Obračun poreza i doprinosa na prihode frilensera (od 1.2.2025.)

Obračun poreza i doprinosa na prihode frilensera (od 1.2.2025.)

1. Novi normirani troškovi
U „Službenom glasniku RS“ broj 8/2025 objavljeni su usklađeni dinarski iznosi normiranih troškova za frilensere, koji se primenjuju od
1. februara 2025.:

  • 107.738 dinara (prethodno 103.296 dinara) za prihode iz člana 56. stav 2. tačka 1) i člana 85. stav 5. tačka 2) podtačka (1) Zakona o porezu na dohodak građana.

  • 64.979 dinara (prethodno 62.300 dinara) za prihode iz člana 56. stav 2. tačka 2) i člana 85. stav 5. tačka 2) podtačka (2).

2. Rokovi i modeli oporezivanja

  • Prijavljivanje prihoda frilensera vrši se kvartalno.

  • Rok za prijavu i plaćanje poreza i doprinosa je 30 dana od isteka kvartala.

  • Postoje dva modela oporezivanja, a frilenseri mogu birati model za svaki kvartal, nezavisno od prethodnog izbora.

3. Granični iznosi za izbor modela

  • Za lica bez drugog osiguranja: 191.665,44 dinara.

  • Za lica sa drugim osiguranjem: 197.836,40 dinara.

  • Model 1 je povoljniji za prihode manje od navedenih iznosa.

  • Model 2 je povoljniji za prihode veće od navedenih iznosa.

  • Granični iznosi važe kada nema umanjenja poreza po osnovu plaćanja u drugoj državi.

4. Kalkulator za obračun poreza
Za lakše računanje optimalnog modela oporezivanja, koristite zvanični
kalkulator Poreske uprave Srbije.

Izvori i dodatne informacije:

  • Zakon o porezu na dohodak građana

  • Službeni glasnik RS br. 8/2025

  • Poreska uprava Republike Srbije

Razvrstavanje pravnih lica i preduzetnika i grupa pravnih lica

1. Razvrstavanje pravnih lica i preduzetnika

Pravna lica i preduzetnici razvrstavaju se u mikro, mala, srednja ili velika pravna lica u skladu sa kriterijumima propisanim članom 6. Zakona o računovodstvu. Kriterijumi obuhvataju:

  • Prosečan broj zaposlenih

  • Poslovni prihod

  • Ukupnu vrednost aktive

Razvrstavanje se vrši na osnovu podataka iz redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja (RGFI) i Statističkog izveštaja za 2024. godinu, a važi za 2025. godinu.

Posebni slučajevi:

  • Pravna lica osnovana 2024. godine koriste veličinu utvrđenu na osnovu RGFI za 2024. godinu i broja meseci poslovanja.

  • Finansijske institucije (banke, osiguravajuća društva, investicioni fondovi, brokersko-dilerska društva, faktoring društva, itd.) automatski se smatraju velikim pravnim licima prema Zakonu.

2. Razvrstavanje grupa pravnih lica

Ekonomske celine (grupe pravnih lica) se razvrstavaju u male, srednje ili velike grupe prema kriterijumima iz člana 7. Zakona o računovodstvu.

  • Razvrstavanje se vrši na osnovu podataka iz konsolidovanog godišnjeg finansijskog izveštaja (KGFI) za 2024. godinu.

  • Utvrđena veličina važi za 2024. godinu nakon verifikacije Agencije za privredne registre (APR).

  • Finansijske institucije iz člana 6. Zakona nisu u obavezi da se razvrstavaju i automatski se smatraju velikim grupama (Mišljenje Ministarstva finansija br. 011-00-00013/2020-16 od 15.01.2020.).

3. Obaveza revizije

Prema Zakonu o reviziji, obavezu revizije godišnjih finansijskih izveštaja za 2025. godinu imaju:

  • Sva velika i srednja pravna lica

  • Javna društva, bez obzira na veličinu

  • Sva pravna lica i preduzetnici čiji je ukupan prihod u 2024. godini premašio 4,4 miliona evra (514.866 hiljada RSD).

4. Pomoć pri razvrstavanju i utvrđivanju obaveze revizije

Agencija za privredne registre obezbedila je kalkulator za:

  • Razvrstavanje pravnih lica i preduzetnika

  • Razvrstavanje grupa pravnih lica

  • Utvrđivanje obaveze revizije RGFI za 2025. godinu

Kalkulator mogu koristiti i obveznici koji nisu dostavili ili su dostavili neispravne RGFI za 2023. godinu, kako bi na osnovu podataka iz 2024. godine utvrdili svoju veličinu i obavezu revizije za 2024. godinu.

