Izmene Zakona o porezu na imovinu – sažetak

U sedmom po redu tekstu ove serije izmena, pišemo o izmenama Zakona o porezu na imovinu. Uradili smo sažetak, ali smo ostavili i link predloga zakona kako bi se detaljnije informisali oni koji žele.

Izmene Zakona o porezima na imovinu

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezima na imovinu ima za cilj da osigura kontinuitet i unapredi jasnoću u vezi sa oporezivanjem imovine. Ključne izmene uključuju:

  1. Kontinuitet nadležnosti Poreske uprave:
    • Poreska uprava ostaje nadležna za utvrđivanje, kontrolu i naplatu poreza na nasleđe i poklon, kao i poreza na prenos apsolutnih prava, i nakon 1. januara 2025. godine.
  2. Preciziranje poreske osnovice:
    • Uređuje se osnovica poreza na imovinu u situacijama kada jedinice lokalne samouprave ne objave prosečne cene kvadratnog metra nepokretnosti.
    • Definiše se osnovica kada vrednost nepokretnosti (objekata i zemljišta) nije posebno iskazana u poslovnim knjigama.
  3. Poreska oslobođenja i krediti:
    • Preciziraju se odredbe koje uređuju poreska oslobođenja i poreski kredit vezan za porez na imovinu.
  4. Definisanje ugovorene cene:
    • Uređuje se pojam ugovorene cene kao osnovice poreza na prenos apsolutnih prava kada je naknada za prenos ugovorena alternativno ili fakultativno.
  5. Pravnotehničko usaglašavanje:
    • Izmene uključuju pravnotehničku doradu odredaba radi lakše primene zakona i smanjenja nejasnoća.
  6. Bez novih administrativnih postupaka:
    • Zakon ne uvodi nove postupke niti menja postojeće administrativne procedure.

Ove izmene imaju za cilj efikasnije sprovođenje zakona, veću pravnu sigurnost i unapređenje procesa oporezivanja imovine.

 

Pročitajte zakon na sledećem linku

Izmene Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji – Sažetak

Izmene Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji – Sažetak

U šestom po redu tekstu ove serije izmena, pišemo o izmenama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji. Uradili smo sažetak, ali smo ostavili i link predloga zakona kako bi se detaljnije informisali oni koji žele. 

Izmene i dopune Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji (ZPPPA) usmerene su na unapređenje pravnog okvira za efikasnije sprovođenje poreskog postupka i bolju organizaciju Poreske uprave. Ključne promene uključuju:

  1. Prestanak poreske obaveze i računovodstvene promene:
    • Preciziraju se osnove za prestanak poreske obaveze (nenaplativost duga, prestanak obveznika, nepostojanje odgovornog lica).
    • Omogućava se jednokratni otpis nenaplativih potraživanja radi tačnijeg poreskog računovodstva i automatizacije procesa.
  2. Evidencija o fizičkim licima:
    • Usklađivanje sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, omogućava obradu ličnih podataka za poreske svrhe, uključujući identifikaciju neregistrovanih obveznika.
  3. Organizacija Poreske uprave:
    • Stvaranje pravnog osnova za funkcionalnu centralizaciju, specijalizaciju zaposlenih i efikasnije sprovođenje poreskih procesa.
    • Uspostavljanje klijentski orijentisanog pristupa prema poreskim obveznicima.
  4. Pravičnije sankcije za poreske prekršaje:
    • Uvođenje novčanih kazni u fiksnim iznosima, proporcionalno iznosu neplaćenog poreza.
    • Usklađivanje sa Zakonom o prekršajima za transparentnije kažnjavanje.
  5. Pravne i tehničke izmene:
    • Preciziranje obaveza pravnih sledbenika kod statusnih promena.
    • Transparentnije odlučivanje o odlaganju plaćanja dugova.
    • Uvođenje mogućnosti plaćanja poreza iz inostranstva u stranoj valuti i pojednostavljenje povraćaja sredstava stranim rezidentima.

Ove izmene doprinose većoj pravnoj sigurnosti, efikasnijem upravljanju poreskim obavezama i unapređenju rada Poreske uprave.

 

 

Pročitajte zakon na sledećem linku

Doprinosi – Sažetak predloženih izmena Zakona o doprinosima

Doprinosi – Sažetak predloženih izmena Zakona o doprinosima

U petom po redu tekstu ove serije izmena, pišemo o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima. Uradili smo sažetak, ali smo ostavili i link predloga zakona kako bi se detaljnije informisali oni koji žele.

Predloženim izmenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, cilj je unapređenje poslovnog okruženja, suzbijanje sive ekonomije, podsticanje zapošljavanja i regulisanje specifičnih profesionalnih kategorija.

Ključne Izmene i Dopune

  1. Produženje poreskih olakšica za zapošljavanje:
    • Period primene olakšica za povraćaj dela doprinosa za obavezno socijalno osiguranje produžava se do 31. decembra 2025. godine.
    • Olakšice se odnose na lica registrovana kod Nacionalne službe za zapošljavanje.
    • Ova mera omogućava kontinuitet u finansijskim olakšicama za poslodavce, olakšava planiranje troškova i podstiče zapošljavanje.
  2. Poreski tretman za pomorce:
    • Uređuje se način utvrđivanja i plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za fizička lica koja rade kao pomorci na brodovima pod zastavom strane države.
    • Predlog je proizašao iz inicijative Udruženja pomoraca Srbije, koje je ukazalo na specifičnosti njihovog radnog angažovanja, uključujući međunarodne konvencije i troškove.
    • Cilj je usklađivanje sa međunarodnim standardima i obezbeđivanje prava iz socijalnog osiguranja za pomorce.
  3. Uređenje osnovice i načina plaćanja doprinosa:
    • Definiše se osnovica i način plaćanja doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje za članove posade i pomoćno osoblje na plovilima pod zastavom strane države.

 

Ciljevi i Prednosti Izmena

  • Podrška zapošljavanju: Produženje olakšica doprinosi većem angažovanju nezaposlenih lica.
  • Regulisanje specifičnih zanimanja: Jasno definisani propisi za pomorce poboljšavaju njihov pravni status.
  • Fiskalno rasterećenje: Olakšava poslovanje poslodavaca i smanjuje troškove.

Ove izmene osnažuju privredni rast, priliv investicija i poboljšavaju uslove poslovanja, uz povećanje pravne sigurnosti za poslodavce i radnike.

