Koje stope PDV važe za različite proizvode od testa?

Prilikom određivanja stope poreza na dodatu vrednost (PDV) za prehrambene proizvode, važno je precizno utvrditi u koju kategoriju oni spadaju – jer to direktno utiče na visinu poreske obaveze. Najčešće dileme javljaju se kod pekarskih proizvoda, kolača, testenina i dodataka poput prezli.

Proizvodi od testa punjeni spanaćem – 10% PDV

Prema mišljenju Ministarstva finansija od 5. maja 2025. godine, na proizvode od testa koji su punjeni spanaćem primenjuje se posebna stopa PDV od 10%, jer se oni smatraju pekarskim proizvodima. To uključuje i druge proizvode kao što su burek, pogačice, krofne, kore za pitu i slični artikli, pod uslovom da im je rok trajanja do 7 dana, ili ako se prodaju u smrznutom stanju.

Štrudla sa makom i prezle – 20% PDV

S druge strane, štrudla sa makom i prezle (hlebne mrvice) podležu opštoj stopi PDV od 20%. Ovi proizvodi se ne ubrajaju u kategoriju pekarskih proizvoda iz člana 23. stav 2. tačka 1) Zakona o PDV, pa se na njih primenjuje standardna stopa.

Zakonski osnov

Ova podela proizilazi iz Zakona o porezu na dodatu vrednost i Pravilnika o PDV-u, koji detaljno propisuju koje vrste proizvoda se oporezuju po nižoj stopi od 10%, a koji po standardnoj od 20%. Posebnu pažnju treba obratiti na deklaraciju, način pakovanja i rok trajanja proizvoda.

Ukoliko se bavite prometom ovih proizvoda, pravilna primena stope PDV je ključna za ispravno vođenje evidencije i izbegavanje poreskih nepravilnosti.

Da li je moguće isplatiti novčanu naknadu za neiskorišćeni godišnji odmor bez prestanka radnog odnosa?

Neretko se dešava da zaposleni, usled obima posla ili specifične organizacije rada, ne uspevaju da iskoriste zakonom garantovan broj dana godišnjeg odmora. Poslodavci tada postavljaju logično pitanje – da li se neiskorišćeni odmor može nadoknaditi na neki drugi način, poput novčane naknade ili pretvaranja dana odmora u noćni rad?

Zakon o radu je po ovom pitanju vrlo jasan: novčana naknada za neiskorišćeni godišnji odmor može se isplatiti isključivo u slučaju prestanka radnog odnosa. Bilo kakva druga praksa – isplata naknade tokom trajanja radnog odnosa, ili kompenzacija kroz dodatne radne sate – nije u skladu sa zakonom.

Štaviše, ukoliko poslodavac ne omogući zaposlenom korišćenje godišnjeg odmora, izlaže se riziku prekršajne odgovornosti – predviđene su novčane kazne koje mogu iznositi od 400.000 do 1.000.000 dinara za pravno lice, kao i od 20.000 do 40.000 dinara za odgovorno lice.

Rešenje nije u improvizaciji, već u organizaciji. Poslodavac je u obavezi da planiranjem resursa i angažovanjem dodatne radne snage, u periodima kada je to potrebno, omogući svim zaposlenima da iskoriste svoje pravo na odmor.

U suprotnom, ni naknadna isplata uvećane zarade neće zaštititi od mogućih inspekcijskih mera.

📌 Podsetimo, član 76. stav 1. Zakona o radu propisuje:

„U slučaju prestanka radnog odnosa, poslodavac je dužan da zaposlenom koji nije iskoristio godišnji odmor u celini ili delimično, isplati novčanu naknadu umesto korišćenja godišnjeg odmora, u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, srazmerno broju dana neiskorišćenog godišnjeg odmora.“

Dakle, zakonsko pravo na godišnji odmor se ne može zameniti novcem, sem ako zaposleni odlazi iz firme.

Vraćanje dela avansa i obaveze dobavljača: Kako pravilno evidentirati u POPDV i EPP?

U praksi se često dešava da se iznos avansa razlikuje od konačnog iznosa isporučenih dobara ili usluga, a jedno od čestih pitanja jeste: da li je dobavljač u obavezi da izda dokument o smanjenju i kako se ova situacija evidentira u poreskim evidencijama?

