Isplata otpremnine pre otkaza ugovora o radu

📢 OBAVEŠTENJE ZA POSLODAVCE

Isplata otpremnine pre otkaza ugovora o radu

Prema Zakonu o radu, poslodavac je dužan da zaposlenom isplati otpremninu pre otkaza ugovora o radu, ako do otkaza dolazi zbog tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena.

💡 Koliki je iznos otpremnine?
Visina otpremnine utvrđuje se opštim aktom ili ugovorom o radu, ali ne može biti niža od trećine zarade zaposlenog za svaku navršenu godinu rada kod istog poslodavca.

⚖️ Šta ako otpremnina nije isplaćena na vreme?
Ako poslodavac ne izvrši ovu obavezu pre otkaza:

  • zaposleni može pokrenuti sudski postupak radi zaštite svojih prava, i

  • u roku od 15 dana zatražiti od inspekcije rada odlaganje izvršenja rešenja o otkazu i vraćanje na rad do odluke suda.

📌 Napomena:
Rešenje o otkazu ugovora o radu nije izvršna isprava ako otpremnina nije prethodno isplaćena.

Savet:
Preporučujemo poslodavcima da blagovremeno planiraju isplate otpremnina i da pravovremeno pripreme svu dokumentaciju, kako bi izbegli moguće sudske sporove i inspekcijske mere.

Uticaj neizdate građevinske dozvole na pravo na odbitak prethodnog PDV-a

🏗️ Uticaj neizdate građevinske dozvole na pravo na odbitak prethodnog PDV-a

(Mišljenje Ministarstva finansija, br. 002531227 2025 10520 04 000 011 004 od 12. juna 2025. godine)

Ministarstvo finansija zauzelo je stav da neizdavanje građevinske dozvole u trenutku avansnog plaćanja ne utiče na pravo obveznika PDV-a da ostvari odbitak prethodnog poreza po osnovu avansne fakture.

Prema mišljenju Ministarstva:

  • Ako je izdat predugovor o kupoprodaji nepokretnosti u izgradnji, solemnizovan kod javnog beležnika,

  • Ako je izdat avans za kupovinu budućih ekonomskih celina (npr. poslovnih apartmana),

  • I ako postoje lokacijski uslovi za izgradnju objekta,
    → obveznik PDV – primalac avansa dužan je da obračuna PDV od 20% i izda avansnu e-fakturu, dok obveznik PDV – davalac avansa ima pravo na odbitak prethodnog poreza, pod uslovom da je avansna faktura prihvaćena u sistemu e-faktura.

Ministarstvo je dodatno pojasnilo da:

Tekst solemnizacione klauzule, koji navodi potencijalne rizike ukoliko građevinska dozvola naknadno ne bude izdata, nema uticaja na ostvarivanje prava na odbitak prethodnog poreza.

📌 Zaključak:
U slučaju avansnog plaćanja za nepokretnosti u izgradnji, pravo na odbitak prethodnog PDV-a postoji i kada građevinska dozvola još nije izdata, pod uslovom da su ispunjeni svi drugi uslovi iz Zakona o PDV-u i da je avansna e-faktura prihvaćena.

Novi neoporezivi iznos zarade od 2026. godine

Novi neoporezivi iznos zarade od 2026. godine

Ministar finansija najavio je povećanje neoporezivog iznosa zarade, koje će važiti od 1. januara 2026. godine.

🔹 Novi neoporezivi iznos: 34.221 dinar (umesto dosadašnjih 28.423 dinara).
🔹 Predlog je upućen u skupštinsku proceduru, a primena se očekuje početkom 2026. godine.

Uticaj na obračun zarade (primer bruto 100.000 dinara):

Stavka

Do 31.12.2025.

Od 1.1.2026.

Neoporezivi iznos zarade

28.423,00

34.221,00

Osnovica za obračun poreza

71.577,00

65.779,00

Iznos poreza

7.157,70

6.577,90

Neto zarada zaposlenog

72.942,30

73.522,10

Ukupno porez i doprinosi

42.207,70

41.627,90

% dažbina u odnosu na neto

57,86%

56,62%

👉 Zaključak: povećanjem neoporezivog iznosa, neto zarada zaposlenih raste, a ukupni porezi i doprinosi se smanjuju.

