ovo pitanje nije jasno regulisano ni zakonskim ni uputstvenim dokumentima iz oblasti elektronskog fakturisanja. Ipak, možemo izvesti zaključak na osnovu logike koja podrazumeva da je krajnji cilj automatsko generisanje preliminarne poreske prijave PDV-a, kao i mogućnost kontrole tekućih i istorijskih podataka o obračunatom PDV-u.

Iako postoji mnogo različitih situacija u vezi sa evidentiranjem obračuna PDV-a u SEF koje nije izvršeno na vreme, ovde ćemo se fokusirati na nekoliko karakterističnih primera koji su relevantni u ovom kontekstu.

Slučaj 1: Ako elektronska faktura nije izdata u roku od 10 dana po isteku poreskog perioda, a obračunati PDV nije evidentiran ni u Pojedinačnoj evidenciji PDV u tom roku, smatramo da je potrebno izvršiti evidentiranje u Pojedinačnoj evidenciji PDV u SEF što pre, bez obzira na zakašnjenje. Ovo je bitno kako bi se izbegle eventualne kaznene odredbe za neevidentiranje obračuna PDV-a.

Slučaj 2: U situaciji kada elektronska faktura nije izdata u roku od 10 dana po isteku poreskog perioda, ali je kasnije izdata, smatramo da je poželjno evidentirati obračunati PDV u Pojedinačnoj evidenciji PDV u SEF za odgovarajući poreski period. Ovo se preporučuje kako bi se održala doslednost i tačnost podataka.

Slučaj 3: Kada Pojedinačna ili Zbirna evidencija PDV nije evidentirana u roku od 10 dana po isteku poreskog perioda, ali je obračunati PDV uključen u poresku prijavu PDV za taj period, smatramo da je takođe važno izvršiti evidentiranje u Pojedinačnoj evidenciji PDV-u SEF što pre, kako bi se izbegle eventualne komplikacije ili kaznene mere.

Slučaj 4: U slučaju kada Pojedinačna ili Zbirna evidencija PDV nije evidentirana u roku od 10 dana po isteku poreskog perioda, a obračunati PDV nije uključen ni u poresku prijavu PDV za taj period, smatramo da je neophodno izmeniti poresku prijavu PDV-a kako bi se evidentirao obračunati PDV u Pojedinačnoj evidenciji PDV u SEF-u za odgovarajući poreski period.

U svakom slučaju, preduzetnicima se preporučuje da blagovremeno reše svako kašnjenje u evidentiranju obračuna PDV-a kako bi izbegli moguće negativne posledice i kako bi održali zakonitost svojih poslovnih aktivnosti.

Da li paušalci trgovci na malo evidentiraju promet u KEP knjizi?

Pitanje se odnosi na obavezu preduzetnika paušalaca koji se bave trgovinom na malo (šifre delatnosti 4781, 4782, 4789 i 4799) da vode evidenciju ulaznih nabavki robe, sastavljaju kalkulacije i unose ih u KEP knjigu.

Za preduzetnike paušalce koji se bave ovom vrstom trgovine, primenjuju se isti propisi kao i za ostale privredne subjekte koji nisu paušalci, a to su Zakon o trgovini i Pravilnik o evidenciji prometa. Iako nije poznato u kojoj meri preduzetnici paušalci vode ovu evidenciju, smatra se da ne postoji osnova koja ih oslobađa te obaveze.

To nije povezano sa knjigovodstvenim evidencijama koje se vode u skladu sa propisima poreza na dohodak. Zakon o porezu na dohodak građana (ZPDG) predviđa različite sisteme vođenja poslovnih knjiga za različite kategorije preduzetnika, uključujući i paušalce. Međutim, to ne umanjuje obavezu vođenja evidencije prometa prema propisima trgovine.

Neki mogu da tumače kako preduzetnici paušalci ne moraju da vode KEP zbog odredbi ZPDG, ali te interpretacije nisu u skladu sa zakonskim propisima o trgovini. Zakon o trgovini jasno navodi da je trgovac dužan da vodi evidenciju prometa robe na osnovu odgovarajućih dokumenata.

Još jedan razlog zbog kojeg se može doći do netačnog tumačenja je terminologija koja se koristi u propisima. Iako ZPDG uvodi različite pojmove za različite kategorije preduzetnika, to se odnosi samo na poreze na dohodak. Propisi o trgovini i dalje koriste termin „preduzetnik“ u opštem smislu.

