Da li preduzetnik bez zaposlenih mora da ima osiguranje po Zakonu o bezbednosti i zdravlju na radu?

U poslednje vreme često se dešava da osiguravajuća društva kontaktiraju preduzetnike i ukazuju na navodnu zakonsku obavezu zaključivanja osiguranja za slučaj povreda na radu i profesionalnih bolesti. Ovo posebno zbunjuje preduzetnike koji nemaju zaposlene.

📌 Šta kaže zakon?

Prema Zakonu o bezbednosti i zdravlju na radu, obaveza osiguranja odnosi se isključivo na poslodavce koji imaju zaposlene.

➡️ Poslodavac je dužan da zaposlene osigura za slučaj:
✔ povreda na radu
✔ profesionalnih bolesti

👤 Ko se smatra poslodavcem?
Poslodavac je lice koje zapošljava ili radno angažuje jedno ili više lica.

👉 To znači da preduzetnik koji nema zaposlene nije poslodavac u smislu ovog zakona.

👨‍💼 Status preduzetnika bez zaposlenih

Preduzetnik koji samostalno obavlja delatnost, bez angažovanja drugih lica, smatra se licem koje se samozapošljava.

📌 Za takva lica važi sledeće:

  • nemaju obavezu zaključivanja osiguranja iz člana 67. Zakona
  • imaju obavezu da primenjuju mere bezbednosti i zdravlja na radu

⚙️ Koje obaveze ipak postoje?

Iako osiguranje nije obavezno, preduzetnik je dužan da:

✔ vodi računa o sopstvenoj bezbednosti i zdravlju
✔ primenjuje propise iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu
✔ vodi računa o bezbednosti drugih lica na koja njegov rad može uticati
✔ sarađuje sa drugim poslodavcima kada je to potrebno

📊 Zaključak

✔ Preduzetnik bez zaposlenih nije u obavezi da zaključi osiguranje po ovom osnovu
✔ Obaveza osiguranja postoji samo za poslodavce koji imaju zaposlene
✔ Ipak, postoji odgovornost za primenu mera bezbednosti i zdravlja na radu

👉 Drugim rečima:
Ako radite sami – osiguranje nije zakonska obaveza, ali bezbednost i dalje jeste.

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Ut elit tellus, luctus nec ullamcorper mattis, pulvinar dapibus leo.

Da li razvoj softvera predstavlja trošak istraživanja i razvoja (R&D)?

💡 Da li razvoj softvera predstavlja trošak istraživanja i razvoja (R&D)?

Poreski propisi u Srbiji predviđaju značajne olakšice za troškove istraživanja i razvoja (R&D), uključujući mogućnost da se određeni troškovi priznaju u dvostruko uvećanom iznosu u poreskom bilansu.

📌 Šta se smatra istraživanjem i razvojem?
Prema Zakonu o porezu na dobit pravnih lica, istraživanje i razvoj obuhvata:

✔ sticanje novog znanja i razumevanja (istraživanje)
✔ primenu tog znanja u razvoju novih ili unapređenih proizvoda, sistema ili usluga (razvoj)

Važno je naglasiti da se ova pravila ne primenjuju na određene delatnosti, poput istraživanja u oblasti nafte, gasa i rudnih sirovina.

💻 Koji troškovi se mogu priznati kao R&D?
Pravilnik detaljno definiše troškove koji mogu biti uključeni, između ostalog:

✔ zarade zaposlenih angažovanih na R&D projektima
✔ troškovi materijala i opreme
✔ troškovi softverskih rešenja i nematerijalne imovine
✔ troškovi savetodavnih usluga i stručne podrške
✔ troškovi zaštite intelektualne svojine
✔ troškovi koji se odnose na razvoj i testiranje novih proizvoda i sistema

👩‍💻 Razvoj softvera kao R&D aktivnost

U konkretnom slučaju razvoja softvera (posebno kada je reč o inovativnim rešenjima, poput sistema zasnovanih na klaud arhitekturi, analizi podataka ili optimizaciji procesa), takve aktivnosti se mogu smatrati istraživanjem i razvojem, bez obzira na industriju u kojoj će se softver koristiti.

➡️ Ključno je da je softver rezultat razvoja novog ili značajno unapređenog rešenja, a ne samo rutinskog održavanja ili prilagođavanja.

🌍 Primena u praksi

Čak i ako se softver koristi u specifičnim industrijama (npr. bušenje pijaće vode, nafte ili geotermalnih izvora), to ne utiče na činjenicu da razvoj može biti priznat kao R&D.

➡️ Dakle, troškovi razvoja takvog softvera mogu se priznati u dvostruko uvećanom iznosu, pod uslovom da su ispunjeni svi zakonski kriterijumi.

📊 Zaključak

✔ Razvoj inovativnog softvera može predstavljati R&D aktivnost
✔ Troškovi povezani sa takvim razvojem mogu se priznati uz poreske olakšice
✔ Industrija u kojoj će se softver koristiti nije presudna za priznavanje R&D statusa

Pravo na poreske olakšice zavisi od toga da li se projekat zaista može smatrati istraživačko-razvojnim u smislu zakona i da li su ispunjeni svi formalni uslovi propisani pravilnikom.