Minimalna cena rada za 2026. godinu

Minimalna cena rada za 2026. godinu

Vlada Republike Srbije donela je odluku o povećanju minimalne cene rada, koja će važiti za period januar – decembar 2026. godine.

Minimalna cena rada po radnom času (neto, bez poreza i doprinosa) iznosiće 371 dinar, umesto dosadašnjih 337 dinara. Odluka je objavljena u „Službenom glasniku RS“, br. 78/2025 od 12.9.2025.

Neto minimalna zarada u 2026. godini:

  • mesec sa 160 radnih sati: 59.360,00 RSD

  • mesec sa 168 radnih sati: 62.328,00 RSD

  • mesec sa 176 radnih sati: 65.296,00 RSD

  • mesec sa 184 radna sata: 68.264,00 RSD

Bruto minimalna zarada u 2026. godini*:

  • mesec sa 160 radnih sati: 79.797,29 RSD

  • mesec sa 168 radnih sati: 84.031,24 RSD

  • mesec sa 176 radnih sati: 88.265,19 RSD

  • mesec sa 184 radna sata: 92.499,14 RSD

* obračunato u skladu sa predloženim poreskim oslobođenjem od 34.221 dinar

Tabela – minimalna zarada po mesecima

Broj radnih sati

Neto minimalna zarada

Bruto minimalna zarada

160

59.360,00 RSD

79.797,29 RSD

168

62.328,00 RSD

84.031,24 RSD

176

65.296,00 RSD

88.265,19 RSD

184

68.264,00 RSD

92.499,14 RSD

Napomena

  • Minimalna cena rada koja važi od 1.10. do 31.12.2025. iznosi 337 dinara po času.

  • Od 1.1.2026. primenjuje se nova cena rada od 371 dinar po času (uvećanje od 10,09%).

Obaveze poslodavca u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu

Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu predviđa da poslodavac u određenim slučajevima može sam obavljati poslove bezbednosti i zdravlja na radu, ali samo pod tačno propisanim uslovima.

Za delatnosti iz člana 47. stav 1. ZBZR, poslodavac može obavljati ove poslove samostalno ako ima do 20 zaposlenih i položen stručni ispit.

Ukoliko broj zaposlenih prelazi 20, primenjuje se član 49. ZBZR – poslodavac je u obavezi da:

  • imenuje saradnika za bezbednost i zdravlje na radu,

  • obezbedi da to lice bude u radnom odnosu sa punim radnim vremenom,

  • obezbedi da lice ima položen stručni ispit i odgovarajuću licencu.

Pitanja stručnog ispita i uslovi za dobijanje licence bliže su uređeni posebnim pravilnicima.

Marže u velikim trgovinskim lancima ograničene na 20 odsto

Uredba o posebnim uslovima za obavljanje trgovine za određenu vrstu robe
Službeni glasnik RS, br. 76/2025

Vlada Republike Srbije donela je novu uredbu kojom se propisuju posebni uslovi za trgovinu određenom robom, ograničenje marži u trgovini na veliko i malo, ograničenje naknada, kao i obaveza dostavljanja cenovnika.

Roba na koju se uredba odnosi

  • mleko, mlečni proizvodi, jaja

  • bezalkoholna pića, kafa, čaj

  • sveže i prerađeno voće i povrće

  • hleb i peciva, mahunarke, smrznuti proizvodi

  • sveže i prerađeno meso i riba

  • konditori, cerealije, šećer, med, brašno, testenine, pirinač

  • ulja, masti, sirće, so i začini

  • kućna hemija, papirna i kuhinjska galanterija

  • proizvodi za ličnu higijenu i kozmetiku

  • hrana i pelene za bebe

Ograničenja marži

  • Trgovina na malo: maksimalna marža 20% na prodajnu cenu bez PDV-a (osim ako je ranije bila niža, tada se primenjuje ta niža stopa).