Pročitajte zakon na sledećem linku

SEF i PDV – Šta se menja u evidentiranju i korigovanju prethodnog poreza?

U poslednje vreme, obveznici PDV-a suočavaju se sa mnoštvom informacija i mišljenja o evidentiranju i korigovanju prethodnog poreza u SEF. Da bismo razjasnili nedoumice, u ovom tekstu nudimo smernice i ključne informacije.

Kada i kako će se vršiti evidentiranje prethodnog poreza?

Pre svega, preporučujemo da sačekate novu verziju SEF, koja će sadržati rešenja za evidentiranje prethodnog poreza, planirano vreme za demo verziju je 16. septembar. Takođe, tada se očekuje i korisničko uputstvo koje će dodatno pojasniti proces.

Evidentiranje prethodnog poreza će biti moguće dodati u periodu od 1. do 10. dana meseca koji sledi poreskom periodu za koji se vrši evidentiranje. Podaci koji se automatski upisuju uključuju:

– Osnovicu i PDV iz elektronskih faktura (faktura, avansna faktura, dokument o povećanju).
– Osnovicu i PDV iz pojedinačnih evidencija PDV za promet, povećanje i avans.
– Osnovicu iz evidencija za smanjenje, uključujući smanjenje avansa.
– PDV plaćen za uvoz.
Obveznici mogu osvežiti automatski unete podatke više puta. Ukoliko obveznik ne doda Evidenciju prethodnog poreza do 10. dana meseca koji sledi, sistem će to automatski učiniti na kraju 10. dana.

Mišljenja o rokovima i dodatnim napomenama

Većina nas se slaže da je rok od 10 dana nelogičan i predlog je da se produži do 15. dana u mesecu. Postoje naznake o mogućem pomeranju roka na 12 dana, ali verujemo da to takođe nije dovoljno razumno i opravdano.

Korigovanje Evidencije prethodnog poreza

Naše mišljenje je da Evidencija prethodnog poreza treba da sadrži sve one podatke koji su evidentirani u poreskoj prijavi PDV za određeni period. To bi podrazumevalo uzimanje jednog trenutka u vremenu u kojem se unose svi relevantni podaci.

Korigovanje Evidencije vršiće samo obveznici koji podnose poresku prijavu sa podacima unetim nakon 9. dana u mesecu, što je u skladu sa konceptom elektronskih faktura gde se tačno zna kada su podaci evidentirani.

Fakture izdate do 15. dana meseca nakon isteka poreskog perioda, a koje nisu evidentirane u prijavi, biće unešene u Evidenciju za naredni period.

Na ovaj način, evidentiranje i korigovanje prethodnog poreza u SEF ostaje u skladu sa trenutnim pravilima i ciljevima elektronskog sistema.

Knjigovodstvena agencija Trgoservis veoma ozbiljno pristupa poreskim pitanjima. Budite slobodni da nas kontaktirate ukoliko Vam treba pomoć ili savet na ovu ili neku drugu temu vezanu za Vaš biznis.

SEF i PDV – Šta se menja u Pojedinačnoj evidenciji PDV?

Usled izmena i dopuna Pravilnika o elektronskom fakturisanju i Pravilnika o PDV-u, kao i uvođenja novih funkcionalnosti u SEF, došlo je do promena u evidentiranju Pojedinačne evidencije PDV. Ove izmene stupaju na snagu od poreskog perioda septembra za mesečne obveznike PDV-a, dok za tromesečne obveznike važe od perioda oktobar-decembar 2024. godine. Evo šta je drugačije u „novoj“ Pojedinačnoj evidenciji PDV u SEF u odnosu na „staru“:

1. Rok za evidentiranje

Novi rok za evidentiranje obračuna PDV-a u Pojedinačnoj evidenciji PDV u SEF je 10. dan kalendarskog meseca koji sledi poreskom periodu za koji se vrši evidentiranje. Ovaj rok je fiksan i ne menja se bez obzira na to da li je 10. dan neradni dan ili praznik.

2. Interni račun

Propisan je rok od 8 dana od isteka poreskog perioda za sačinjavanje internog računa, koji predstavlja osnovu za evidentiranje u Pojedinačnoj evidenciji PDV vezanoj za nabavku.
Interni računi su sada precizno podeljeni na „interni račun – strano lice“ i „interni račun – obveznik PDV“, u zavisnosti od toga da li je promet izvršilo strano lice ili domaći obveznik PDV-a.
Za promet objekata je uveden poseban interni račun, sličan onome za fakture.

3. Osnov odabira dokumenta

Dodati su novi osnovi za odabir dokumenta u Pojedinačnoj evidenciji PDV koja se odnosi na nabavku: „povećanje“ i „smanjenje“. U starom sistemu postojali su samo „promet“ i „avansni račun“, dok sada postoji četiri osnova: promet, avans, povećanje i smanjenje.

Ove izmene omogućavaju preciznije evidentiranje i pružaju jasniju sliku poreske obaveze u SEF sistemu.

 

Stara verzija – osnov odabira dokumenta

Nova verzija – osnov odabira dokumenta

4. Povezana dokumenta

U starom sistemu Pojedinačne evidencije PDV, povezivanje dokumenata je bilo ograničeno: za isporuke, povezivanje se moglo vršiti samo sa avansnim računom, dok se kod nabavki povezivanje vršilo samo sa internim računom za avans.

U novom sistemu SEF, mogućnosti povezivanja dokumenata su proširene kako za isporuku, tako i za nabavku, uključujući i povezivanje kod povećanja i smanjenja. Ovo znači da se dokumenti sada mogu povezivati sa fakturom, internim računom, kao i osnovama za povećanje i smanjenje.

Prethodni način povezivanja dokumenata sastojao se od prostog upisa broja dokumenta, bez stvarne veze sa tim dokumentom. Sada, u novom sistemu, povezivanje se može vršiti na dva načina:

Direktna veza: Ako je povezani dokument evidentiran u novoj Pojedinačnoj evidenciji PDV, povezivanje se vrši putem direktne veze sa tom evidencijom.
Upis broja dokumenta: Ako je povezani dokument evidentiran u staroj Pojedinačnoj evidenciji ili nije uopšte evidentiran na SEF-u, povezivanje se i dalje vrši jednostavnim upisom broja dokumenta, kao što je bio slučaj u starom sistemu.
Pojedinačna evidencija PDV koja se odnosi na isporuku
Ove izmene omogućavaju bolju kontrolu i preciznije praćenje dokumentacije, čineći sistem transparentnijim i efikasnijim za korisnike SEF-a.
Kod fakture, polje za povezivanje može sadržati avansnu fakturu kao povezani dokument.

