Da li vaše udruženje mora da plaća ekološku naknadu?

Prema nedavnom mišljenju Ministarstva finansija (br. 000959853 od 11.3.2025), udruženja koja se finansiraju isključivo iz članarina, donacija, dotacija, subvencija i sličnih izvora — nemaju obavezu plaćanja naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine.

Šta to konkretno znači?

Ukoliko vaše udruženje:

  • nije privredno društvo niti preduzetnik,

  • ne ostvaruje prihod iz delatnosti koje utiču na životnu sredinu,

  • i finansira se isključivo iz nekomercijalnih izvora (npr. članarine, donacije, subvencije),

niste dužni da plaćate ovu naknadu, niti da podnosite poresku prijavu koja se odnosi na nju.

Ko sve spada u ovu kategoriju?

Ova povlastica se odnosi na:

  • nedobitna udruženja,

  • crkve i verske zajednice,

  • druge slične organizacije koje posluju bez profita.

Na primer, Zajednica instituta Srbije, koja je registrovana kao udruženje i finansira se iz članarina i donacija, prema ovom mišljenju ne podleže plaćanju ove naknade, niti ima obavezu prijavljivanja.

Važno!

Ako udruženje ostvari bilo kakav prihod iz delatnosti koje mogu uticati na životnu sredinu (npr. proizvodnja, trgovina, pružanje usluga), situacija se menja i može postati obveznik naknade. U tom slučaju, potrebno je dodatno tumačenje i analiza izvora prihoda.


 

Vodič kroz godišnji porez na dohodak građana za 2024. godinu

Ako ste tokom 2024. zaradili više od 4.874.508 RSD (trostruka prosečna godišnja zarada), proverite da li vam pada obaveza podnošenja godišnje poreske prijave – i to najkasnije do 15. maja 2025. U nastavku je detaljan, ali razumljiv pregled pravila, odbitaka i rokova.

1. Da li ste obveznik?

Obveznici su fizička lica čiji je ukupan oporezivi prihod u 2024. premašio trostruki iznos prosečne zarade:

  • Rezidenti – oporezuje se prihod ostvaren u Srbiji i inostranstvu.

  • Nerezidenti – oporezuje se prihod ostvaren u Srbiji.

📝 Rezident ste ako imate prebivalište ili centar životnih interesa u Srbiji ili ste proveli ≥183 dana u zemlji u 12‑mesečnom periodu.


2. Koliki je neoporezivi prag?

Za 2024. godinu prag je 4.874.508 RSD. Sve što zaradite iznad tog iznosa ulazi u obračun.


3. Koji prihodi ulaze u obračun?

Svi prihodi isplaćeni od 1. januara do 31. decembra 2024. – bez obzira na to na koji se period odnose. To uključuje:

  • plate, honorare i ugovore o delu

  • prihode od samostalne delatnosti

  • autorska i srodna prava, industrijsku svojinu


4. Dodatno umanjenje za mlađe od 40

Ako ste 31. 12. 2024. imali manje od 40 godina, dobijate dodatno umanjenje od 4.874.508 RSD (ali ne više od svog oporezivog prihoda).


5. Poreski kredit za ulaganje u alternativne investicione fondove

Možete umanjiti obavezu do 50 % iznosa poreza ako investirate u registrovani alternativni investicioni fond.


6. Lični odbici

Ukupan zbir ličnih odbitaka (izdržavani članovi, invaliditet itd.) može iznositi najviše 50 % dohotka za oporezivanje.

7. Kako se formira osnovica

Dohodak za oporezivanje – Lični odbici = Poreska osnovica

8. Poreske stope

Primeniće se progresivna stopa propisana Zakonom o porezu na dohodak građana (trenutno 10 % + 15 % za deo preko 6‑strukog proseka).