  • Trgovina na veliko i distributeri: maksimalna marža 20% na prodajnu cenu bez PDV-a (umanjenu za rabate i popuste).

  • Ograničenja važe za trgovce čiji je prihod u 2024. godini bio veći od 4,5 milijardi dinara.

Naknade

  • Ukupan iznos svih naknada koje trgovac na malo može da fakturiše dobavljaču ograničen je na 10% ukupnog neto iznosa faktura.

  • Logistički rabat max. 3%, naknade za manjak ili otpis robe max. 1%.

  • Naknade koje nisu bile ugovorene na 1.8.2025. ne mogu se uvoditi niti povećavati.

  • Akcijski rabat mora u potpunosti da se prenese na cenu za potrošače.

Obaveza dostavljanja cenovnika

Trgovci na veliko i malo obuhvaćeni uredbom dužni su da Ministarstvu trgovine dostavljaju cenovnike (u Excel formatu, elektronski) za navedenu robu:

  • prvi put do 2. septembra 2025. u 10 časova,

  • zatim svakog ponedeljka do 14 časova tokom trajanja uredbe.

Cenovnik mora da sadrži: naziv proizvoda, robnu marku, jedinicu mere, redovnu i sniženu cenu, period važenja podsticaja i stopu PDV-a.

Kaznene odredbe

  • Pravna lica: 300.000 dinara

  • Odgovorno lice: 50.000 dinara + mogućnost zabrane obavljanja posla (6–12 meseci)

  • Preduzetnici: 150.000 dinara + mogućnost zabrane delatnosti (6–12 meseci)

Primena

Uredba stupa na snagu 1. septembra 2025. i važi šest meseci od dana početka primene.

Nova minimalna cena rada od oktobra 2025. godine

Vlada Republike Srbije donela je odluku o povećanju minimalne cene rada, koja će važiti za period oktobar – decembar 2025. godine.

Minimalna cena rada po radnom času (neto, bez poreza i doprinosa) iznosiće 337 dinara, umesto dosadašnjih 308 dinara. Odluka je objavljena u „Službenom glasniku RS“ br. 67/2025 od 31.7.2025.

Neto minimalna zarada:

  • Oktobar 2025. (184 radna sata): 62.008,00 RSD

  • Novembar 2025. (160 radnih sati): 53.920,00 RSD

  • Decembar 2025. (184 radna sata): 62.008,00 RSD

Bruto minimalna zarada*:

  • Oktobar 2025. (184 radna sata): 83.574,74 RSD

  • Novembar 2025. (160 radnih sati): 72.036,95 RSD

  • Decembar 2025. (184 radna sata): 83.574,74 RSD

* obračunato u skladu sa predloženim novim poreskim oslobođenjem od 34.221 dinar

Podsećamo da je dosadašnja minimalna cena rada iznosila 308 dinara po radnom času i da će se primenjivati na sve isplate zaključno sa 30.9.2025. godine. Od 1.10.2025. na snazi je nova cena od 337 dinara po času, bez obzira na mesec za koji se isplata vrši.

Poreska obaveza PDV-a na vremenski ograničene licence i podršku: Datum izdavanja računa i SEF

Uvođenje SEF-a (Sistem elektronskih faktura) i nove odredbe u vezi sa PDV obavezom često otvaraju pitanja iz prakse. Jedno od njih odnosi se na slučajeve kada domaći obveznici PDV izdaju račune za vremenski ograničene licence, tehničku podršku i slične IT usluge, ali nisu sigurni kako da odrede datum nastanka PDV obaveze i na koji način da to pravilno evidentiraju na SEF-u.

Kako se obračunava PDV na ovakve transakcije?

Prema članu 16. tačka 2a) Zakona o PDV, poreska obaveza PDV-a nastaje danom izdavanja računa ako je račun izdat pre izvršenog prometa. Ovaj zakon se primenjuje na usluge koje uključuju:

  • prenos i davanje na korišćenje autorskih i srodnih prava, licenci, patenata i zaštitnih znakova,

  • kao i na tehničku podršku u vezi sa korišćenjem softvera i druge opreme tokom određenog vremenskog perioda.