Klikni za više informacija na temu obaveze revizije

Klikni za kalkulator za izračunavanje veličine pravnih lica, preduzetnika i grupa pravnih lica.

Klikni za detaljnije na temu Kriterijumi za razvrstavanje i granične vrednosti

Elektronske otpremnice – sažetak predloga zakona

U desetom i poslednjem tekstu u nizu ove serije izmena i dopuna zakona, pišemo o izmenama i dopunama Zakona o elektronskim otpremnicama. Uradili smo sažetak, ali smo ostavili i link predloga zakona kako bi se detaljnije informisali oni koji žele.

Svesni smo da ovakvi tekstovi često budu naporni i preobimni za čitanje pa smo se potrudili da budemo što kraći a da zadržimo suštinu i da ne izostavimo neku važnu informaciju.

  1. Cilj Zakona:
    • Unapređenje i pojednostavljenje dokumentovanja kretanja dobara kroz Srbiju.
    • Efikasniji nadzor nad kretanjem dobara (inspekcijski i fiskalni).
    • Uvođenje uniformnosti u razmeni i čuvanju dokumentacije, uz povećanje pravne sigurnosti.
  2. Prednosti sistema elektronskih otpremnica:
    • Brža i automatizovana razmena podataka u standardizovanom formatu.
    • Ušteda na papiru, radnim satima i vremenu potrebnom za upravljanje dokumentima.
    • Centralizovan sistem sa visokim nivoom sigurnosti, omogućava rad u realnom vremenu.
    • Olakšan inspekcijski nadzor i kreiranje statističkih analiza.
  3. Funkcionisanje sistema:
    • Sistem omogućava slanje, prijem, obradu i čuvanje elektronskih otpremnica i prijemnica.
    • Omogućava razmenu dokumenata bez obzira na kompatibilnost informacionih sistema korisnika.
    • Elektronske otpremnice sadrže standardne elemente, uz mogućnost dodavanja dodatnih podataka.
  4. Inspekcijski nadzor:
    • Nadzor nad primenom zakona vrše Ministarstvo finansija i drugi državni organi.
    • Elektronska otpremnica čuva sve relevantne podatke (npr. datum slanja, podaci o prevozniku).
    • Korisnici sistema dužni su omogućiti uvid u dokumentaciju i tehničku opremu.
  5. Obaveze korisnika sistema:
    • Obaveze se odnose na izdavaoce, primaoce i prevoznike.
    • Subjekti javnog sektora obavezni su da prihvate otpremnicu istekom roka za postupanje.
    • Za privatni sektor prihvatanje zahteva aktivno izjašnjavanje.
  6. Fazna primena zakona:
    • Od 1. januara 2026: Obaveza za subjekte javnog sektora i za kretanje akciznih proizvoda.
    • Od 1. oktobra 2027: Obaveza za subjekte privatnog sektora (osim akciznih proizvoda).
  7. Dobrovoljna primena:
    • Subjekti privatnog sektora koji nisu obveznici PDV-a ili ne učestvuju u kretanju akciznih proizvoda mogu se dobrovoljno opredeliti za korišćenje sistema.

Zaključak: Zakon donosi značajna poboljšanja u logistici, fiskalnoj kontroli i pravnoj sigurnosti, uz povećanje efikasnosti i smanjenje administrativnih troškova.

 

Pročitajte zakon na sledećem linku

Izmene Zakona o porezu na imovinu – sažetak

U sedmom po redu tekstu ove serije izmena, pišemo o izmenama Zakona o porezu na imovinu. Uradili smo sažetak, ali smo ostavili i link predloga zakona kako bi se detaljnije informisali oni koji žele.