9. Rok i način podnošenja prijave

10. Ko ne podnosi prijavu?

Ako nakon svih odbitaka vaš dohodak za oporezivanje iznosi 0 RSD (polje 3.12 u obrascu), prijavu ne podnosite.


11. Šta ako zakasnite?

Neplaćeni porez posle roka ide na kamatu prema Zakonu o poreskom postupku i administraciji.


12. Korisni linkovi


Treba vam pomoć?

Ako niste sigurni da li spadate u obveznike ili kako da popunite PP GPDG, javite nam se – naša agencija može da uradi čitav proces za vas.

[Ovaj tekst je informativnog karaktera. Za konkretan savet kontaktirajte svog računovođu ili poreskog savetnika.]

Doprinosi za osnivače privrednih društava – šta treba da znate

Doprinosi za osnivače privrednih društava – šta treba da znate

Kada osnivač vodi privredno društvo, često se postavlja pitanje: da li postoji obaveza obračuna i plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje? Posebno kada osnivač nije zaposlen u sopstvenom preduzeću, već vodi firmu kao direktor bez ugovora o radu. U ovom tekstu objašnjavamo kada i zašto postoji ta obaveza, koji doprinosi se plaćaju, i kako se sve pravilno prijavljuje Poreskoj upravi.

1. Osnivač i doprinosi za socijalno osiguranje

Za osnivače privrednih društava, postoji nekoliko različitih situacija u vezi sa obavezama za socijalno osiguranje, zavisno od njihovog statusa, da li su zaposleni u sopstvenom preduzeću ili ne, kao i da li su nerezidenti.


2. Osnivač kao likvidacioni upravnik

Ukoliko je osnivač privrednog društva i likvidacioni upravnik, on mora biti obuhvaćen obavezom plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje. Ako osnivač nije osiguran po drugom osnovu, privredno društvo mora obračunati sledeće doprinose:

  • Penzijsko i invalidsko osiguranje: 24%

  • Zdravstveno osiguranje: 10,3%

  • Osiguranje za nezaposlenost: 0,75%

Ako je osnivač već zaposlen kod drugog poslodavca, društvo u likvidaciji obračunava samo doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Obavezni doprinosi za osnivača kao likvidacionog upravnika moraju biti iskazani u poreskoj prijavi PP OD-O, uz plaćanje poreza na druge prihode po stopi od 20%, sa priznavanjem normiranih troškova od 20%.


3. Osnivač kao nerezident

Osnivač koji je nerezident i obavlja poslovodstvene funkcije u privrednom društvu, bez radnog odnosa, mora obračunati i platiti doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, kao i zdravstveno osiguranje ako nije osiguran po drugom osnovu. Ukoliko postoji međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, to može izmeniti obaveze prema zakonodavstvu Srbije.

U slučaju da osnivač nije obezbedio odgovarajuću potvrdu iz matične države, Poreska uprava će umesto društva podneti poresku prijavu PP OD-O po službenoj dužnosti.


4. Pregled šifara u poreskoj prijavi PP OD-O

Za pravilno popunjavanje poreske prijave PP OD-O, važno je znati koji je osnov osiguranja osnivača ili člana društva. U zavisnosti od osnova, koristiće se sledeće šifre u prijavi:

  • Nije osigurano po drugom osnovu: oznaka 05

  • Zaposlen: oznaka 01

  • Osiguranje po osnovu samostalne delatnosti: oznaka 03

  • Osiguranje po osnovu poljoprivredne delatnosti: oznaka 04

  • Vojni osiguranik: oznaka 08

  • Penzioner: oznake 9, 10, 12, ili 13

Ukoliko doprinosi nisu obračunati, u odgovarajuće polje se upisuje iznos 0,00.


Zaključak

Obaveze osnivača u vezi sa doprinosima nisu iste za sve – zavise od toga da li je osnivač zaposlen, nerezident, ili obavlja funkciju likvidacionog upravnika. U svakom slučaju, važno je pravilno proceniti osnov osiguranja i obavezno podneti odgovarajuću poresku prijavu. Ne samo da to doprinosi zakonitosti poslovanja, već vas i štiti od eventualnih kazni.