Dakle, kada dobijete fakturu za ovakve usluge, PDV se obračunava na osnovu datuma izdavanja računa. Na SEF-u se mora odabrati opcija koja označava da je datum nastanka PDV obaveze datum izdavanja računa.

Zašto datum izdavanja i datum prometa mogu biti isti?

S obzirom na član 167. stav 3. Pravilnika o PDV, za usluge iz člana 16. tačka 2a) Zakona o PDV, datum prometa navodi se kao datum izdavanja računa. Ova odredba je na snazi od 1. februara 2023. godine i primenjuje se iako u nekim slučajevima može izgledati zbunjujuće.

S obzirom na ograničenja sistema SEF, u nekim situacijama može se desiti da datum izdavanja i datum prometa budu isti, što u stvari odgovara zakonskim zahtevima, jer je u ovom slučaju datum izdavanja računa datum nastanka PDV obaveze.

Šta sa napomenama na fakturi?

Nije nužno dodavati napomenu u vezi sa članom 5. stav 3. tačka 1) Zakona o PDV, jer su usluge iz člana 16. tačka 2a) šire definisane i uključuju različite vrste usluga, među kojima su i vremenski ograničene licence i podrška.

Ako vaš program ne podržava automatsko odabiranje opcije za član 16. tačka 2a), možete ručno uneti napomenu na fakturi koja će naglasiti da je porezka obaveza nastala prema ovom članu zakona. No, najvažnija stvar je da je do sada pravilno obračunat PDV – jer čak i sa ovom uredbom koja može delovati zbunjujuće, pravilno ste primenili poreznu obavezu.

Zaključak:

  • Datum izdavanja računa je datum kada nastaje PDV obaveza za vremenski ograničene licence i tehničku podršku,

  • Datum prometa se izjednačava sa datumom izdavanja računa, što olakšava postupak prijave u SEF-u.

  • Nije potrebno dodavati napomenu u vezi sa članom 5. Zakona o PDV ako se račun izda prema članu 16. tačka 2a).

Ako vaš program trenutno ne omogućava automatski unos opcije „član 16. tačka 2a)“, dovoljno je da to ručno unesete u napomenu, dok se tehničko rešenje ne omogući.

Svakako je najvažnije da ste pravilno obračunali PDV i obavili sve obaveze prema zakonu.

Raskid ugovora o radu tokom probnog rada – šta kaže zakon?

Probni rad je deo radnog odnosa koji poslodavcima omogućava da procene da li zaposleni ispunjava očekivanja na novom radnom mestu. Iako se može činiti kao „test“ period bez mnogo obaveza, Zakon o radu jasno uređuje pravila koja važe tokom ovog perioda – kako za poslodavca, tako i za zaposlenog.

Trajanje probnog rada

Prema članu 36. Zakona o radu, ugovorom o radu može se predvideti probni rad koji ne može trajati duže od šest meseci. U toku tog perioda, poslodavac ima priliku da proceni radne i stručne sposobnosti zaposlenog.

Mogućnost otkaza tokom probnog rada

Zakon predviđa mogućnost da i poslodavac i zaposleni mogu raskinuti ugovor o radu tokom probnog rada. Ključne stvari koje treba znati su:

  • Otkazni rok ne može biti kraći od pet radnih dana.

  • Poslodavac je dužan da obrazloži razloge za otkaz ugovora o radu.

  • Zaposleni ima pravo da pokrene spor pred sudom, ako smatra da su njegova prava povređena.

Značajno je napomenuti da se u ovom slučaju ne sprovodi klasična procedura otkaza (kao što je npr. obaveza prethodnog upozorenja), ali se i dalje moraju ispoštovati osnovna pravila i rokovi.

Ako se ne zadovolje kriterijumi – kako izgleda kraj radnog odnosa?