Izmene Zakona o porezima na imovinu

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezima na imovinu ima za cilj da osigura kontinuitet i unapredi jasnoću u vezi sa oporezivanjem imovine. Ključne izmene uključuju:

  1. Kontinuitet nadležnosti Poreske uprave:
    • Poreska uprava ostaje nadležna za utvrđivanje, kontrolu i naplatu poreza na nasleđe i poklon, kao i poreza na prenos apsolutnih prava, i nakon 1. januara 2025. godine.
  2. Preciziranje poreske osnovice:
    • Uređuje se osnovica poreza na imovinu u situacijama kada jedinice lokalne samouprave ne objave prosečne cene kvadratnog metra nepokretnosti.
    • Definiše se osnovica kada vrednost nepokretnosti (objekata i zemljišta) nije posebno iskazana u poslovnim knjigama.
  3. Poreska oslobođenja i krediti:
    • Preciziraju se odredbe koje uređuju poreska oslobođenja i poreski kredit vezan za porez na imovinu.
  4. Definisanje ugovorene cene:
    • Uređuje se pojam ugovorene cene kao osnovice poreza na prenos apsolutnih prava kada je naknada za prenos ugovorena alternativno ili fakultativno.
  5. Pravnotehničko usaglašavanje:
    • Izmene uključuju pravnotehničku doradu odredaba radi lakše primene zakona i smanjenja nejasnoća.
  6. Bez novih administrativnih postupaka:
    • Zakon ne uvodi nove postupke niti menja postojeće administrativne procedure.

Ove izmene imaju za cilj efikasnije sprovođenje zakona, veću pravnu sigurnost i unapređenje procesa oporezivanja imovine.

 

Pročitajte zakon na sledećem linku

Izmene Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji – Sažetak

Izmene Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji – Sažetak

U šestom po redu tekstu ove serije izmena, pišemo o izmenama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji. Uradili smo sažetak, ali smo ostavili i link predloga zakona kako bi se detaljnije informisali oni koji žele. 

Izmene i dopune Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji (ZPPPA) usmerene su na unapređenje pravnog okvira za efikasnije sprovođenje poreskog postupka i bolju organizaciju Poreske uprave. Ključne promene uključuju:

  1. Prestanak poreske obaveze i računovodstvene promene:
    • Preciziraju se osnove za prestanak poreske obaveze (nenaplativost duga, prestanak obveznika, nepostojanje odgovornog lica).
    • Omogućava se jednokratni otpis nenaplativih potraživanja radi tačnijeg poreskog računovodstva i automatizacije procesa.
  2. Evidencija o fizičkim licima:
    • Usklađivanje sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, omogućava obradu ličnih podataka za poreske svrhe, uključujući identifikaciju neregistrovanih obveznika.
  3. Organizacija Poreske uprave:
    • Stvaranje pravnog osnova za funkcionalnu centralizaciju, specijalizaciju zaposlenih i efikasnije sprovođenje poreskih procesa.
    • Uspostavljanje klijentski orijentisanog pristupa prema poreskim obveznicima.
  4. Pravičnije sankcije za poreske prekršaje:
    • Uvođenje novčanih kazni u fiksnim iznosima, proporcionalno iznosu neplaćenog poreza.
    • Usklađivanje sa Zakonom o prekršajima za transparentnije kažnjavanje.
  5. Pravne i tehničke izmene:
    • Preciziranje obaveza pravnih sledbenika kod statusnih promena.
    • Transparentnije odlučivanje o odlaganju plaćanja dugova.
    • Uvođenje mogućnosti plaćanja poreza iz inostranstva u stranoj valuti i pojednostavljenje povraćaja sredstava stranim rezidentima.

Ove izmene doprinose većoj pravnoj sigurnosti, efikasnijem upravljanju poreskim obavezama i unapređenju rada Poreske uprave.

 

 

Pročitajte zakon na sledećem linku

Osnivanje firme za strane državljane kao osnov za privremeni boravak u Srbiji

Osnivanje firme za strane državljane kao osnov za privremeni boravak u Srbiji

Ukoliko stranac želi da duži vremenski period boravi i radi u Srbiji, potrebna mu je dozvola za privremeni boravak u Srbiji – jedinstvena dozvola.

Šta je privremeni boravak za strance u Srbiji?

Privremeni boravak – jedinstvena dozvola, je dozvola za boravak stranog državljanina u Republici Srbiji, a odobrava se strancima koji nameravaju da borave u srbiji duže od 90 dana zbog rada, a po osnovu samozapošljavanja. Ovakva dozvola se odobrava na period do tri godine, a na isti period može i da se produžuje.

Osnivanje firme u Srbiji (samozapošljavanje) – kao osnov za dobijanje jedinstvene dozvole za privremeni boravak stranca u Srbiji

Osnivanje firme je jedan od osnova da stranac dobije dozvolu za privremeni boravak u Srbiji. Procedura za otvaranje firme za stranca je jednostavna i brza. APR najčešće u roku od pet radnih dana donosi rešenje o upisu u privredni registar po osnovu registracione prijave. Rešenje o osnivanju firme jedan je od dokaza koji se prilaže uz drugu dokumentaciju prilikom podnošenja zahteva za odobrenje jedinstvene dozvole po osnovu osnivanja firme u Srbiji.