Ova tema je izuzetno opširna i da bismo je detaljnije pokrili ovaj tekst bi zauzeo desetine strana. Ovo su samo najosnovnije informacije a ukoliko imate nedoumice ili konkretno pitanje vezano za Vaš slučaj, budite slobodni da nas kontaktirate


Naknada za zaštitu životne sredine: Kako podneti prijavu za 2025. godinu?

Naknada za Zaštitu Životne Sredine: Kako Podneti Prijavu za 2025. Godinu?

Svake godine, privredni subjekti u Srbiji koji obavljaju aktivnosti koje utiču na životnu sredinu dužni su da podnesu prijavu za naknadu za zaštitu i unapređivanje životne sredine. Rok za podnošenje ove prijave za 2025. godinu je 30. april 2025. godine.

Ko je obavezan da podnese prijavu?

Obveznici naknade su pravna lica, preduzetnici i ogranci stranih pravnih lica koji obavljaju delatnosti koje imaju određeni uticaj na životnu sredinu. Ako ste novoosnovano pravno lice ili preduzetnik u 2025. godini, ne morate podnositi prijavu za tu godinu.

Kako se utvrđuje visina naknade?

Visina naknade zavisi od:

  1. Stepena negativnog uticaja vaše delatnosti na životnu sredinu (veliki, srednji ili mali uticaj).

  2. Veličine vašeg poslovnog subjekta (velika, srednja, mala ili mikro preduzeća).

Evo pregleda visine naknada:

Napomena: Ukupna naknada ne može biti veća od 0,4% ukupnog prihoda ostvarenog u prethodnoj godini.

Kako podneti prijavu?

Od 2025. godine, prijava se podnosi isključivo elektronski putem portala LPA. Prijava se podnosi na Obrascu 1, koji sadrži sledeće podatke:

  • Osnovne informacije o obvezniku (PIB, matični broj, poslovno ime, adresa, kontakt podaci).

  • Stepen negativnog uticaja delatnosti.

  • Ukupan prihod iz prethodne godine.

  • Početak ili prestanak obavljanja delatnosti (ako je primenjivo).

Prijava se podnosi do 30. aprila 2025. godine. Nakon podnošenja, obveznici dobijaju rešenje o visini naknade i plaćaju je tromesečno.

Ko ne plaća naknadu?

Od naknade su izuzeti:

  • Budžetski korisnici, stambene zajednice i organizacije obaveznog socijalnog osiguranja.

  • Preduzetnici tokom perioda privremenog prekida delatnosti.

  • Neprofitne organizacije, crkve i verske zajednice.

  • Javno preduzeće koje gazduje šumama i nacionalnim parkovima.

Zaključak

Podnošenje prijave i plaćanje naknade za zaštitu životne sredine je zakonska obaveza mnogih privrednih subjekata u Srbiji. Kako biste izbegli eventualne kazne i nesporazume, važno je da prijavu podnesete na vreme i da pravilno utvrdite iznos naknade koji treba da platite.

Za više informacija, posetite LPA portal ili se konsultujte sa stručnim licem za računovodstvo i poreske obaveze.

Nova najniža osnovica doprinosa za zdravstvo za frilensere za 2025. godinu

Frilenseri, ažurirane su obaveze doprinosa za zdravstveno osiguranje!

U „Službenom glasniku RS“ (broj 21, 13.3.2025) objavljen je novi iznos najniže osnovice doprinosa za zdravstveno osiguranje za frilensere. Prema članu 35b Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (ZDOSO), ovaj iznos sada iznosi 20.310 dinara.

Shodno tome, najniža osnovica doprinosa za zdravstvo za frilensere utvrđena je kao trostruki iznos navedene osnovice, što znači da za 2025. godinu iznosi 60.930 dinara.