Dokument o povećanju – u polje „povezana faktura“ je obavezan upis: ili faktura ili vremenski period.

Dokument o smanjenju – u polje „povezana faktura“ je obavezan upis: ili faktura, ili vremenski period ili avansna faktura.

Pojedinačna evidencija PDV koja se odnosi na nabavku
Isti princip za interni račun – strano lice i za interni račun – obveznik PDV.
– Kod prometa, u polje povezani interni račun može biti interni račun za avans.

– Kod povećanja, u polje povezani interni račun obavezan je upis internog računa za promet.

– Kod smanjenja, u polje povezani interni račun je obavezan upis: ili interni račun za promet ili interni račun za avans.

5. Smanjenje i povećanje

U novom sistemu, kod dokumenta o smanjenju evidentiranom u Pojedinačnoj evidenciji PDV koja se odnosi na isporuku, kao i kod smanjenja internog računa za nabavku, uvedena je obaveza evidentiranja i osnovice u Zbirnoj evidenciji PDV. Ranije je postojala obaveza upisa samo iznosa PDV, ali sada se i osnovica mora evidentirati u periodu kada je došlo do njenog smanjenja. Ovo pravilo se odnosi i na dokumente o smanjenju avansa.

Evidentiranje osnovice: Osnovica se evidentira u Zbirnoj evidenciji PDV u periodu kada se desilo smanjenje osnovice.
Evidentiranje PDV-a: Iznos PDV se upisuje po starom sistemu, kada se steknu uslovi u skladu sa propisima o PDV.
Kod povećanja u Pojedinačnoj evidenciji PDV, bilo da se radi o isporuci ili nabavci, iznos za koji je povećana osnovica i PDV evidentiraju se u Zbirnoj evidenciji PDV za period u kojem je došlo do povećanja.

Nejasno je zašto je uvedena ova obaveza, pa se pretpostavlja da je možda reč o grešci.

6. Procena osnovice

U situacijama kada je obračun PDV-a evidentiran na osnovu procene osnovice, a kasnije dolazi do izmene osnovice i iznosa PDV, pravi se nova Pojedinačna evidencija PDV sa osnovom odabira „smanjenje“ ili „povećanje.“

U ovim slučajevima se postupak vodi prema smernicama iz tačke 5:

Kod smanjenja: Osnovica se evidentira kada se desi, a iznos PDV-a kada se steknu uslovi prema propisima o PDV-u.
Kod povećanja: Osnovica i PDV se evidentiraju u Zbirnoj evidenciji PDV u periodu kada je došlo do povećanja.
Evidentiranje se vrši u odgovarajućem delu Zbirne evidencije PDV, zavisno od toga da li se smanjenje ili povećanje odnosi na isporuku ili nabavku, i to u sekciji „Povećanje/smanjenje osnovice, odnosno PDV – poreski dužnik isporučilac“ ili „Povećanje/smanjenje osnovice, odnosno PDV – poreski dužnik primalac.“

Ove izmene naglašavaju potrebu za preciznijim evidentiranjem kako bi se obezbedila tačnost u obračunu PDV-a u skladu sa novim pravilima i funkcionalnostima SEF-a.

Knjigovodstvena agencija Trgoservis veoma ozbiljno pristupa poreskim pitanjima. Budite slobodni da nas kontaktirate ukoliko Vam treba pomoć ili savet na ovu ili neku drugu temu vezanu za Vaš biznis.

Nova pravila evidentiranja PDV-a u SEF-u

NOVA PRAVILA EVIDENTIRANJA PDV-a U SEF-u 

Izmene pravilnika o elektronskom fakturisanju i PDV primenjivaće se od 01.09.2024. Godine. Nova pravila se primenjuju za e-fakture koje se izdaju od 01.09.2024. bez obzira na datum prometa. 

Izmene funkcionalnosti kod slanja/prijema e-faktura 

NOVE PORESKE KATEGORIJE: 

● Uvodi se polje “Identifikator klasifikacije artikla” koji služi za klasifikaciju na nivou stavke (odnosi se na građevinske objekte) 

● Identifikator klasifikacije artikla PDV-RS-OBJ koristi se kod PRVOG prenosa prava raspolaganja na novoizgrađenim objektima, ekonomski deljivim celinama u okviru tih objekata, kao i vlasničkim udelima na novoizgrađenim građevinskim objektima ili ekonomski deljivim celinama u okviru tih objekata. 

● Prilikom izdavanja e-fakture za promet građevinskih objekata (nezavisno da li se radi o prvom prenosu ili ne) izdavalac NE iskazuje druge promete koji se ne smatraju prometom objekta (izdavanje odvojenih faktura). 

● E-faktura mora minimalno da sadrži: 

– Šifru za primenu poreske kategorije 

– Broj odluke, odnosno potvrde nadležnog organa ako se na osnovu odluke ostvaruje poresko oslobođenje. 

IZMENE U SEKCIJI “DATUM OBRAČUNA PDV” 

Tip dokumenta: Faktura 

Datum prometa – dan kada nastaje PDV obaveza je datum prometa dobara/usluga

Član 16. Tačka 2a) ZPDV – dan nastanka PDV obaveze je datum izdavanja računa

Član 36a ZPDV – dan nastanka PDV obaveze je datum naplate 

Ne nastaje obaveza obračuna PDV – koristi se kada izdavalac fakture nije poreski dužnik ili ukoliko postoji neko oslobođenje

Tip dokumenta: Avans

Datum avansa – dan nastanka PDV obaveze je datum naplate avansa 

Ne nastaje obaveza obračuna PDV – koristi se kada izdavalac fakture nije poreski dužnik ili ukoliko postoji neko oslobođenje 

Ukida se mogućnost neizdavanja avansne fakture u slučaju kada obveznik PDV-a u istom poreskom periodu primi avansnu uplati i izvrši promet. – Ovo znači da za svaku uplatu koja je plaćena pre fakture mora se izdati avansna faktura, bez obzira da li će se promet i konačna faktura izdati u istom poreskom periodu. 