Treba napomenuti da termin „otvaranje firme“ naš zakon ne prepoznaje kao osnov za dozvolu za privremeni boravak. Ono što zakon prepoznaje kao osnov za privremeni boravak je „zapošljavanje“ i „samozapošljavanje“.
Prilikom podnošenja zahteva u slučaju samozapošljavanja potrebno je pribaviti sledeće dokumente:
– Izvod iz registra privrednih subjekata o registraciji pravnog lica ili preduzetnika u Republici Srbiji,
– Važeći lični dokument (pasoš ili lična karta)
– Dokazi o opravdanosti zahteva u skladu sa osnovom za izdavanje jedinstvene dozvole
– Adresa boravišta, adresa stanovanja, odnosno izjava o nameravanoj adresi stanovanja za stranca koji zahtev za izdavanje jedinstvene dozvole podnosi iz inostranstva.

Pravo na privremeni boravak (jedinstvenu dozvolu) po osnovu otvaranja firme u Srbiji, kao osnov za produženje

U slučaju produženja jedinstvene dozvole po osnovu zapošljavanja, strani državljanin ima pravo da podnese zahtev ukoliko registruje firmu (pravno lice ili preduzetnik), što zakon „vidi“ i tretira kao samozapošljavanje.
U tom slučaju pribavlja se sledeće:
– Dokaz o opravdanosti zahteva,
– Jedinstvena dozvola za zapošljavanje stranaca, koja se dobija po osnovu rešenja Nacionalne službe za zapošljavanje i kojim se odobrava rad ili zapošljavanje stranih državljanina,
– ostala obavezna dokumentacija.

 

Stranac osnivač i/ili direktor privrednog društva u Srbiji

U skladu sa Zakonom o privrednim društvima, pravno lice može imati jednog ili više osnivača. Takođe privredno društvo mora imati zakonskog zastupnika odnosno direktora.
Opcija je i da osnivač istovremeno bude i direktor. U skladu sa Zakonom, direktor društva može da bude rezident ili nerezident Republike Srbije.
Kada govorimo o zasnivanju radnog odnosa u firmi u kojoj je angažovan direktor stranac (kao osnivač), imamo dve mogućnosti:
– Zasnivanje radnog odnosa u firmi (potpisuje se Ugovor o radu),
– Angažovanje direktora van radnog odnosa (potpisuje se Ugovor o pravima i obavezama direktora).
U svakom slučaju, ukoliko planira da boravi i radi u Republici Srbiji, Stranom državljaninu potrebna je jedinstvena dozvola za rad.
Međutim ukoliko stranac koji je osnivač društva i direktor, ali nije u radnom odnosu (nema ugovor o radu u firmi koju je osnovao) i planira da boravi kraće nego što je propisano za privremeni boravak u Republici Srbiji, nema obavezu da poseduje jedinstvenu dozvolu za privremeni boravak po osnovu zapošljavanja.

Ukoliko planirate da otvorite firmu u Srbiji, i treba Vam pomoć, budite slobodni da nas kontaktirate.

Podsticanje preduzetništva kroz razvojne projekte 2023.

Podsticanje preduzetništva kroz razvojne projekte 2023.

Krajem jula 2023. godine, Ministarstvo privrede objavilo je javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava u okviru Programa podsticanja preduzetništva kroz razvojne projekte za 2023. godinu.

Prema rečima potpredsednika Vlade i ministra finansija, gospodina Siniše Malog, Programom je obezbeđeno 900 miliona dinara bespovratnih sredstava. Ostatak investicionih ulaganja privrednih subjekata će se finansirati putem povoljnih kredita iz Fonda za razvoj.

Ovaj poziv je raspisan kako bi se podstakle investicije privrednih subjekata u proširenje proizvodnje, jačanje konkurentnosti, ravnomeran regionalni razvoj i otvaranje novih radnih mesta.

„Gledajući programe koje sprovodimo, pokazujemo ne samo našu snagu, već i brigu koju osećamo prema nosiocima razvoja naše ekonomije – preduzetnicima, mikro, malim i srednjim preduzećima. Oni su stub svake privrede, a njihov napredak je prioritet svake ekonomije. Država prepoznaje značaj sektora MSP i zato im kroz programe koje smo pripremili pružamo podršku“, naglasio je Mali.