Šta ovo znači za vas?

  • Ako ste frilenser i nemate zdravstveno osiguranje po drugom osnovu, ovaj iznos će biti primenjen na vaše obavezne doprinose.

  • Osnovica doprinosa za zdravstvo jednaka je osnovici poreza, ali ne može biti niža od navedenog iznosa.

 

Poreski tretman ulaganja zakupca u poslovni prostor

Ako pravno lice kao zakupac investira u adaptaciju poslovnog prostora u vlasništvu fizičkog lica, a ta ulaganja neće biti naplaćena, može doći do poreske obaveze za zakupodavca.

Prema mišljenju Ministarstva finansija, ako prostor nije vraćen u prvobitno stanje po isteku zakupa, a izvršena adaptacija povećava njegovu vrednost, može nastati obaveza plaćanja poreza na dohodak građana. Ključni faktor je da li zakupodavac ostvaruje korist od tih ulaganja, poput mogućnosti izdavanja po višoj ceni.

Da biste izbegli nedoumice, preporučuje se konsultacija sa stručnjacima i procena vrednosti ulaganja prilikom isteka zakupa.

 

Poresko oslobođenje za službene i privatne potrebe diplomatskih i konzularnih predstavništava

Uslovi za ostvarivanje poreskog oslobađanja sa pravom na odbitak prethodnog poreza za promet dobara i usluga namenjenih za službene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavništava, odnosno za lične potrebe stranog osoblja diplomatskih i konzularnih predstavništava, uključujući i članove njihovih porodica

(Mišljenje Ministarstva finansija, br. 002670623 2024 10520 004 000 011 004 od 4. novembra 2024. godine)

Pravni osnov

Poresko oslobođenje sa pravom na odbitak prethodnog poreza za promet dobara i usluga za:

  • Službene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavništava.

  • Lične potrebe stranog osoblja diplomatskih i konzularnih predstavništava, uključujući članove njihovih porodica.

Pravni okvir:

  • Zakon o porezu na dodatu vrednost („Službeni glasnik RS“, br. 84/04 i dr.).

  • Pravilnik o porezu na dodatu vrednost („Službeni glasnik RS“, br. 37/21 i dr.).

Uslovi za poresko oslobođenje

1. Službene potrebe

Obveznik PDV-a ostvaruje oslobođenje ako poseduje:

  • Fotokopiju potvrde o reciprocitetu izdatu od nadležnog ministarstva.

  • Original službenog naloga za nabavku dobara i usluga i uvoz bez PDV-a (Obrazac SNPDV).

2. Lične potrebe

Obveznik PDV-a ostvaruje oslobođenje ako poseduje:

  • Fotokopiju potvrde o reciprocitetu.

  • Original naloga za nabavku i uvoz dobara bez PDV-a za lične potrebe (Obrazac LNPDV).

Ograničenja i izuzeci

  • Ako diplomatsko predstavništvo zakupi stan od fizičkog lica koje nije obveznik PDV-a, ne postoji osnov za poresko oslobođenje za režijske troškove (npr. voda, čišćenje).

  • Otuđenje dobara kupljenih bez PDV-a u roku kraćem od tri godine zahteva plaćanje PDV-a, osim za poklone do 50 evra.

Dodatne napomene

  • Uz poresku prijavu mora se dostaviti primerak naloga (SNPDV ili LNPDV).

  • Za dugoročne usluge (npr. zakup objekata) primerak naloga se dostavlja uz prvu prijavu.

Izvor: Ministarstvo finansija, Mišljenje br. 002670623 2024 10520 004 000 011 004 od 4. novembra 2024.

Obračun poreza i doprinosa na prihode frilensera (od 1.2.2025.)

Obračun poreza i doprinosa na prihode frilensera (od 1.2.2025.)

