Da li formalni nedostaci na računu PDV obveznika utiču na pravo na odbitak prethodnog poreza?

Jedno od čestih pitanja koje dobijamo jeste: „Šta ako račun koji smo primili ima neke formalne greške – na primer, stara adresa firme – da li i dalje imamo pravo na odbitak prethodnog poreza?“

Odgovor je jasan:
Da, u takvom slučaju i dalje imate pravo na odbitak prethodnog poreza!

🔍 Prema mišljenju Ministarstva finansija (br. 001855973 2025 10520 004 000 011 004 od 6. maja 2025. godine), kao i prema odredbama člana 28. Zakona o PDV, ukoliko račun sadrži formalne nedostatke koji se odnose na naziv ili adresu primaoca računa (ali ne i na PIB!), to ne umanjuje pravo na odbitak prethodnog poreza. Dakle, čak i ako je, recimo, na računu navedena stara adresa firme – i dalje možete ostvariti ovo pravo.

📜 Šta Zakon o PDV zapravo kaže?
Član 28. ZPDV propisuje osnovne uslove za ostvarivanje prava na odbitak prethodnog poreza, a jedan od njih je posedovanje računa prethodnog učesnika u prometu u kojem je iskazan obračunati PDV. Račun mora da sadrži sve propisane podatke – ali uz napomenu da nedostaci koji se odnose na naziv ili adresu primaoca (osim PIB-a!) ne sprečavaju ovo pravo.

📌 Šta sve mora da sadrži račun?
Prema članu 42. ZPDV, račun mora da sadrži:
✔ naziv, adresu i PIB izdavaoca i primaoca računa
✔ datum izdavanja
✔ redni broj računa
✔ vrstu i količinu dobara ili usluga
✔ osnovicu, PDV stopu, obračunati PDV
✔ eventualne napomene, itd.

👉 Međutim, ako su jedini „nedostaci“ vezani za naziv ili adresu primaoca, i dalje imate pravo na odbitak prethodnog poreza!

⚠ Podsećamo: obveznik PDV može da ostvari pravo na odbitak prethodnog poreza u roku od pet godina od isteka godine u kojoj je stekao ovo pravo. Važno je i da posedujete validan račun ili dokument o uvozu, kao što je propisano članom 28. ZPDV.

💡 Zaključak:
Ako primite račun sa formalnim greškama u vezi sa nazivom ili adresom primaoca (ali ne i PIB-om!), to vas ne sprečava da iskoristite pravo na odbitak prethodnog poreza. Budite sigurni da su svi ostali ključni elementi računa ispravni i da posedujete dokumentaciju u skladu sa Zakonom o PDV!

Datum prometa na novoj fakturi nakon storniranja stare

U poslovanju se ponekad desi da zbog greške u ugovoru ili nekog drugog razloga morate da stornirate fakturu i izdate novu. Ovo pitanje posebno je važno kada se radi o prometu nekretnina, gde su iznosi veliki, a pravila složena.

Koji datum prometa treba da stoji na novoj fakturi?

Datum prometa na novoj fakturi treba da bude stvarni datum prometa, iako je nova faktura izdata kasnije. Tako propisuje član 169a Pravilnika o PDV:

„Ako obveznik PDV izdaje novi račun u skladu sa članom 44. stav 2. tačka 1) Zakona, kao podatak o datumu nastanka poreske obaveze navodi datum kada je poreska obaveza nastala.“

Zašto je važno obaveštenje kupca?
Pre nego što izdate novu fakturu, sigurnije je da dobijete obaveštenje kupca da nije koristio prethodni porez iz pogrešne fakture. U suprotnom, može da se desi da:

  • platite dva puta PDV (po staroj i novoj fakturi)
  • ne možete da umanjite PDV po storniranoj fakturi jer niste dobili obaveštenje.
    To je posebno važno kod nekretnina zbog velikih vrednosti.

Plaćanje PDV po novoj fakturi – kada?
Postavlja se pitanje da li sada treba da korigujete PDV prijavu za april i dva puta platite PDV za isti promet?
Srećom, korisničko uputstvo za elektronsko evidentiranje obračuna PDV (iz februara 2025) daje odgovor. U slučaju da je recimo nova faktura izdata u maju, a datum prometa je iz aprila – PDV iz nove fakture plaćate u maju, bez obzira na datum prometa.