Konkretan primer iz prakse

U februaru ste dobili avansni račun na iznos od 100.000 dinara sa PDV-om i po tom osnovu ste koristili pravo na odbitak prethodnog poreza. U martu vam je dostavljen konačni račun na iznos od 90.000 dinara sa PDV-om. Dobavljač je krajem maja vratio razliku od 10.000 dinara, uz napomenu da se radi o „povratu pogrešno uplaćenih sredstava”.

Kako ovu situaciju pravilno tretirati iz ugla PDV evidencije?

Šta kaže propis?

Od 1. februara 2023. godine važe izmene Pravilnika o PDV koje jasno definišu postupanje u ovakvim situacijama. Prema članu 182. stav 3. Pravilnika, u slučaju smanjenja avansa, dobavljač je dužan da izda dokument o smanjenju. Ovo je ključno za njega jer bez tog dokumenta ne može umanjiti obavezu po osnovu PDV-a.

U ovom konkretnom slučaju, iako dobavljač nije izdao dokument o smanjenju već je samo naveo da se radi o povratu viška sredstava, obaveza umanjenja prethodnog poreza je i dalje na vama – čim imate saznanje da sredstva neće biti iskorišćena za budući promet.

Kako evidentirati u EPP i POPDV?

Ukoliko nije izdata elektronska faktura (dokument o smanjenju), evidentiranje u Evidenciji prethodnog poreza (EPP) na SEF-u vršite u delu 1.6.4, gde unosite osnovicu i pripadajući PDV iznos.
U obrascu POPDV, ovo evidentirate u polju 8a.5.

Ako dobavljač naknadno izda dokument o smanjenju, nema potrebe da ga dodatno evidentirate – već ste ispravno postupili i sproveli umanjenje u trenutku kada ste znali da će sredstva biti vraćena.



Kada prestaje radni odnos zbog neopravdanog izostanka sa posla?

Zakon o radu predviđa mogućnost otkaza ugovora o radu zbog neopravdanog izostanka zaposlenog sa posla. Međutim, važno je znati koji je tačno dan prestanka radnog odnosa u ovakvoj situaciji, kao i kako postupiti ukoliko zaposleni nije dostupan za uručenje rešenja. Ovo pitanje dodatno pojašnjava mišljenje Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Dostavljanje rešenja o otkazu
U skladu sa članom 185. Zakona o radu, otkaz ugovora o radu mora biti donet u pisanom obliku i sadržati:

  • obrazloženje,

  • pouku o pravnom leku,

  • i mora biti dostavljen zaposlenom.

Dostavljanje se vrši lično u prostorijama poslodavca ili slanjem na adresu prebivališta/boravišta zaposlenog. Ako to nije moguće, poslodavac je dužan da sačini pismenu belešku i objavi rešenje na oglasnoj tabli firme. Posle osam dana od objavljivanja, smatra se da je rešenje uredno dostavljeno.

Dan prestanka radnog odnosa
Zaposlenom prestaje radni odnos danom dostavljanja rešenja, osim ako rešenjem ili zakonom nije drugačije određeno.

Međutim, ako je u pitanju neopravdani izostanak sa posla duži od dozvoljenog roka utvrđenog opštim aktom poslodavca, poslodavac može u rešenju o otkazu da kao dan prestanka radnog odnosa navede poslednji dan kada je zaposleni trebalo da se javi na posao, a to nije učinio niti je opravdao svoje odsustvo.

Zaključak:
U ovakvim situacijama, važno je da poslodavac dosledno sprovodi proceduru iz Zakona o radu. Pravilna forma, dostava rešenja i poštovanje rokova čine osnovu zakonitog prestanka radnog odnosa. Ako zaposleni neopravdano izostane duže nego što je propisano, dan prestanka radnog odnosa može biti upravo poslednji dan kada je bio dužan da se javi na posao.

Kako se oporezuje prihod koji domaća firma isplaćuje stranom programeru?

Zamislite situaciju: firma iz Srbije angažuje programera iz Velike Britanije da joj uradi određeni posao — ali programer sve radi iz inostranstva, ne dolazi u Srbiju i nije njen zaposleni. Kako se takva isplata oporezuje? Da li domaća firma treba da obračuna poreze i doprinose? Evo šta kaže zakon.


1. Pogled iz ugla Zakona o porezu na dohodak građana

Ukratko:

  • Svako fizičko lice koje ostvari prihod (rezident ili nerezident), može biti obveznik poreza.