1. Novi normirani troškovi
U „Službenom glasniku RS“ broj 8/2025 objavljeni su usklađeni dinarski iznosi normiranih troškova za frilensere, koji se primenjuju od
1. februara 2025.:

  • 107.738 dinara (prethodno 103.296 dinara) za prihode iz člana 56. stav 2. tačka 1) i člana 85. stav 5. tačka 2) podtačka (1) Zakona o porezu na dohodak građana.

  • 64.979 dinara (prethodno 62.300 dinara) za prihode iz člana 56. stav 2. tačka 2) i člana 85. stav 5. tačka 2) podtačka (2).

2. Rokovi i modeli oporezivanja

  • Prijavljivanje prihoda frilensera vrši se kvartalno.

  • Rok za prijavu i plaćanje poreza i doprinosa je 30 dana od isteka kvartala.

  • Postoje dva modela oporezivanja, a frilenseri mogu birati model za svaki kvartal, nezavisno od prethodnog izbora.

3. Granični iznosi za izbor modela

  • Za lica bez drugog osiguranja: 191.665,44 dinara.

  • Za lica sa drugim osiguranjem: 197.836,40 dinara.

  • Model 1 je povoljniji za prihode manje od navedenih iznosa.

  • Model 2 je povoljniji za prihode veće od navedenih iznosa.

  • Granični iznosi važe kada nema umanjenja poreza po osnovu plaćanja u drugoj državi.

4. Kalkulator za obračun poreza
Za lakše računanje optimalnog modela oporezivanja, koristite zvanični
kalkulator Poreske uprave Srbije.

Izvori i dodatne informacije:

  • Zakon o porezu na dohodak građana

  • Službeni glasnik RS br. 8/2025

  • Poreska uprava Republike Srbije

Razvrstavanje pravnih lica i preduzetnika i grupa pravnih lica

1. Razvrstavanje pravnih lica i preduzetnika

Pravna lica i preduzetnici razvrstavaju se u mikro, mala, srednja ili velika pravna lica u skladu sa kriterijumima propisanim članom 6. Zakona o računovodstvu. Kriterijumi obuhvataju:

  • Prosečan broj zaposlenih

  • Poslovni prihod

  • Ukupnu vrednost aktive

Razvrstavanje se vrši na osnovu podataka iz redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja (RGFI) i Statističkog izveštaja za 2024. godinu, a važi za 2025. godinu.

Posebni slučajevi:

  • Pravna lica osnovana 2024. godine koriste veličinu utvrđenu na osnovu RGFI za 2024. godinu i broja meseci poslovanja.

  • Finansijske institucije (banke, osiguravajuća društva, investicioni fondovi, brokersko-dilerska društva, faktoring društva, itd.) automatski se smatraju velikim pravnim licima prema Zakonu.

2. Razvrstavanje grupa pravnih lica

Ekonomske celine (grupe pravnih lica) se razvrstavaju u male, srednje ili velike grupe prema kriterijumima iz člana 7. Zakona o računovodstvu.

  • Razvrstavanje se vrši na osnovu podataka iz konsolidovanog godišnjeg finansijskog izveštaja (KGFI) za 2024. godinu.

  • Utvrđena veličina važi za 2024. godinu nakon verifikacije Agencije za privredne registre (APR).

  • Finansijske institucije iz člana 6. Zakona nisu u obavezi da se razvrstavaju i automatski se smatraju velikim grupama (Mišljenje Ministarstva finansija br. 011-00-00013/2020-16 od 15.01.2020.).

3. Obaveza revizije

Prema Zakonu o reviziji, obavezu revizije godišnjih finansijskih izveštaja za 2025. godinu imaju:

  • Sva velika i srednja pravna lica

  • Javna društva, bez obzira na veličinu

  • Sva pravna lica i preduzetnici čiji je ukupan prihod u 2024. godini premašio 4,4 miliona evra (514.866 hiljada RSD).