Tip dokumenta: Dokument o povećanju (Knjižno zaduženje) 

Datum izdavanja – Dan nastanka/povećanja PDV obaveze je datum izdavanja dokumenta o povećanju kojim se zaračunavaju troškovi 

Datum povećanja – ugovor – Dan nastanka/povećanja PDV obaveze je datum kada je u skladu sa ugovorom došlo do povećanja osnovice za promet 

Ne nastaje obaveza obračuna PDV 

Tip dokumenta : Dokument o smanjenju (knjižno odobrenje) 

Dokument o smanjenju ne sadrži sekciju “Nastanak PDV obaveze” 

 

STATUS SUBJEKTA I PORESKI PERIOD 

Nije obveznik 

Obveznik PDV – unosi se datum ulaska u PDV (Nije moguće uneti budući datum, kao i datum raniji od 01.01.2005. godine) 

Poreski period: 

– kalendarski mesec (za mesečne obveznike) 

– kalendarko tromesečje (za tromesečne obveznike) 

Omogućeno je da se promena poreskog perioda može izvršiti isključivo tokom sledećih kalendarskih meseci: 

Januar – za prvo tromesečje

April – za drugo tromesečje 

Jul – za treće tromesečje 

Oktobar – za četvrto tromesečje 

IZMENE EVIDENCIJA PDV 

Obavezu elektronskog evidentiranja obračuna PDV-a u SEF-u ima poreski dužnik koji je: Obveznik PDV 

Lice koje nije obveznik PDV: 

– Subjekt javnog sektora 

– Dobrovoljni korisnik SEF-a 

Osim: 

Ukoliko je izdata eFaktura 

Ukoliko je izdat fiskalni račun 

Poreskog dužnika za uvoz dobara 

Pojedinačna evidencija PDV se vrši za: 

Promet dobara i usluga, kao i avans, za koji je primalac dobara i usluga poreski dužnik (interni obračun, interni obračun stranog lica) 

Promet dobara i usluga koji se vrši obvezniku poreza na prihod od samostalne delatnosti ili obvezniku poreza na dobit pravnih lica (licima koji nisu na SEF-u) 

Sve ostalo što se nije evidentiralo u pojedinačnoj evidenciji, a za isti nije izdata eFaktura ili fiskalni račun evidentira se u Zbirnoj evidenciji PDV-a. 

● Uvodi se polje “Jedinstveni identifikator evidencije” – ovo se popunjava automatski ● Ukida se polje “Ukupna naknada/vrednost” 

Zbirna evidencija PDV se vrši za: 

Promet bez naknade 

Promet stranim licima i avans koji je oporeziv 

Promet fizičkim licima kojima nije izdat fiskalni račun (npr advokatske usluge)

Manjak i rashod koji su oporezivi (iznad normativa) 

Posebni postupci oporezivanja (turističke agencije, polovna dobra i sl.) 

Sve korekcije: 

● Storno fakture (uz izjavu) 

● Knjižno odobrenje (uz izjavu, bez obzira što je izdata eFaktura) 

● U slučaju da nije izdata eFaktura do roka za evidentiranje pa se naknadno izda ● Povećanje/smanjenje PDV kada od roka za evidentiranje dođe do drugih izmena (naplata sa KiM, pribavljanje dokaza o poreskom oslobođenju i sl.) 

ROK ZA ELEKTRONSKO EVIDENTIRANJE OBRAČUNATOG PDV-A ISTIČE 10. DANA KALENDARSKOG MESECA KOJI SLEDI PORESKOM PERIODU ZA KOJI SE VRŠI OBRAČUN. OVAJ ROK SE NE POMERA UKOLIKO JE 10. NERADNI DAN 

ELEKTRONSKO EVIDENTIRANJE PRETHODNOG (ULAZNOG) PDV-a Obavezu elektronskog evidentiranja ulaznog PDV-a ima samo obveznik poreza na dodatu vrednost. 

Obveznik poreza na dodatu vrednost vrši elektronsko evidentiranje prethodnog poreza, nezavisno od toga da li može da ostvari pravo na odbitak prethodnog poreza koji se evidentira.

Ako od isteka roka za elektronsko evidentiranje PDV-a dođe do promene koja ima uticaj na elektronsko evidentiranje prethodnog poreza, obveznik koriguje elektronsko evidentiranje prethodnog poreza u roku za podnošenje poreske prijave za poreski period u kojem je došlo do te promene. 

POČETAK PRIMENE: 

Mesečni obveznici:

za poreski period SEPTEMBAR 2024. – do 10.oktobra 2024. 

Tromesečni obveznici: 

za poreski period: OKTOBAR-DECEMBAR 2024. – do10. januara 2025. 

Evidentiranje se vrši NAKON isteka poreskog perioda za koji se vrši evidentiranje (od prvog dana narednog meseca) 

Evidentiranje prethodnog PDV za poreski period septembar se vrši OD 01.oktobra 

Šta evidentiramo: 

– Nabavke od obveznika PDV kada je u računu iskazan PDV 

– Nabavke od obveznika PDV kada se radi o prometu koji je oporeziv, a poreski dužnik je primalac (npr.građevinske usluge); 

Šta NE evidentiramo: 

– Nabavke od NEobveznika PDV 

– Nabavke koje su oslobođene PDV 

– Nabavke koje nisu predmet oporezivanja 

Kako evidentiramo: 

● Zbirno 

● Za poreski period 

● Delom automatski: 

na osnovu svih primljenih faktura (bez obzira na status) 

na osnovu pojedinačnih evidencija (internih obračuna) 

na osnovu podataka Uprave carine – PDV za plaćen uvoz 

● Delom ručno: 

po fiskalnim računima (SEF neće automatski preuzimati podatke od sistema za fiskalizaciju) 

po drugim računima izdatim izvan SEF-a 

iznos prethodnog PDV-a za koji imamo pravo odbitka u poreskom periodu 

Kada kreiramo evidenciju 

● Bilo kada u periodu od 01. – 10. u mesecu za prethodni poreski period 

● Nemoguće je kreirati evidenciju pre isteka poreskog perioda 

● Podaci koje budemo uvlačili automatski će povlačiti stanje od prethodnog dana (ukoliko 10. u mesecu povučemo automatski podatke dobićemo stanje zaključno sa prethodnim danom) – ovo će biti moguće uraditi samo jednom za poreski period

Korigovanje elektronskog evidentiranja prethodnog (ulaznog) PDV-a

Ako je elektronska faktura izdata u periodu od 10. dana kalendarskog meseca koji sledi poreskom periodu ili je došlo do druge promene koja ima uticaj na elektronsko evidentiranje prethodnog poreza, obveznik PDV koriguje elektronsko evidentiranje prethodnog poreza iskazivanjem odgovarajućih podataka u Evidenciji prethodnog poreza. 