U skladu s tim, preduzetnici paušalci koji obavljaju trgovinu na malo su, prema zakonu, obavezni da vode KEP knjigu u skladu sa propisima o trgovini. Ova obaveza uključuje sastavljanje kalkulacija cena, koje su osnova za evidentiranje zaduženja robe u KEP-u.

Novosti u elektronskom evidentiranju obračuna PDV na SEF

Počev od prvog poreskog perioda u 2024. godini, obveznici PDV sada su dužni da elektronski evidentiraju obračun PDV na SEF (Pojedinačna i Zbirna evidencija) u roku od 10 dana nakon isteka poreskog perioda. Drugim rečima, mesečni obveznici treba da izvrše elektronsko evidentiranje obračuna PDV na SEF do 12. februara za januar (budući da je 10. februar subota, neradni dan), dok tromesečni obveznici imaju rok do 10. aprila za prvo tromesečje.

Ova obaveza elektronskog evidentiranja obračuna PDV na SEF produžena je do kraja 2023. godine, prema isteku roka za podnošenje PDV prijave.

Važno je napomenuti da novi rok za evidentiranje obračuna PDV na SEF ne utiče na rok za podnošenje PDV prijave. I dalje je moguće podneti PDV prijavu nekoliko dana nakon isteka poreskog perioda, dok je rok za evidentiranje obračuna PDV na SEF 10 dana nakon isteka poreskog perioda. Ove dve obaveze su odvojene i ne zavise jedna od druge.

Najvažnija promena koja očekuje obveznike PDV je ta da više neće moći da izdaju elektronsku fakturu za januar nakon 10. februara (odnosno konkretno 12. februara ove godine zbog neradnog dana), bez prethodnog evidentiranja u Pojedinačnoj i Zbirnoj evidenciji PDV na SEF, u skladu sa članom 21. Pravilnika o elektronskom fakturisanju.

Ova praksa evidentiranja nije nova, već postoji od jula 2023. godine, samo je rok sada pomeren. Ako se elektronska faktura ne izda do roka za evidentiranje obračuna PDV na SEF, obračunati PDV se evidentira u Pojedinačnoj evidenciji za taj period. Naknadno izdata faktura zahteva korekciju Zbirne evidencije PDV za navedeni period.

Druga novina je primena istog sistema kao kod neizdavanja elektronske fakture, i kod drugih promena koje utiču na elektronsko evidentiranje obračuna PDV za određeni poreski period. Ove promene su retke i uključuju situacije poput prometa dobara na APKM s plaćanjem nakon 10 dana od isteka roka za PDV prijavu, obračuna PDV-a od strane primaoca kao poreskog dužnika s dokumentom koji stiže između 10. dana i isteka roka za PDV prijavu, ili prometa dobara u carinskom skladištu sa carinskim overom računa između 10. dana i isteka roka za PDV prijavu.

U takvim slučajevima postoji obaveza evidentiranja obračuna PDV u Pojedinačnoj ili Zbirnoj evidenciji, a ako se odluči ne uključiti taj obračunati PDV u prijavu, postoji obaveza korekcije u Zbirnoj evidenciji PDV za taj poreski period, sa rokom do podnošenja poreske prijave za taj period.

Ukupno gledano, obveznici PDV treba da pokušaju da izdaju sve elektronske fakture u roku od 10 dana nakon isteka poreskog perioda kako bi izbegli probleme s evidentiranjem u Pojedinačnoj i Zbirnoj evidenciji PDV.

RAZVRSTAVANJE PRAVNIH LICA, PREDUZETNIKA, I GRUPA PRAVNIH LICA ZA 2024. GODINU

  1. Razvrstavanje pravnih lica i preduzetnika prema veličini

Pravna lica i preduzetnici prema veličini mogu se razvrstati u mikromalasrednja ili velika pravna lica, u skladu sa kriterijumima i graničnim vrednostima propisanim članom 6. Zakona o računovodstvu (Zakon).

Razvrstavanje po veličini se vrši na osnovu sledećih podataka:

  • Prosečan broj zaposlenih,
  • Poslovni prihod,
  • Vrednost ukupne aktive utvrđene na datum bilansa redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja (RGFI) i Statističkog izveštaja za 2023. godinu, a utvrđena veličina se, nakon verifikovanja od strane Agencije za privredne registre (Agencije), koristi za 2024. godinu.

Novoosnovani obveznici (pravna lica i preduzetnici osnovani u 2023. godini), odnosno preduzetnici koji su u toj godini počeli da vode poslovne knjige po sistemu dvojnog knjigovodstva, veličinu, utvrđenu na osnovu podataka iz RGFI za 2023. godinu i broja meseci poslovanja, koriste za 2023. i 2024. godinu.