Ukoliko zaposleni za vreme probnog rada ne pokaže očekivane radne i stručne sposobnosti, poslodavac ima pravo da donese rešenje o otkazu, koje mora biti jasno obrazloženo. Prema članu 36. stav 4. Zakona o radu, radni odnos zaposlenog prestaje danom isteka roka određenog ugovorom o radu.

Dakle, probni rad nije „neobavezni“ period – već zakonito regulisan deo radnog odnosa u kojem su jasno definisana prava i obaveze obe strane. Poslodavac može otkazati ugovor, ali uz jasno obrazloženje i uz poštovanje zakonskih rokova.

Konverzija obezvređenog potraživanja u kapital zavisnog društva – kako je evidentirati?

Pitate se kako pravilno računovodstveno tretirati situaciju kada poverilac želi da konvertuje potraživanje u udeo u kapitalu svog zavisnog društva – naročito ako je potraživanje prethodno obezvređeno. Ministarstvo finansija je u mišljenju iz aprila 2025. godine (br. 002980229) dalo jasne smernice na ovu temu.

Praktičan slučaj

U konkretnom slučaju:

  • Društvo A iz Srbije ima udele u dva zavisna društva u Republici Srpskoj.

  • Jedno od njih (Društvo B) otišlo je u stečaj, a A je prethodno u celosti obezvredilo potraživanje.

  • Kasnije, drugo zavisno društvo (Društvo C) preuzima obaveze prema eksternim poveriocima Društva B, dok se interni dugovi (uključujući i potraživanje Društva A) konvertuju u kapital.

  • Postavlja se pitanje: kako evidentirati ovu transakciju?

Priznavanje i vrednovanje udela – računovodstveni tretman

Ako društvo vodi učešća u kapitalu po nabavnoj vrednosti (što je slučaj u ovom primeru), primenjuje se MRS 27, koji ne precizira metod određivanja nabavne vrednosti. Međutim, koriste se smernice iz MRS 16, prema kojima se vrednost utvrđuje na osnovu fer vrednosti potraživanja na dan konverzije.

Dakle:

  • Nabavna vrednost novog učešća = fer vrednost potraživanja na dan konverzije.

  • Ako fer vrednost nije dostupna, koristi se procenjena fer vrednost udela stečenog konverzijom.

Prihodi ili rashodi pri konverziji?

Razlika između knjigovodstvene vrednosti potraživanja (umanjene za ispravku) i fer vrednosti udela priznaje se kao prihod ili rashod u Bilansu uspeha. Ako je potraživanje već bilo otpisano, prihod se knjiži kao ukidanje ispravke vrednosti, a ne kao prihod od kamate.

Šta sa zateznom kamatom?

Zatezna kamata je posebna stavka i ne tretira se kao deo osnovnog prihoda od prodaje (nije u domenu MSFI 15). Ona se knjiži prema pravilima MSFI 9, i to samo u meri u kojoj postoji realna šansa da će biti naplaćena.

Postoje tri scenarija:

  1. Fer vrednost udela = 0 → potraživanje i prihod se ne priznaju.

  2. Fer vrednost < nominalnog iznosa → priznaje se potraživanje i prihod do nivoa fer vrednosti.

  3. Fer vrednost ≥ nominalni iznos → potraživanje i prihod se priznaju u celosti.

Šta to znači za bilanse?

Učešće u kapitalu (plasman) kod poverioca biće priznato u visini fer vrednosti konvertovanih potraživanja, dok će kod zavisnog društva osnovni kapital biti iskazan po nominalnoj vrednosti konverzije. To može dovesti do razlika u evidenciji.


Zaključak:
Konverzija prethodno obezvređenog potraživanja u kapital nije jednostavan računovodstveni događaj. Fer vrednost ima ključnu ulogu u određivanju kako će se plasman evidentirati, a svaki element – uključujući i zakonsku zateznu kamatu – zahteva posebnu pažnju. Pravilno evidentiranje u skladu sa MSFI standardima je ključno kako bi finansijski izveštaji bili tačni i usklađeni.

Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.