Korigovanje elektronskog evidentiranja prethodnog poreza vrši se u roku za podnošenje poreske prijave za poreski period u kojem je došlo do promene koja ima uticaj na elektronsko evidentiranje prethodnog poreza. 

Ako je elektronska faktura prihvaćena najkasnije do isteka roka za predaju poreske prijave obveznik može da ostvari pravo na odbitak prethodnog poreza najranije za poreski period u kojem je poreska obaveza nastala. 

Pravo na odbitak PDV-a obveznik može da ostvari ako poseduje račun / PRIHVAĆENU E-FAKTURU 

STORNIRANJE eFAKTURE 

Postupak storniranja eFakture ukoliko ste vi izdavalac je sledeći: 

1. Kada je primećena greška u fakturi vrši se storniranje fakture na SEF-u 

2. Traži se izjava kupca da nije koristio prethodni PDV po pogrešno izdatoj fakturi 3. Izrađuje se nova eFaktura sa ispravnim podacima, a u polju napomene se navodi sledeći tekst: 

Ovom elektronskom fakturom se zamenjuje faktura broj ____ od ____, u skladu sa članom 44. stav 2. Zakona o PDV-u.“ 

4. Kada dobijete overenu izjavu kupca da nije koristio PDV po pogrešnoj fakturi vršite unos podataka u zbirnu evidenciju u sekciji smanjenje PDV-a 

5. Overenu izjavu, storniranu fakturu i novu fakturu odlažete zajedno. 

Bez overene izjave kupca nemate pravo na korekciju PDV-a. 

!!! PDV sa storniranih izlaznih fiskalnih računa u jednom poreskom periodu je potrebno zbirno uneti u Zbirnu evidenciju PDV-a !!! 

!!! Postupak u slučaju ne izdavanje eFakture do 10. u mesecu za prethodni poreski period!!! Ukoliko se desi da niste izdali eFakturu do 10. u mesecu (propustili ste) postupak je sledeći: 1. U pojedinačnoj evidenciji unosite podatke sa fakture koju niste izdali na vreme (U polje “Broj fakture” unosite 0-nula) 

2. Izdajete eFakturu 

3. U zbirnoj evidenciji u sekciji smanjenja PDV-a unosite iznos PDV-a sa fakture 

Za stornirane fakture i knjižna odobrenja je potrebno pribaviti overenu izjavu/potvrdu kupca da nije koristio PDV i tek onda uraditi korekcije. Korekcija osnovice se radi u mesecu na koji se storno faktura/knjižno odnosi, a PDV se smanjuje u mesecu kada ste stekli uslov za umanjenje PDV-a, odnosno kada ste pribavili izjavu/potvrdu. Ovo može da budu različiti poreski periodi. 

Svi fiskalni računi sa PIB-om firme moraju biti proknjiženi bez obzira da li su plaćeni gotovinom ili karticom. 

Fiskalni računi izdati za promet u maloprodaji se mogu stornirati SAMO na zahtev javnog preduzeća.

Knjigovodstvena agencija Trgoservis poseban značaj pridaje poreskim pitanjima. Ukoliko imate nekih nejasnoća ili Vam je potreban savet, budite slobodni da nas kontaktirate.

Programi podrške za mikro, mala i srednja preduzeća za 2024. godinu

10 programa podrške ministarstva privrede

Ministarstvo privrede u 2024. godini sprovodi 10 programa podrške MSPP kroz koje će plasirati iznos od 2 milijarde dinara bespovratnih sredstava pomoći domaćoj privredi, i sprovesti projekte vrednosti preko 4 milijarde dinara.
Svi zainteresovani, mogu da se obrate akreditovanim regionalnim razvojnim agencijama kako bi dobili besplatnu savetodavnu i tehničku pomoć u vezi sa podnošenjem zahteva. Spisak agencija možete videti na sledećem linku

Programi podrške su sledeći:

1. Program za nabavku opreme (u saradnji sa bankama i lizing kompanijama)
Javni poziv je otvoren.

Budžet: 800 miliona rsd
Ciljna grupa: Program je namenjen zadrugama, mikro, malim preduzećima i preduzetnicima. Pravo da konkurišu imaju privredni subjekti koji se bave proizvodnom ili građevinskom delatnošću, a zahtev za dodelu bespovratnih sredstava podnosi se kod banke/lizing kompanije koja je partner na ovom programu.
Finansijska konstrukcija: 50% bespovratna sredstva, 5% učešće privrednog subjekta, a 45% kredit banke/lizing kompanije.
Iznos dodeljenih bespovratnih sredstava: 500.000 RSD – 5.000.000 RSD
Datum objave Javnog poziva: 5. avgust 2024. godine. Javni poziv će trajati do utroška sredstava, a najkasnije do 31.12.2024. godine.
Više informacija na linku

2. Program razvojna šansa – linija za prerađivačku industriju (u saradnji sa Bankom Poštanska štedionica)

Javni poziv je otvoren.
Budžet: 600 miliona rsd
Ciljna grupa: Program je namenjen mikro, malim, srednjim preduzećima, preduzetnicima i zadrugama. Pravo da konkurišu imaju privredni subjekti koji se bave prerađivačkom industrijom (sektor C), a zahtev za dodelu bespovratnih sredstava podnosi se kod banke.
Finansijska konstrukcija: 50% bespovratna sredstva, 5% učešće privrednog subjekta, a 45% kredit banke.
Iznos dodeljenih bespovratnih sredstava: 7.500.000 RSD – 15.000.000 RSD
Datum objave Javnog poziva: 5. avgust 2024. godine. Javni poziv će trajati do utroška sredstava, a najkasnije do 31.12.2024. godine.
Više informacija na linku

3. Program za podsticaj razvoja prerađivačkih kapaciteta u oblasti lova, ribarstva, proizvodnje vina, piva i jakih alkoholnih pića (u saradnji sa Fondom za razvoj)

Javni poziv je otvoren.
Budžet: 160 miliona rsd
Ciljna grupa: Program je namenjen privrednim subjektima koji se bave preradom divljači, ribe, proizvodnjom vina, piva i jakih alkoholnih pića, a zahtev za dodelu bespovratnih sredstava podnosi se preko portala Fonda za razvoj Republike Srbije.
Finansijska konstrukcija: 30% bespovratna sredstva, a 70% je kredit kod Fonda za razvoj Republike Srbije
Iznos dodeljenih bespovratnih sredstava: 250.000 RSD – 5.000.000 RSD
Datum objave Javnog poziva: 19. jul 2024. godine. Javni poziv će trajati do utroška sredstava, a najkasnije do 31.12.2024. godine.
Više informacija na linku