Umanjenje PDV po storniranoj fakturi?
Da li ćete umanjiti PDV iz stornirane fakture u maju zavisi od toga da li ste do 10. juna dobili obaveštenje kupca. Ako jeste – možete da umanjite PDV po storniranoj fakturi. Ako niste – moraćete da platite dva puta.

Za vas to znači:

  • Datum prometa na novoj fakturi – onaj iz stvarnog prometa (april).
  • PDV za novu fakturu – plaća se u maju.
  • Smanjenje PDV po staroj fakturi – samo ako imate obaveštenje kupca.

Troškovi službenog puta za direktora van radnog odnosa – šta se oporezuje, a šta ne?

Jedno od čestih pitanja jeste kako se tretiraju troškovi službenog putovanja za direktora koji nije u radnom odnosu. Ovaj tekst vam daje jasan odgovor kako da pravilno obračunate poreze i doprinose – i izbegnete nepotrebne troškove ili greške.

Šta se ne oporezuje?
Troškovi smeštaja i avionske karte za direktora koji je angažovan van radnog odnosa ne podležu oporezivanju. To važi zato što direktor, kao član organa uprave, ima pravo na neoporezive troškove koji se priznaju zaposlenima – u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak građana (član 85. stav 6. tačka 6).

 

Šta se dešava sa dnevnicama?
Dnevnice do neoporezivog iznosa – i u zemlji i u inostranstvu – nisu oporezive. Međutim, za deo dnevnica koji premašuje neoporezivi iznos, primenjuju se pravila oporezivanja kao kod ugovora po osnovu kog je direktor angažovan.
To znači:

  • Porez od 20% obračunavate na iznos koji je veći od neoporezivog, umanjen za normirane troškove.
  • Doprinosi se plaćaju na bruto iznos naknade, takođe umanjen za normirane troškove.

Na šta posebno da obratite pažnju?
Ako se radi o ugovoru o pravima i obavezama direktora (što je najčešći slučaj), primenjuju se posebne odredbe Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (član 28. stav 1.). Dakle, ovde ne važe pravila kao za ugovore o privremenim i povremenim poslovima.

Za vas to znači:

  • Smeštaj i prevoz – bez dodatnih dažbina.
  • Dnevnice iznad neoporezivog iznosa – oporezujete kao dohodak, uz normirane troškove.
  • Važno je pravilno utvrditi osnov za doprinose, prema vrsti ugovora koji imate s direktorom.

Da li vaše udruženje mora da plaća ekološku naknadu?

Prema nedavnom mišljenju Ministarstva finansija (br. 000959853 od 11.3.2025), udruženja koja se finansiraju isključivo iz članarina, donacija, dotacija, subvencija i sličnih izvora — nemaju obavezu plaćanja naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine.

Šta to konkretno znači?

Ukoliko vaše udruženje:

  • nije privredno društvo niti preduzetnik,

  • ne ostvaruje prihod iz delatnosti koje utiču na životnu sredinu,

  • i finansira se isključivo iz nekomercijalnih izvora (npr. članarine, donacije, subvencije),

niste dužni da plaćate ovu naknadu, niti da podnosite poresku prijavu koja se odnosi na nju.

Ko sve spada u ovu kategoriju?

Ova povlastica se odnosi na:

  • nedobitna udruženja,

  • crkve i verske zajednice,

  • druge slične organizacije koje posluju bez profita.

Na primer, Zajednica instituta Srbije, koja je registrovana kao udruženje i finansira se iz članarina i donacija, prema ovom mišljenju ne podleže plaćanju ove naknade, niti ima obavezu prijavljivanja.

Važno!

Ako udruženje ostvari bilo kakav prihod iz delatnosti koje mogu uticati na životnu sredinu (npr. proizvodnja, trgovina, pružanje usluga), situacija se menja i može postati obveznik naknade. U tom slučaju, potrebno je dodatno tumačenje i analiza izvora prihoda.


 

Vodič kroz godišnji porez na dohodak građana za 2024. godinu

Ako ste tokom 2024. zaradili više od 4.874.508 RSD (trostruka prosečna godišnja zarada), proverite da li vam pada obaveza podnošenja godišnje poreske prijave – i to najkasnije do 15. maja 2025. U nastavku je detaljan, ali razumljiv pregled pravila, odbitaka i rokova.

1. Da li ste obveznik?

Obveznici su fizička lica čiji je ukupan oporezivi prihod u 2024. premašio trostruki iznos prosečne zarade:

  • Rezidenti – oporezuje se prihod ostvaren u Srbiji i inostranstvu.