4. Pomoć pri razvrstavanju i utvrđivanju obaveze revizije

Agencija za privredne registre obezbedila je kalkulator za:

  • Razvrstavanje pravnih lica i preduzetnika

  • Razvrstavanje grupa pravnih lica

  • Utvrđivanje obaveze revizije RGFI za 2025. godinu

Kalkulator mogu koristiti i obveznici koji nisu dostavili ili su dostavili neispravne RGFI za 2023. godinu, kako bi na osnovu podataka iz 2024. godine utvrdili svoju veličinu i obavezu revizije za 2024. godinu.

Klikni za više informacija na temu obaveze revizije

Klikni za kalkulator za izračunavanje veličine pravnih lica, preduzetnika i grupa pravnih lica.

Klikni za detaljnije na temu Kriterijumi za razvrstavanje i granične vrednosti

Elektronske otpremnice – sažetak predloga zakona

U desetom i poslednjem tekstu u nizu ove serije izmena i dopuna zakona, pišemo o izmenama i dopunama Zakona o elektronskim otpremnicama. Uradili smo sažetak, ali smo ostavili i link predloga zakona kako bi se detaljnije informisali oni koji žele.

Svesni smo da ovakvi tekstovi često budu naporni i preobimni za čitanje pa smo se potrudili da budemo što kraći a da zadržimo suštinu i da ne izostavimo neku važnu informaciju.

  1. Cilj Zakona:
    • Unapređenje i pojednostavljenje dokumentovanja kretanja dobara kroz Srbiju.
    • Efikasniji nadzor nad kretanjem dobara (inspekcijski i fiskalni).
    • Uvođenje uniformnosti u razmeni i čuvanju dokumentacije, uz povećanje pravne sigurnosti.
  2. Prednosti sistema elektronskih otpremnica:
    • Brža i automatizovana razmena podataka u standardizovanom formatu.
    • Ušteda na papiru, radnim satima i vremenu potrebnom za upravljanje dokumentima.
    • Centralizovan sistem sa visokim nivoom sigurnosti, omogućava rad u realnom vremenu.
    • Olakšan inspekcijski nadzor i kreiranje statističkih analiza.
  3. Funkcionisanje sistema:
    • Sistem omogućava slanje, prijem, obradu i čuvanje elektronskih otpremnica i prijemnica.
    • Omogućava razmenu dokumenata bez obzira na kompatibilnost informacionih sistema korisnika.
    • Elektronske otpremnice sadrže standardne elemente, uz mogućnost dodavanja dodatnih podataka.
  4. Inspekcijski nadzor:
    • Nadzor nad primenom zakona vrše Ministarstvo finansija i drugi državni organi.
    • Elektronska otpremnica čuva sve relevantne podatke (npr. datum slanja, podaci o prevozniku).
    • Korisnici sistema dužni su omogućiti uvid u dokumentaciju i tehničku opremu.
  5. Obaveze korisnika sistema:
    • Obaveze se odnose na izdavaoce, primaoce i prevoznike.
    • Subjekti javnog sektora obavezni su da prihvate otpremnicu istekom roka za postupanje.
    • Za privatni sektor prihvatanje zahteva aktivno izjašnjavanje.
  6. Fazna primena zakona:
    • Od 1. januara 2026: Obaveza za subjekte javnog sektora i za kretanje akciznih proizvoda.
    • Od 1. oktobra 2027: Obaveza za subjekte privatnog sektora (osim akciznih proizvoda).
  7. Dobrovoljna primena:
    • Subjekti privatnog sektora koji nisu obveznici PDV-a ili ne učestvuju u kretanju akciznih proizvoda mogu se dobrovoljno opredeliti za korišćenje sistema.

Zaključak: Zakon donosi značajna poboljšanja u logistici, fiskalnoj kontroli i pravnoj sigurnosti, uz povećanje efikasnosti i smanjenje administrativnih troškova.

 

Pročitajte zakon na sledećem linku

Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.