4. Linija za razvoj starih umetničkih zanata

Javni poziv je otvoren.
Budžet: 10 miliona rsd
Ciljna grupa: Program je namenjen zadrugama, mikro i malim privrednim društvima i preduzetnicima. Pravo da konkurišu imaju privredni subjekti nosioci sertifikata starih i umetničkih zanata i poslova domaće radinosti koje izdaje Ministarstvo privrede. Zahtev za dodelu bespovratnih sredstava podnosi se, takođe, kod Ministarstva privrede.
Finansijska konstrukcija: Procenat bespovratnih sredstava je 100%.
Iznos dodeljenih bespovratnih sredstava: 80.000 RSD – 300.000 RSD
Datum objave Javnog poziva: 12. jul 2024. godine i trajaće do 12.09.2024. godine.
Više informacija o programu možete naći na sledećem linku 

5. Linija za razvoj preduzetništva žena i samohranih roditelja (u saradnji sa Fondom za razvoj)

Javni poziv je otvoren.
Budžet: 100 miliona rsd
Ciljna grupa: Program je namenjen preduzetnicama, mikro i malim privrednim društvima čiji je osnivač, zakonski zastupnik, ostali zastupnik i poslovođa žena. Pravo da konkurišu imaju privredni subjekti kod kojih je osnivač i zakonski zastupnik žena. U privrednom subjektu koji ima više vlasnika, većinski udeo mora biti u vlasništvu jedne ili više žena (minimum je 51%) i jedan od zakonskih zastupnika mora biti žena. Zahtev za dodelu bespovratnih sredstava podnosi se preko portala Fonda za razvoj Republike Srbije.
Finansijska konstrukcija: Procenat bespovratnih sredstava 50% (odnosno do 55% vrednosti ulaganja za privredne subjekte čiji osnivači su žene samohrani roditelji u skladu sa kriterijumima iz Programa), a preostali iznos ulaganja finansiraće se iz sopstvenih sredstava korisnika ili iz kredita Fonda za razvoj Republike Srbije.
Iznos dodeljenih bespovratnih sredstava: 400.000 RSD – 6.000.000 RSD
Datum objave Javnog poziva: 26. jul 2024. godine. Javni poziv će trajati do utroška sredstava, a najkasnije do 31.12.2024. godine.
Više informacija o programu možete naći na sledećem linku

6. Program podrške početnicima u poslovanju i mladima (u saradnji sa Fondom za razvoj)

Javni poziv je otvoren.
Budžet: 100 miliona rsd
Ciljna grupa:
1. Program je namenjen početnicima u poslovanju – preduzetnicima, mikro i malim privrednim društvima, koji su registrovani u Agenciji za privredne registre, najranije od 1. januara 2022. godine pa nadalje.
2. Program je namenjen preduzetnicima, mikro i malim privrednim društvima kod kojih je osnivač i zakonski zastupnik fizičko lice do 35 godina starosti i koji su registrovani u Agenciji za privredne registre najranije od 1. januara 2019. godine pa nadalje. Zahtev za dodelu bespovratnih sredstava podnosi se preko portala Fonda za razvoj Republike Srbije.Finansijska konstrukcija:
1. Procenat bespovratnih sredstava je do 30% vrednosti ulaganja, odnosno do 40% vrednosti ulaganja za privredne subjekte koji pripadaju jedinicama lokalne samouprave koje su razvrstane u treću ili četvrtu grupu razvijenosti, a preostali iznos ulaganja finansiraće se iz kredita Fonda za razvoj Republike Srbije.

2. Korisnici mladi (osnivač i zakonski zastupnik fizičko lice do 35 godina starosti) koji zadovolje uslove Programa, mogu ostvariti pravo na finansijsku podršku u vidu bespovratnih sredstava u iznosu do 40% vrednosti ulaganja, odnosno do 50% vrednosti ulaganja za privredne subjekte koji pripadaju jedinicama lokalne samouprave koje su razvrstane u treću ili četvrtu grupu razvijenosti, a preostali iznos ulaganja finansiraće se iz kredita Fonda za razvoj Republike Srbije.
Iznos dodeljenih bespovratnih sredstava: 400.000 RSD – 6.000.000 RSD
Datum objave Javnog poziva: 15. jul 2024. godine. Javni poziv će trajati do utroška sredstava, a najkasnije do 31.12.2024. godine.
Više informacija o programu možete naći na sledećem linku

7. Linija za razvoj preduzetništvu žena na selu

Javni poziv je otvoren.
Budžet: 30 miliona rsd
Ciljna grupa: Program je namenjen mikro privrednim društvima čiji je osnivač i zakonski zastupnik žena i preduzetnicama, koje se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda i svoju delatnost obavljaju u seoskom području. Zahtev za dodelu bespovratnih sredstava podnosi se kod Ministarstva privrede.
Finansijska konstrukcija: Procenat bespovratnih sredstava je 100%.
Iznos dodeljenih bespovratnih sredstava: 300.000 RSD – 500.000 RSD
Datum objave Javnog poziva: 11. jul 2024. godine i trajaće do 10.09.2024. godine.
Više informacija o programu možete naći na sledećem linku

8. Program podrške Dualnom obrazovanju (Kancelarija za dualno obrazovanje)

Javni poziv je otvoren.
Budžet: 50 miliona rsd
Ciljna grupa: Program je namenjen poslodavcima uključenim u dualno obrazovanje koji obučavaju učenike koji pohađaju završnu školsku godinu u školskoj 2024/2025. godini na dualnim obrazovnim profilima. Zahtev za dodelu bespovratnih sredstava podnosi se kod Kancelarije za dualno obrazovanje i Nacionalni okvir kvalifikacije.
Finansijska konstrukcija: Procenat bespovratnih sredstava je 100%.
Iznos dodeljenih bespovratnih sredstava: Poslodavci mogu da dobiju bespovratna sredstva srazmerno broju učenika završne godine školovanja u školskoj 2024/2025. godini sa kojima poslodavac ima zaključen ugovor o učenju kroz rad, a koja po učeniku ne može biti manja od 17.000,00 dinara
Datum objave Javnog poziva: 2. avgust 2024. godine i trajaće do 12.09.2024. godine.
Više informacija o programu možete naći na sledećem linku

9. Podrška privrednim društvima na Kosovu i Metohiji (u saradnji sa Kancelarijom za Kosovo i Metohiju)

Javni poziv je u pripremi.
Iznos ukupnih bespovratnih sredstava je 140 miliona rsd.