Prema Programu, preduzetnici, mikro, mala i srednja privredna društva i zadruge koji ispunjavaju uslove mogu ostvariti pravo na finansijsku podršku do 20% bespovratnih sredstava od vrednosti investicionog ulaganja, odnosno do 30% za privredne subjekte koji pripadaju trećoj ili četvrtoj grupi razvijenosti. Preostali iznos vrednosti projekta će se finansirati iz povoljnih kredita Fonda za razvoj.

Minimalni iznos bespovratnih sredstava iznosi 75.000 dinara za preduzetnike, odnosno 250.000 dinara za pravna lica. Najviši iznos bespovratnih sredstava od 12.500.000 dinara mogu konkurisati brzorastući privredni subjekti.

Sredstva su namenjena za nabavku, izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju, adaptaciju, sanaciju i investiciono održavanje proizvodnog, skladišnog ili poslovnog prostora u sastavu proizvodnog. Takođe, privredni subjekti koji se bave IT i visokotehnološkim uslugama mogu kupiti i poslovni prostor. Prostor ne sme biti kupljen od drugog privrednog subjekta, osim u slučajevima kada se kupuje nov ili nekorišćen prostor tokom dužeg vremenskog perioda.

Sredstva predviđena programom takođe se mogu koristiti za nabavku novih ili polovnih (do pet godina starih) mašina i opreme, uključujući alate, kao i za dostavna vozila i druga transportna sredstva koja se koriste u procesu proizvodnje, mašine i opremu za unapređenje energetske efikasnosti i ekoloških aspekata proizvodnje, nabavku softvera i računarske opreme, kao i za trajna obrtna sredstva, koja čine najviše 10% ukupnog ulaganja.

Javni poziv je otvoren dok visina traženih bespovratnih sredstava ne premaši iznos raspoloživih sredstava za sprovođenje programa i to uvećanih za 20 odsto, što je okvirno iz dosadašnjeg iskustva procenat odbijenih i odustalih zahteva predviđenih za sprovođenje Programa, a najkasnije do 31. decembra tekuće godine.

Sve informacije i potrebnu dokumentaciju možete pronaći na internet stranici Ministarstva privrede – www.privreda.gov.rs, Fonda za razvoj – www.fondzarazvoj.gov.rs, kao i na Portalu preduzetništva www.preduzetnistvo.gov.rs.

Na strani blog/video našeg sajta naći ćete mnoge korisne informacije na razne teme. Budite slobodni da nas kontaktirate ukoliko imate neko pitanje.

Vaš Trgoservis 

Program podrške za preduzetnice u 2023.

Program podrške za preduzetnice u 2023.

Program podrške za preduzetnice u 2023.

U nastojanju da pruži podršku i podsticaj ženama preduzetnicama u Republici Srbiji, Ministarstvo privrede i Fond za razvoj Republike Srbije zajedno sprovode Program podrške za 2023. godinu. Ovaj program je namenjen novim i postojećim preduzetnicama, kao i mikro i malim privrednim društvima, čiji je osnivač i zakonski zastupnik žena.

Ciljna grupa i vrste mera programa

Program je usmeren ka pružanju finansijske podrške preduzetnicama i privrednim subjektima koji zadovoljavaju određene uslove. Sredstva dodeljena putem ovog programa mogu biti u obliku bespovratnih sredstava u iznosu do 40% vrednosti ulaganja, odnosno do 50% vrednosti ulaganja za privredne subjekte koji se nalaze u jedinicama lokalne samouprave koje su razvrstane u treću ili četvrtu grupu razvijenosti.

Vrednost programa i finansijski okvir

Ukupna sredstva namenjena programu iznose 600.000.000,00 RSD u vidu bespovratnih sredstava uz dodatna kreditna sredstva. Visina odobrenih sredstava varira u zavisnosti od tipa preduzetnika i razvijenosti regiona u kojem se posluje.
 

Namena sredstava

Sredstva programa mogu se koristiti za sledeće namene:

  1. Kupovinu mašina, opreme, alata, računarske opreme i softvera, kao i vozila koja služe za prevoz sopstvenih proizvoda, repromaterijala i sirovina, kao i drugih transportnih sredstava uključenih u proces proizvodnje i pružanja usluga (novih ili polovnih, ne starijih od pet godina).
  2. Tekuće održavanje i adaptaciju poslovnog ili proizvodnog prostora do iznosa od 1.000.000,00 dinara od ukupnih sredstava za investiranje, bez obzira na to da li je objekat u zakupu ili u vlasništvu podnosioca zahteva.
  3. Kupovinu poslovnog/proizvodnog prostora za preduzetnike koji su registrovani u APR-u do 31.12.2020. godine i zapošljavaju minimum 5 zaposlenih, uključujući i samu preduzetnicu. 