Velikim pravnim licima na osnovu Zakona, smatraju se Narodna banka Srbije, banke, društva za osiguranje i društva za reosiguranje, davaoci finansijskog lizinga, dobrovoljni penzijski fondovi, društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednosti, investicioni fondovi, društva za upravljanje investicionim fondovima, berze i brokersko – dilerska društva, platne institucije i institucije elektronskog novca, kao i faktoring društva.

  1. Razvrstavanje grupa pravnih lica prema veličini

Grupe pravnih lica (ekonomske celine) se prema veličini mogu razvrstati u malesrednje ili velike grupe, u skladu sa kriterijumima i graničnim vrednostima propisanim Zakonom.

Razvrstavanje po veličini se vrši na osnovu sledećih podataka:

-Prosečan broj zaposlenih,

-Poslovni prihod

-Vrednosti ukupne aktive utvrđene na datum bilansa konsolidovanog godišnjeg finansijskog izveštaja (KGFI) za 2023. godinu, a utvrđena veličina se, nakon verifikovanja od strane Agencije, koristi za tekuću izveštajnu tj. 2023. godinu.

Izuzetno, grupa u kojoj je matično pravno lice finansijska institucija iz člana 6. stav 12. Zakona, nema obavezu razvrstavanja već se ista, saglasno Mišljenju Ministarstva smatra velikom.

  1. Kriterijumi za razvrstavanje i granične vrednosti

Kriterijumi za razvrstavanje i granične vrednosti koje koriste pravna lica i preduzetnici utvrđeni su članom 6, a za grupe pravnih lica članom 7. Zakona o računovodstvu.

Pravno lice i preduzetnik se razvrstavaju u mikro, malo, srednje  ili veliko pravno lice ukoliko ispunjava najmanje dva od tri navedena kriterijuma.

Grupa pravnih lica (ekonomska celina) razvrstava se u malusrednju  ili veliku grupu.

Ukoliko grupa pravnih lica zadovoljava najmanje dva od tri kriterijuma za dobijanje oznake „mikro“, razvrstava se kao mala grupa pravnih lica.

Obveznik koji ne ispunjava dva od tri kriterijuma za razvrstavanje, već ima različite pokazatelje po svakom od kriterijuma, razvrstava se prema sledećem:

  • u malo pravno lice, odnosno malu grupu pravnih lica razvrstava se i obveznik koji utvrdi kombinaciju pokazatelja: veliko-malo-mikro ili srednje-malo-mikro;
  • u srednje pravno lice, odnosno srednju grupu pravnih lica razvrstava se i obveznik koji utvrdi kombinaciju pokazatelja: veliko-srednje-malo ili veliko-srednje-mikro.

Pri utvrđivanju graničnih vrednosti, primenjuje se zvanični srednji kurs dinara (koji utvrđuje Narodna banka Srbije) na poslednji dan poslovne godine za koji se sastavlja godišnji finansijski izveštaj.

  1. Utvrđivanje obaveze revizije

U skladu sa Zakonom o reviziji, obavezu vršenja revizije RGFI, osim pravnih lica i preduzetnika razvrstanih kao velika ili srednja pravna lica i javnih društava, nezavisno od veličine, imaju i sva pravna lica i preduzetnici čiji ukupni prihod ostvaren u prethodnoj poslovnoj godini prelazi iznos od 4,4 miliona evra u dinarskoj protivvrednosti. Dakle, obavezu revizije finansijskih izveštaja za 2024. godinu imaće obveznici koji finansijske izveštaje sastavljaju 31.12.2023. godine, ukoliko su u 2023. godini ostvarili ukupan prihod veći od 515.564 hiljada RSD.

Agencija je obezbedila kalkulator za razvrstavanje pravnih lica i preduzetnika i grupa pravnih lica po veličini, kao i za utvrđivanje obaveze revizije RGFI za 2024. godinu, a na osnovu podataka iz finansijskih izveštaja za 2023. godinu. Isti kalkulator mogu da koriste i obveznici koji uopšte nisu dostavili ili su dostavili neispravne RGFI za 2021. godinu, kako bi na osnovu podataka za prethodnu 2022. godinu koji su iskazani u RGFI za 2023. godinu utvrdili svoju veličinu i obavezu revizije za 2023. godinu.

Izvor: Agencija za privredne registre

Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.