10. Podrška za Republiku Srpsku

Javni poziv je u pripremi.
Iznos ukupnih bespovratnih sredstava je 10 miliona rsd.


Izvor informacija:
Ministarstvo privrede Republike Srbije (
https://privreda.gov.rs/usluge/javni-pozivi),
Portal Preduzetništva (
https://preduzetnistvo.gov.rs/vesti/paket-10-programa-podrske-mspp-ministarstva-privrede-u-2024/)
 
Ova stranica sadrži linkove na stranice trećih strana. Ove povezane web stranice nisu pod kontrolom Organizacije, a Organizacija nije odgovorna za sadržaj bilo koje povezane web stranice ili bilo koje hiperveze sadržane u web stranici s linkom. Organizacija vam pruža ove hiperveze samo kao pogodnost, a uključivanje bilo koje veze ne implicira bilo kakvo odobrenje povezane web stranice od strane Organizacije. Povezujete se na bilo koju takvu web stranicu u potpunosti na vlastitu odgovornost.

Osnivanje firme za strane državljane kao osnov za privremeni boravak u Srbiji

Osnivanje firme za strane državljane kao osnov za privremeni boravak u Srbiji

Ukoliko stranac želi da duži vremenski period boravi i radi u Srbiji, potrebna mu je dozvola za privremeni boravak u Srbiji – jedinstvena dozvola.

Šta je privremeni boravak za strance u Srbiji?

Privremeni boravak – jedinstvena dozvola, je dozvola za boravak stranog državljanina u Republici Srbiji, a odobrava se strancima koji nameravaju da borave u srbiji duže od 90 dana zbog rada, a po osnovu samozapošljavanja. Ovakva dozvola se odobrava na period do tri godine, a na isti period može i da se produžuje.

Osnivanje firme u Srbiji (samozapošljavanje) – kao osnov za dobijanje jedinstvene dozvole za privremeni boravak stranca u Srbiji

Osnivanje firme je jedan od osnova da stranac dobije dozvolu za privremeni boravak u Srbiji. Procedura za otvaranje firme za stranca je jednostavna i brza. APR najčešće u roku od pet radnih dana donosi rešenje o upisu u privredni registar po osnovu registracione prijave. Rešenje o osnivanju firme jedan je od dokaza koji se prilaže uz drugu dokumentaciju prilikom podnošenja zahteva za odobrenje jedinstvene dozvole po osnovu osnivanja firme u Srbiji.

Treba napomenuti da termin „otvaranje firme“ naš zakon ne prepoznaje kao osnov za dozvolu za privremeni boravak. Ono što zakon prepoznaje kao osnov za privremeni boravak je „zapošljavanje“ i „samozapošljavanje“.
Prilikom podnošenja zahteva u slučaju samozapošljavanja potrebno je pribaviti sledeće dokumente:
– Izvod iz registra privrednih subjekata o registraciji pravnog lica ili preduzetnika u Republici Srbiji,
– Važeći lični dokument (pasoš ili lična karta)
– Dokazi o opravdanosti zahteva u skladu sa osnovom za izdavanje jedinstvene dozvole
– Adresa boravišta, adresa stanovanja, odnosno izjava o nameravanoj adresi stanovanja za stranca koji zahtev za izdavanje jedinstvene dozvole podnosi iz inostranstva.

Pravo na privremeni boravak (jedinstvenu dozvolu) po osnovu otvaranja firme u Srbiji, kao osnov za produženje

U slučaju produženja jedinstvene dozvole po osnovu zapošljavanja, strani državljanin ima pravo da podnese zahtev ukoliko registruje firmu (pravno lice ili preduzetnik), što zakon „vidi“ i tretira kao samozapošljavanje.
U tom slučaju pribavlja se sledeće:
– Dokaz o opravdanosti zahteva,
– Jedinstvena dozvola za zapošljavanje stranaca, koja se dobija po osnovu rešenja Nacionalne službe za zapošljavanje i kojim se odobrava rad ili zapošljavanje stranih državljanina,
– ostala obavezna dokumentacija.

 

Stranac osnivač i/ili direktor privrednog društva u Srbiji

U skladu sa Zakonom o privrednim društvima, pravno lice može imati jednog ili više osnivača. Takođe privredno društvo mora imati zakonskog zastupnika odnosno direktora.
Opcija je i da osnivač istovremeno bude i direktor. U skladu sa Zakonom, direktor društva može da bude rezident ili nerezident Republike Srbije.
Kada govorimo o zasnivanju radnog odnosa u firmi u kojoj je angažovan direktor stranac (kao osnivač), imamo dve mogućnosti:
– Zasnivanje radnog odnosa u firmi (potpisuje se Ugovor o radu),
– Angažovanje direktora van radnog odnosa (potpisuje se Ugovor o pravima i obavezama direktora).
U svakom slučaju, ukoliko planira da boravi i radi u Republici Srbiji, Stranom državljaninu potrebna je jedinstvena dozvola za rad.
Međutim ukoliko stranac koji je osnivač društva i direktor, ali nije u radnom odnosu (nema ugovor o radu u firmi koju je osnovao) i planira da boravi kraće nego što je propisano za privremeni boravak u Republici Srbiji, nema obavezu da poseduje jedinstvenu dozvolu za privremeni boravak po osnovu zapošljavanja.

Ukoliko planirate da otvorite firmu u Srbiji, i treba Vam pomoć, budite slobodni da nas kontaktirate.

Podsticanje preduzetništva kroz razvojne projekte 2023.

Podsticanje preduzetništva kroz razvojne projekte 2023.

Krajem jula 2023. godine, Ministarstvo privrede objavilo je javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava u okviru Programa podsticanja preduzetništva kroz razvojne projekte za 2023. godinu.

Prema rečima potpredsednika Vlade i ministra finansija, gospodina Siniše Malog, Programom je obezbeđeno 900 miliona dinara bespovratnih sredstava. Ostatak investicionih ulaganja privrednih subjekata će se finansirati putem povoljnih kredita iz Fonda za razvoj.

Ovaj poziv je raspisan kako bi se podstakle investicije privrednih subjekata u proširenje proizvodnje, jačanje konkurentnosti, ravnomeran regionalni razvoj i otvaranje novih radnih mesta.