  • Nerezidenti – oporezuje se prihod ostvaren u Srbiji.

📝 Rezident ste ako imate prebivalište ili centar životnih interesa u Srbiji ili ste proveli ≥183 dana u zemlji u 12‑mesečnom periodu.


2. Koliki je neoporezivi prag?

Za 2024. godinu prag je 4.874.508 RSD. Sve što zaradite iznad tog iznosa ulazi u obračun.


3. Koji prihodi ulaze u obračun?

Svi prihodi isplaćeni od 1. januara do 31. decembra 2024. – bez obzira na to na koji se period odnose. To uključuje:

  • plate, honorare i ugovore o delu

  • prihode od samostalne delatnosti

  • autorska i srodna prava, industrijsku svojinu


4. Dodatno umanjenje za mlađe od 40

Ako ste 31. 12. 2024. imali manje od 40 godina, dobijate dodatno umanjenje od 4.874.508 RSD (ali ne više od svog oporezivog prihoda).


5. Poreski kredit za ulaganje u alternativne investicione fondove

Možete umanjiti obavezu do 50 % iznosa poreza ako investirate u registrovani alternativni investicioni fond.


6. Lični odbici

Ukupan zbir ličnih odbitaka (izdržavani članovi, invaliditet itd.) može iznositi najviše 50 % dohotka za oporezivanje.

7. Kako se formira osnovica

Dohodak za oporezivanje – Lični odbici = Poreska osnovica

8. Poreske stope

Primeniće se progresivna stopa propisana Zakonom o porezu na dohodak građana (trenutno 10 % + 15 % za deo preko 6‑strukog proseka).


9. Rok i način podnošenja prijave

10. Ko ne podnosi prijavu?

Ako nakon svih odbitaka vaš dohodak za oporezivanje iznosi 0 RSD (polje 3.12 u obrascu), prijavu ne podnosite.


11. Šta ako zakasnite?

Neplaćeni porez posle roka ide na kamatu prema Zakonu o poreskom postupku i administraciji.


12. Korisni linkovi


Treba vam pomoć?

Ako niste sigurni da li spadate u obveznike ili kako da popunite PP GPDG, javite nam se – naša agencija može da uradi čitav proces za vas.

[Ovaj tekst je informativnog karaktera. Za konkretan savet kontaktirajte svog računovođu ili poreskog savetnika.]

Doprinosi za osnivače privrednih društava – šta treba da znate

Doprinosi za osnivače privrednih društava – šta treba da znate

Kada osnivač vodi privredno društvo, često se postavlja pitanje: da li postoji obaveza obračuna i plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje? Posebno kada osnivač nije zaposlen u sopstvenom preduzeću, već vodi firmu kao direktor bez ugovora o radu. U ovom tekstu objašnjavamo kada i zašto postoji ta obaveza, koji doprinosi se plaćaju, i kako se sve pravilno prijavljuje Poreskoj upravi.

1. Osnivač i doprinosi za socijalno osiguranje

Za osnivače privrednih društava, postoji nekoliko različitih situacija u vezi sa obavezama za socijalno osiguranje, zavisno od njihovog statusa, da li su zaposleni u sopstvenom preduzeću ili ne, kao i da li su nerezidenti.


2. Osnivač kao likvidacioni upravnik

Ukoliko je osnivač privrednog društva i likvidacioni upravnik, on mora biti obuhvaćen obavezom plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje. Ako osnivač nije osiguran po drugom osnovu, privredno društvo mora obračunati sledeće doprinose:

  • Penzijsko i invalidsko osiguranje: 24%

  • Zdravstveno osiguranje: 10,3%

  • Osiguranje za nezaposlenost: 0,75%

Ako je osnivač već zaposlen kod drugog poslodavca, društvo u likvidaciji obračunava samo doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Obavezni doprinosi za osnivača kao likvidacionog upravnika moraju biti iskazani u poreskoj prijavi PP OD-O, uz plaćanje poreza na druge prihode po stopi od 20%, sa priznavanjem normiranih troškova od 20%.


3. Osnivač kao nerezident

Osnivač koji je nerezident i obavlja poslovodstvene funkcije u privrednom društvu, bez radnog odnosa, mora obračunati i platiti doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, kao i zdravstveno osiguranje ako nije osiguran po drugom osnovu. Ukoliko postoji međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, to može izmeniti obaveze prema zakonodavstvu Srbije.