  • Ako domaća firma isplaćuje novac fizičkom licu koje nije rezident Srbije, a koje nije fizički prisutno u Srbiji, u pitanju su „ostali prihodi“ — i na njih se primenjuje porez od 20%.

Ali postoji važan uslov:
Ako to fizičko lice dokazuje da je rezident države sa kojom Srbija ima ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, i ako je ono stvarni vlasnik tog prihoda, onda se primenjuju pravila tog ugovora.
Dokaz se dostavlja u obliku „potvrde o rezidentnosti“.

Ako firma nema potvrdu o rezidentnosti u trenutku isplate, mora da primeni domaći zakon — dakle, da obračuna i plati porez.

Šta je sa doprinosima?

Ovde dolazimo do dela koji nije u nadležnosti Poreske uprave već Ministarstva za rad.
U principu, ako lice nije osiguranik po domaćem zakonu ili međunarodnom sporazumu — firma neće plaćati doprinose. Ali, zvaničan stav o tome daju druga ministarstva.


2. Šta kaže ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja sa UK?

Srbija ima potpisan takav ugovor sa Velikom Britanijom još od 1983. godine.
Njime je definisano sledeće:

Ako neko iz UK obavlja samostalnu delatnost (npr. programiranje) za firmu u Srbiji, taj prihod se oporezuje samo u UK, osim ako:

  1. Ima stalnu bazu u Srbiji (npr. kancelariju, opremu, fizičku prisutnost).

  2. Ili boravi u Srbiji duže od 183 dana u toku godine.

Ako nijedan od ova dva uslova nije ispunjen, firma iz Srbije ne treba da obračuna porez ni doprinose — ali samo ako poseduje potvrdu o rezidentnosti iz UK.


Zaključak: šta treba da uradi firma iz Srbije?

Ako angažujete programera iz inostranstva (npr. iz UK) koji ne dolazi u Srbiju i radi iz svoje zemlje:

✅ Zatražite od njega potvrdu o rezidentnosti (izdata od njihove poreske uprave).
✅ Uverite se da nema stalnu bazu u Srbiji i da ne boravi ovde više od 183 dana.
✅ U tom slučaju, ne obračunavate porez ni doprinose.
❌ Ako nemate potvrdu — obračunavate porez po domaćem zakonu (20%).


Praktična poruka za firme:

Pre nego što isplatite honorar stranom saradniku, obavezno prikupite odgovarajuću dokumentaciju — u suprotnom, možete nepotrebno opteretiti isplatu porezima koje ne biste morali da platite.

Ako često radite sa strancima, preporučuje se da imate standardizovanu proceduru za ovakve isplate, kao i pravovremene konsultacije sa knjigovođom ili poreskim savetnikom.

Da li formalni nedostaci na računu PDV obveznika utiču na pravo na odbitak prethodnog poreza?

Jedno od čestih pitanja koje dobijamo jeste: „Šta ako račun koji smo primili ima neke formalne greške – na primer, stara adresa firme – da li i dalje imamo pravo na odbitak prethodnog poreza?“

Odgovor je jasan:
Da, u takvom slučaju i dalje imate pravo na odbitak prethodnog poreza!

🔍 Prema mišljenju Ministarstva finansija (br. 001855973 2025 10520 004 000 011 004 od 6. maja 2025. godine), kao i prema odredbama člana 28. Zakona o PDV, ukoliko račun sadrži formalne nedostatke koji se odnose na naziv ili adresu primaoca računa (ali ne i na PIB!), to ne umanjuje pravo na odbitak prethodnog poreza. Dakle, čak i ako je, recimo, na računu navedena stara adresa firme – i dalje možete ostvariti ovo pravo.

📜 Šta Zakon o PDV zapravo kaže?
Član 28. ZPDV propisuje osnovne uslove za ostvarivanje prava na odbitak prethodnog poreza, a jedan od njih je posedovanje računa prethodnog učesnika u prometu u kojem je iskazan obračunati PDV. Račun mora da sadrži sve propisane podatke – ali uz napomenu da nedostaci koji se odnose na naziv ili adresu primaoca (osim PIB-a!) ne sprečavaju ovo pravo.

📌 Šta sve mora da sadrži račun?
Prema članu 42. ZPDV, račun mora da sadrži:
✔ naziv, adresu i PIB izdavaoca i primaoca računa
✔ datum izdavanja
✔ redni broj računa
✔ vrstu i količinu dobara ili usluga
✔ osnovicu, PDV stopu, obračunati PDV
✔ eventualne napomene, itd.