„Gledajući programe koje sprovodimo, pokazujemo ne samo našu snagu, već i brigu koju osećamo prema nosiocima razvoja naše ekonomije – preduzetnicima, mikro, malim i srednjim preduzećima. Oni su stub svake privrede, a njihov napredak je prioritet svake ekonomije. Država prepoznaje značaj sektora MSP i zato im kroz programe koje smo pripremili pružamo podršku“, naglasio je Mali.

Prema Programu, preduzetnici, mikro, mala i srednja privredna društva i zadruge koji ispunjavaju uslove mogu ostvariti pravo na finansijsku podršku do 20% bespovratnih sredstava od vrednosti investicionog ulaganja, odnosno do 30% za privredne subjekte koji pripadaju trećoj ili četvrtoj grupi razvijenosti. Preostali iznos vrednosti projekta će se finansirati iz povoljnih kredita Fonda za razvoj.

Minimalni iznos bespovratnih sredstava iznosi 75.000 dinara za preduzetnike, odnosno 250.000 dinara za pravna lica. Najviši iznos bespovratnih sredstava od 12.500.000 dinara mogu konkurisati brzorastući privredni subjekti.

Sredstva su namenjena za nabavku, izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju, adaptaciju, sanaciju i investiciono održavanje proizvodnog, skladišnog ili poslovnog prostora u sastavu proizvodnog. Takođe, privredni subjekti koji se bave IT i visokotehnološkim uslugama mogu kupiti i poslovni prostor. Prostor ne sme biti kupljen od drugog privrednog subjekta, osim u slučajevima kada se kupuje nov ili nekorišćen prostor tokom dužeg vremenskog perioda.

Sredstva predviđena programom takođe se mogu koristiti za nabavku novih ili polovnih (do pet godina starih) mašina i opreme, uključujući alate, kao i za dostavna vozila i druga transportna sredstva koja se koriste u procesu proizvodnje, mašine i opremu za unapređenje energetske efikasnosti i ekoloških aspekata proizvodnje, nabavku softvera i računarske opreme, kao i za trajna obrtna sredstva, koja čine najviše 10% ukupnog ulaganja.

Javni poziv je otvoren dok visina traženih bespovratnih sredstava ne premaši iznos raspoloživih sredstava za sprovođenje programa i to uvećanih za 20 odsto, što je okvirno iz dosadašnjeg iskustva procenat odbijenih i odustalih zahteva predviđenih za sprovođenje Programa, a najkasnije do 31. decembra tekuće godine.

Sve informacije i potrebnu dokumentaciju možete pronaći na internet stranici Ministarstva privrede – www.privreda.gov.rs, Fonda za razvoj – www.fondzarazvoj.gov.rs, kao i na Portalu preduzetništva www.preduzetnistvo.gov.rs.

Na strani blog/video našeg sajta naći ćete mnoge korisne informacije na razne teme. Budite slobodni da nas kontaktirate ukoliko imate neko pitanje.

Vaš Trgoservis 

Program podrške za preduzetnice u 2023.

Program podrške za preduzetnice u 2023.

Program podrške za preduzetnice u 2023.

U nastojanju da pruži podršku i podsticaj ženama preduzetnicama u Republici Srbiji, Ministarstvo privrede i Fond za razvoj Republike Srbije zajedno sprovode Program podrške za 2023. godinu. Ovaj program je namenjen novim i postojećim preduzetnicama, kao i mikro i malim privrednim društvima, čiji je osnivač i zakonski zastupnik žena.

Ciljna grupa i vrste mera programa

Program je usmeren ka pružanju finansijske podrške preduzetnicama i privrednim subjektima koji zadovoljavaju određene uslove. Sredstva dodeljena putem ovog programa mogu biti u obliku bespovratnih sredstava u iznosu do 40% vrednosti ulaganja, odnosno do 50% vrednosti ulaganja za privredne subjekte koji se nalaze u jedinicama lokalne samouprave koje su razvrstane u treću ili četvrtu grupu razvijenosti.

Vrednost programa i finansijski okvir

Ukupna sredstva namenjena programu iznose 600.000.000,00 RSD u vidu bespovratnih sredstava uz dodatna kreditna sredstva. Visina odobrenih sredstava varira u zavisnosti od tipa preduzetnika i razvijenosti regiona u kojem se posluje.
 

Namena sredstava

Sredstva programa mogu se koristiti za sledeće namene:

  1. Kupovinu mašina, opreme, alata, računarske opreme i softvera, kao i vozila koja služe za prevoz sopstvenih proizvoda, repromaterijala i sirovina, kao i drugih transportnih sredstava uključenih u proces proizvodnje i pružanja usluga (novih ili polovnih, ne starijih od pet godina).
  2. Tekuće održavanje i adaptaciju poslovnog ili proizvodnog prostora do iznosa od 1.000.000,00 dinara od ukupnih sredstava za investiranje, bez obzira na to da li je objekat u zakupu ili u vlasništvu podnosioca zahteva.
  3. Kupovinu poslovnog/proizvodnog prostora za preduzetnike koji su registrovani u APR-u do 31.12.2020. godine i zapošljavaju minimum 5 zaposlenih, uključujući i samu preduzetnicu. 

Napomena:

Program ne podržava poljoprivredna gazdinstva, trgovinske delatnosti, proizvodnju duvana i duvanskih proizvoda, kao i druge delatnosti koje su zabranjene prema domaćim propisima ili međunarodnim konvencijama.

Važni datumi i prijava:

Početak realizacije programa je planiran za avgust 2023. godine. Rok za prijavu još nije precizno određen, ali se preporučuje da se zahtev podnese što pre kako bi se osiguralo učešće u programu, s obzirom na ograničena sredstva.

Zaključak:

Ovaj program ima za cilj da podrži razvoj preduzetništva među ženama i da unapredi privrednu aktivnost u Republici Srbiji. Ako ste preduzetnica ili vodite mikro ili malo privredno društvo, ovaj program može vam pružiti značajnu finansijsku podršku. Detaljnije informacije o uslovima i postupku apliciranja biće dostupne nakon usvajanja programa na zvaničnim sajtovima Ministarstva privrede i Fonda za razvoj.
https://www.privreda.gov.rs/
https://fondzarazvoj.gov.rs/cir
https://preduzetnistvo.gov.rs/

Ukoliko imate bilo kakva pitanja ili vam je potrebna pomoć slobodno nas kontaktirajte

Srdačan pozdrav,

Vaš Trgoservis

 
 

 

Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.