U slučaju da osnivač nije obezbedio odgovarajuću potvrdu iz matične države, Poreska uprava će umesto društva podneti poresku prijavu PP OD-O po službenoj dužnosti.


4. Pregled šifara u poreskoj prijavi PP OD-O

Za pravilno popunjavanje poreske prijave PP OD-O, važno je znati koji je osnov osiguranja osnivača ili člana društva. U zavisnosti od osnova, koristiće se sledeće šifre u prijavi:

  • Nije osigurano po drugom osnovu: oznaka 05

  • Zaposlen: oznaka 01

  • Osiguranje po osnovu samostalne delatnosti: oznaka 03

  • Osiguranje po osnovu poljoprivredne delatnosti: oznaka 04

  • Vojni osiguranik: oznaka 08

  • Penzioner: oznake 9, 10, 12, ili 13

Ukoliko doprinosi nisu obračunati, u odgovarajuće polje se upisuje iznos 0,00.


Zaključak

Obaveze osnivača u vezi sa doprinosima nisu iste za sve – zavise od toga da li je osnivač zaposlen, nerezident, ili obavlja funkciju likvidacionog upravnika. U svakom slučaju, važno je pravilno proceniti osnov osiguranja i obavezno podneti odgovarajuću poresku prijavu. Ne samo da to doprinosi zakonitosti poslovanja, već vas i štiti od eventualnih kazni.

Ova tema je izuzetno opširna i da bismo je detaljnije pokrili ovaj tekst bi zauzeo desetine strana. Ovo su samo najosnovnije informacije a ukoliko imate nedoumice ili konkretno pitanje vezano za Vaš slučaj, budite slobodni da nas kontaktirate


Naknada za zaštitu životne sredine: Kako podneti prijavu za 2025. godinu?

Naknada za Zaštitu Životne Sredine: Kako Podneti Prijavu za 2025. Godinu?

Svake godine, privredni subjekti u Srbiji koji obavljaju aktivnosti koje utiču na životnu sredinu dužni su da podnesu prijavu za naknadu za zaštitu i unapređivanje životne sredine. Rok za podnošenje ove prijave za 2025. godinu je 30. april 2025. godine.

Ko je obavezan da podnese prijavu?

Obveznici naknade su pravna lica, preduzetnici i ogranci stranih pravnih lica koji obavljaju delatnosti koje imaju određeni uticaj na životnu sredinu. Ako ste novoosnovano pravno lice ili preduzetnik u 2025. godini, ne morate podnositi prijavu za tu godinu.

Kako se utvrđuje visina naknade?

Visina naknade zavisi od:

  1. Stepena negativnog uticaja vaše delatnosti na životnu sredinu (veliki, srednji ili mali uticaj).

  2. Veličine vašeg poslovnog subjekta (velika, srednja, mala ili mikro preduzeća).

Evo pregleda visine naknada:

Napomena: Ukupna naknada ne može biti veća od 0,4% ukupnog prihoda ostvarenog u prethodnoj godini.

Kako podneti prijavu?

Od 2025. godine, prijava se podnosi isključivo elektronski putem portala LPA. Prijava se podnosi na Obrascu 1, koji sadrži sledeće podatke:

  • Osnovne informacije o obvezniku (PIB, matični broj, poslovno ime, adresa, kontakt podaci).

  • Stepen negativnog uticaja delatnosti.

  • Ukupan prihod iz prethodne godine.

  • Početak ili prestanak obavljanja delatnosti (ako je primenjivo).

Prijava se podnosi do 30. aprila 2025. godine. Nakon podnošenja, obveznici dobijaju rešenje o visini naknade i plaćaju je tromesečno.

Ko ne plaća naknadu?

Od naknade su izuzeti:

  • Budžetski korisnici, stambene zajednice i organizacije obaveznog socijalnog osiguranja.

  • Preduzetnici tokom perioda privremenog prekida delatnosti.

  • Neprofitne organizacije, crkve i verske zajednice.

  • Javno preduzeće koje gazduje šumama i nacionalnim parkovima.

Zaključak

Podnošenje prijave i plaćanje naknade za zaštitu životne sredine je zakonska obaveza mnogih privrednih subjekata u Srbiji. Kako biste izbegli eventualne kazne i nesporazume, važno je da prijavu podnesete na vreme i da pravilno utvrdite iznos naknade koji treba da platite.