Napomena:

Program ne podržava poljoprivredna gazdinstva, trgovinske delatnosti, proizvodnju duvana i duvanskih proizvoda, kao i druge delatnosti koje su zabranjene prema domaćim propisima ili međunarodnim konvencijama.

Važni datumi i prijava:

Početak realizacije programa je planiran za avgust 2023. godine. Rok za prijavu još nije precizno određen, ali se preporučuje da se zahtev podnese što pre kako bi se osiguralo učešće u programu, s obzirom na ograničena sredstva.

Zaključak:

Ovaj program ima za cilj da podrži razvoj preduzetništva među ženama i da unapredi privrednu aktivnost u Republici Srbiji. Ako ste preduzetnica ili vodite mikro ili malo privredno društvo, ovaj program može vam pružiti značajnu finansijsku podršku. Detaljnije informacije o uslovima i postupku apliciranja biće dostupne nakon usvajanja programa na zvaničnim sajtovima Ministarstva privrede i Fonda za razvoj.
https://www.privreda.gov.rs/
https://fondzarazvoj.gov.rs/cir
https://preduzetnistvo.gov.rs/

Ukoliko imate bilo kakva pitanja ili vam je potrebna pomoć slobodno nas kontaktirajte

Srdačan pozdrav,

Vaš Trgoservis

 
 

 

E-fakture najčešća pitanja i odgovori

E – fakture, najčešća pitanja i odgovori

U predhodnom videu pričali smo o e-fakturama, u međuvremenu smo se susreli sa mnogim izazovima pa smo odlučili da to podelimo sa Vama. Ovde smo sakupili neka od najčešćih pitanja i odgovorili na ista.

0:00 Ko je u obavezi da upravlja elektronskim fakturama kroz sistem e-faktura, ko je obveznik elektronskih faktura? 1:45 Kada postoji obaveza slanja e-faktura preko sistema elektronskih faktura? 2:42 Da li se elektronske fakture šalju u pdf formatu, email-om? 3:30 Ko je dobrovoljni korisnik SEF-a 4:45 Da li preduzetnik koji nije u PDV sistemu evidentira fakturu koju izdaje PDV obvezniku u SEF-u 5:56 Da li će se preduzetnik paušalac smatrati „dobrovoljnim korisnikom“ nakon što ispostavi fakturu subjektu javnog sektora kroz sistem e-fakture? 6:49 Kada se faktura automatski odobrava a kada se odbija? 7:40 Da ili se računi izdati u inostranstvu evidentiraju u SEF? 9:10 Izdajemo jedan dokument koji se kod nas zove račun-otpremnica, da li moramo da razdvojimo dokument i imamo dva dokumenta, e-fakturu koja se šalje elektronski i otpremnicu koja mora da prati robu? 10:25 Ako korisnik nije u sistemu PDV-a i nema obavezu elektronskog fakturisanja, a ipak ima posla sa javnim sektorom i mora da registruje fakturu, pa to i uradi, da li je tom prijavom i evidentiranjem u sistemu e-faktura postao dobrovoljni korisnik i da li sada svaku sledeću fakturu mora prijaviti kroz sistem e-faktura? 12:03 Da li se profakture izdaju preko sistema elektronskih faktura? 12:41 Nisam obveznik PDV-a, koju poresku kategoriju treba da izaberem? 14:36 Ne mogu da pronađem kupca kada kreiram fakturu, šta da radim u tom slučaju? 16:18 Kada kreiram avansni račun, ne mogu da unesem količinu i jedinicu mere u delu stavki, zbog čega je tako? 16:55 Da li postoji obaveza izdavanja avansnog računa kroz SEF za uplate izvršene u istom poreskom periodu: 18:18 Ukoliko smo poslali fakturu preko SEF-a, a kupci nisu korisnici sistema, da li svakako unosimo tu fakturu u pojedinačnu evidenciju? 20:00 Ukoliko kupac uplati robu danas, a mi izdamo fakturu sutradan sa datumom prometa dobara sa današnjim danom, da li smo u prekršaju? Da li moramo da izdamo prvo avansni račun i koji je postupak?

Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.