👉 Međutim, ako su jedini „nedostaci“ vezani za naziv ili adresu primaoca, i dalje imate pravo na odbitak prethodnog poreza!

⚠ Podsećamo: obveznik PDV može da ostvari pravo na odbitak prethodnog poreza u roku od pet godina od isteka godine u kojoj je stekao ovo pravo. Važno je i da posedujete validan račun ili dokument o uvozu, kao što je propisano članom 28. ZPDV.

💡 Zaključak:
Ako primite račun sa formalnim greškama u vezi sa nazivom ili adresom primaoca (ali ne i PIB-om!), to vas ne sprečava da iskoristite pravo na odbitak prethodnog poreza. Budite sigurni da su svi ostali ključni elementi računa ispravni i da posedujete dokumentaciju u skladu sa Zakonom o PDV!

e-Otkupno mesto – ko ima obavezu da se registruje?

Ko mora da se registruje na e-Otkupno mesto? Evo šta kaže zakon!

Ako ste piljara ili poljoprivredno gazdinstvo u sistemu PDV, a otkupljujete poljoprivredne proizvode od proizvođača koji nisu u sistemu PDV, sigurno se pitate:
Da li morate da se registrujete na platformu e-Otkupno mesto?

Odgovor je – da, ali pod određenim uslovima!

Ko se mora registrovati?
Prema članu 10. Pravilnika o minimalnim tehničkim uslovima za trgovinu na otkupnim mestima, svako otkupno mesto mora:
✔ biti obeleženo tablom sa podacima o otkupljivaču (ime, PIB, adresa i radno vreme),
✔ imati istaknuto obaveštenje ministarstava o pravima i obavezama učesnika,
✔ i – najvažnije – sve te podatke dostaviti ministarstvu nadležnom za poslove trgovine najkasnije 15 dana pre početka otkupa.

Kako se to radi?
Podaci se dostavljaju putem platforme e-Otkupno mesto.
Više informacija o postupku i obavezama možete pronaći na zvaničnoj stranici ministarstva:
Obaveštenje za otkupljivače
Korisne informacije za otkupljivače

Šta je otkupno mesto?
Zakon jasno definiše:

“Otkupno mesto je specijalizovana trgovina na veliko poljoprivrednim proizvodima i domaćim životinjama, gde se obavlja organizovani otkup od poljoprivrednih proizvođača radi dalje prodaje ili obavljanja druge delatnosti kupaca.”

Zato, ako poslujete kao piljara ili gazdinstvo koje vrši organizovani otkup, imate obavezu da se registrujete preko e-Otkupnog mesta. Ako samo povremeno kupujete od proizvođača, a ne vodite otkupno mesto, ova obaveza se na vas ne odnosi.


Zašto je važno da sve bude ispravno?
Kazne za nepoštovanje ovih obaveza nisu male, a dodatno se izlažete riziku od inspekcijskih kontrola. Naš savet:
✅ Pripremite podatke na vreme,
✅ Dostavite ih preko e-Otkupno mesto,
✅ I obavezno obavestite inspekciju da ste spremni!

Datum prometa na novoj fakturi nakon storniranja stare

U poslovanju se ponekad desi da zbog greške u ugovoru ili nekog drugog razloga morate da stornirate fakturu i izdate novu. Ovo pitanje posebno je važno kada se radi o prometu nekretnina, gde su iznosi veliki, a pravila složena.

Koji datum prometa treba da stoji na novoj fakturi?

Datum prometa na novoj fakturi treba da bude stvarni datum prometa, iako je nova faktura izdata kasnije. Tako propisuje član 169a Pravilnika o PDV:

„Ako obveznik PDV izdaje novi račun u skladu sa članom 44. stav 2. tačka 1) Zakona, kao podatak o datumu nastanka poreske obaveze navodi datum kada je poreska obaveza nastala.“

Zašto je važno obaveštenje kupca?
Pre nego što izdate novu fakturu, sigurnije je da dobijete obaveštenje kupca da nije koristio prethodni porez iz pogrešne fakture. U suprotnom, može da se desi da:

  • platite dva puta PDV (po staroj i novoj fakturi)
  • ne možete da umanjite PDV po storniranoj fakturi jer niste dobili obaveštenje.
    To je posebno važno kod nekretnina zbog velikih vrednosti.