Za više informacija, posetite LPA portal ili se konsultujte sa stručnim licem za računovodstvo i poreske obaveze.

Nova najniža osnovica doprinosa za zdravstvo za frilensere za 2025. godinu

Frilenseri, ažurirane su obaveze doprinosa za zdravstveno osiguranje!

U „Službenom glasniku RS“ (broj 21, 13.3.2025) objavljen je novi iznos najniže osnovice doprinosa za zdravstveno osiguranje za frilensere. Prema članu 35b Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (ZDOSO), ovaj iznos sada iznosi 20.310 dinara.

Shodno tome, najniža osnovica doprinosa za zdravstvo za frilensere utvrđena je kao trostruki iznos navedene osnovice, što znači da za 2025. godinu iznosi 60.930 dinara.

Šta ovo znači za vas?

  • Ako ste frilenser i nemate zdravstveno osiguranje po drugom osnovu, ovaj iznos će biti primenjen na vaše obavezne doprinose.

  • Osnovica doprinosa za zdravstvo jednaka je osnovici poreza, ali ne može biti niža od navedenog iznosa.

 

Poreski tretman ulaganja zakupca u poslovni prostor

Ako pravno lice kao zakupac investira u adaptaciju poslovnog prostora u vlasništvu fizičkog lica, a ta ulaganja neće biti naplaćena, može doći do poreske obaveze za zakupodavca.

Prema mišljenju Ministarstva finansija, ako prostor nije vraćen u prvobitno stanje po isteku zakupa, a izvršena adaptacija povećava njegovu vrednost, može nastati obaveza plaćanja poreza na dohodak građana. Ključni faktor je da li zakupodavac ostvaruje korist od tih ulaganja, poput mogućnosti izdavanja po višoj ceni.

Da biste izbegli nedoumice, preporučuje se konsultacija sa stručnjacima i procena vrednosti ulaganja prilikom isteka zakupa.

 

Poresko oslobođenje za službene i privatne potrebe diplomatskih i konzularnih predstavništava

Uslovi za ostvarivanje poreskog oslobađanja sa pravom na odbitak prethodnog poreza za promet dobara i usluga namenjenih za službene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavništava, odnosno za lične potrebe stranog osoblja diplomatskih i konzularnih predstavništava, uključujući i članove njihovih porodica

(Mišljenje Ministarstva finansija, br. 002670623 2024 10520 004 000 011 004 od 4. novembra 2024. godine)

Pravni osnov

Poresko oslobođenje sa pravom na odbitak prethodnog poreza za promet dobara i usluga za:

  • Službene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavništava.

  • Lične potrebe stranog osoblja diplomatskih i konzularnih predstavništava, uključujući članove njihovih porodica.

Pravni okvir:

  • Zakon o porezu na dodatu vrednost („Službeni glasnik RS“, br. 84/04 i dr.).

  • Pravilnik o porezu na dodatu vrednost („Službeni glasnik RS“, br. 37/21 i dr.).

Uslovi za poresko oslobođenje

1. Službene potrebe

Obveznik PDV-a ostvaruje oslobođenje ako poseduje:

  • Fotokopiju potvrde o reciprocitetu izdatu od nadležnog ministarstva.

  • Original službenog naloga za nabavku dobara i usluga i uvoz bez PDV-a (Obrazac SNPDV).

2. Lične potrebe

Obveznik PDV-a ostvaruje oslobođenje ako poseduje:

  • Fotokopiju potvrde o reciprocitetu.

  • Original naloga za nabavku i uvoz dobara bez PDV-a za lične potrebe (Obrazac LNPDV).

Ograničenja i izuzeci

  • Ako diplomatsko predstavništvo zakupi stan od fizičkog lica koje nije obveznik PDV-a, ne postoji osnov za poresko oslobođenje za režijske troškove (npr. voda, čišćenje).

  • Otuđenje dobara kupljenih bez PDV-a u roku kraćem od tri godine zahteva plaćanje PDV-a, osim za poklone do 50 evra.

Dodatne napomene

  • Uz poresku prijavu mora se dostaviti primerak naloga (SNPDV ili LNPDV).

  • Za dugoročne usluge (npr. zakup objekata) primerak naloga se dostavlja uz prvu prijavu.

Izvor: Ministarstvo finansija, Mišljenje br. 002670623 2024 10520 004 000 011 004 od 4. novembra 2024.

Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.