Plaćanje PDV po novoj fakturi – kada?
Postavlja se pitanje da li sada treba da korigujete PDV prijavu za april i dva puta platite PDV za isti promet?
Srećom, korisničko uputstvo za elektronsko evidentiranje obračuna PDV (iz februara 2025) daje odgovor. U slučaju da je recimo nova faktura izdata u maju, a datum prometa je iz aprila – PDV iz nove fakture plaćate u maju, bez obzira na datum prometa.

Umanjenje PDV po storniranoj fakturi?
Da li ćete umanjiti PDV iz stornirane fakture u maju zavisi od toga da li ste do 10. juna dobili obaveštenje kupca. Ako jeste – možete da umanjite PDV po storniranoj fakturi. Ako niste – moraćete da platite dva puta.

Za vas to znači:

  • Datum prometa na novoj fakturi – onaj iz stvarnog prometa (april).
  • PDV za novu fakturu – plaća se u maju.
  • Smanjenje PDV po staroj fakturi – samo ako imate obaveštenje kupca.

Troškovi službenog puta za direktora van radnog odnosa – šta se oporezuje, a šta ne?

Jedno od čestih pitanja jeste kako se tretiraju troškovi službenog putovanja za direktora koji nije u radnom odnosu. Ovaj tekst vam daje jasan odgovor kako da pravilno obračunate poreze i doprinose – i izbegnete nepotrebne troškove ili greške.

Šta se ne oporezuje?
Troškovi smeštaja i avionske karte za direktora koji je angažovan van radnog odnosa ne podležu oporezivanju. To važi zato što direktor, kao član organa uprave, ima pravo na neoporezive troškove koji se priznaju zaposlenima – u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak građana (član 85. stav 6. tačka 6).

 

Šta se dešava sa dnevnicama?
Dnevnice do neoporezivog iznosa – i u zemlji i u inostranstvu – nisu oporezive. Međutim, za deo dnevnica koji premašuje neoporezivi iznos, primenjuju se pravila oporezivanja kao kod ugovora po osnovu kog je direktor angažovan.
To znači:

  • Porez od 20% obračunavate na iznos koji je veći od neoporezivog, umanjen za normirane troškove.
  • Doprinosi se plaćaju na bruto iznos naknade, takođe umanjen za normirane troškove.

Na šta posebno da obratite pažnju?
Ako se radi o ugovoru o pravima i obavezama direktora (što je najčešći slučaj), primenjuju se posebne odredbe Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (član 28. stav 1.). Dakle, ovde ne važe pravila kao za ugovore o privremenim i povremenim poslovima.

Za vas to znači:

  • Smeštaj i prevoz – bez dodatnih dažbina.
  • Dnevnice iznad neoporezivog iznosa – oporezujete kao dohodak, uz normirane troškove.
  • Važno je pravilno utvrditi osnov za doprinose, prema vrsti ugovora koji imate s direktorom.

Izdavanje konačne fakture kada je izdavalac u međuvremenu izašao iz PDV sistema

U praksi se sve češće dešava da preduzeće koje je kada je izdalo avansni račun bilo u sistemu PDV, a u međuvremenu prestane da bude obveznik PDV pre nego što se izvrši promet i izda konačnu fakturu. Postavlja se pitanje: kako postupiti u vezi sa konačnim računom?

Ako je promet izvršen nakon što je preduzeće izbrisano iz evidencije obveznika PDV, konačna faktura se izdaje bez PDV-a, jer u tom trenutku više ne postoji zakonska obaveza za obračun PDV.

Međutim, pošto je avans uplaćen dok je preduzeće bilo obveznik PDV, PDV je ispravno obračunat i prikazan na avansnoj fakturi.

U slučaju da je avans pokrio 100% iznosa, iznos na konačnoj fakturi biće jednak iznosu avansa – bez dodatnog zaduženja za kupca.

Evidentiranje na SEF-u

  • Ako je preduzeće još uvek korisnik SEF-a, može izdati konačnu e-fakturu u kojoj će povući iznos iz avansne fakture, čime se iznos za plaćanje svodi na nulu.

  • Ako preduzeće više nije korisnik SEF-a, konačna faktura može biti izdata u papirnoj formi, sa jasno naznačenim iznosom koji je već plaćen po osnovu avansa.

Ovakav pristup omogućava pravilno knjiženje i izbegavanje nepotrebnih nesporazuma u vezi sa PDV tretmanom transakcije.

Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.