Ulazne fakture u papirnoj formi – da li su ispravne za knjiženje i odbitak PDV-a?

📄 Ulazne fakture u papirnoj formi – da li su ispravne za knjiženje i odbitak PDV-a?

Često se javlja dilema da li se ulazne fakture dobijene u papirnoj formi od dobavljača koji su obveznici PDV mogu smatrati ispravnim za knjiženje i ostvarivanje prava na odbitak prethodnog poreza. Posebno je pitanje kada dobavljač posluje u sistemu elektronskih faktura (SEF), ali fakturu ipak izda u papirnoj formi.

📌 Osnovno pravilo – verodostojna računovodstvena isprava

Prema Zakonu o računovodstvu, osnov za knjiženje u poslovnim knjigama predstavlja verodostojna računovodstvena isprava. To je dokument koji sadrži sve podatke potrebne za evidentiranje poslovne promene, tako da se jasno može utvrditi osnov, vrsta i sadržaj transakcije.

Važno je naglasiti da način izdavanja dokumenta (papir ili elektronski oblik) sam po sebi ne utiče na to da li se dokument može koristiti za knjiženje, ukoliko ispunjava uslove verodostojnosti.

👥 Članarina poslovnom udruženju

Kada je u pitanju članarina za poslovno udruženje, obično ne postoji obaveza izdavanja elektronske fakture preko SEF-a. Razlog je to što se članarina ne smatra prometom dobara ili usluga, već predstavlja uplatu koja nije predmet oporezivanja PDV-om.

U takvim slučajevima dobavljač se često poziva na član 3. Zakona o PDV, kojim je definisano šta se smatra predmetom oporezivanja. Pošto članarina ne predstavlja promet, izdavanje elektronske fakture nije obavezno, pa je papirna faktura prihvatljiva kao osnov za knjiženje.

⚖️ Faktura javnog beležnika sa PDV-om

Situacija sa računima javnih beležnika može biti složenija. Naime, za usluge koje pružaju pravnim licima i preduzetnicima, javni beležnici su dužni da izdaju:

fiskalni račun, ili
elektronsku fakturu

Koji će dokument izdati zavisi od toga da li se njihov prostor smatra maloprodajnim objektom u smislu Zakona o fiskalizaciji. U praksi to zavisi od strukture njihovog prometa:

📌 ako većinu prometa ostvaruju sa fizičkim licima – izdaju fiskalne račune
📌 ako većinu prometa ostvaruju sa pravnim licima i preduzetnicima – izdaju elektronske fakture

Problem u praksi nastaje zato što primaoci fakture ne mogu sa sigurnošću znati kakva je struktura prometa javnog beležnika, a od toga može zavisiti pravo na odbitak prethodnog poreza.

💡 Pravo na odbitak prethodnog poreza

Prema Zakonu o PDV, ukoliko je za određeni promet propisana obaveza izdavanja elektronske fakture, pravo na odbitak prethodnog poreza može se ostvariti isključivo na osnovu prihvaćene elektronske fakture.

To znači da, ukoliko je dobavljač bio u obavezi da izda efakturu, a izdao je samo papirni račun, kupac može izgubiti pravo na odbitak PDV-a po tom računu.

⚠️ Postoje i određeni izuzeci

Izuzetak može postojati u specifičnim situacijama, na primer kada se radi o zahtevu za isplatu troškova ili nagrada u sudskim i drugim postupcima, koji se isplaćuju iz sredstava suda ili drugog organa na osnovu njihove odluke. U takvim slučajevima zakon predviđa da ne postoji obaveza izdavanja elektronske fakture.

📊 Zaključak

U praksi je važno razlikovati dve stvari:

za knjiženje u poslovnim knjigama – papirna faktura može biti prihvatljiva ako predstavlja verodostojnu računovodstvenu ispravu
za odbitak prethodnog PDV-a – presudno je da li je dobavljač bio u obavezi da izda elektronsku fakturu ili fiskalni račun

Zbog toga je kod pojedinih usluga, poput usluga javnih beležnika, važno dodatno proveriti okolnosti izdavanja fakture kako bi se utvrdilo da li postoji pravo na odbitak prethodnog poreza.

Olakšice za zapošljavanje novih radnika kod mikro i malih poslodavaca

Mikro i mala pravna lica, kao i preduzetnici (uključujući paušalce i preduzetnike poljoprivrednike), mogu ostvariti značajne poreske olakšice prilikom zapošljavanja novih radnika. Ove olakšice su propisane Zakonom o porezu na dohodak građana i Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.

📌 U čemu se sastoji olakšica?
Poslodavci mogu ostvariti povraćaj dela plaćenog poreza i doprinosa na zarade novozaposlenih radnika. Povraćaj se odnosi na zarade isplaćene zaključno sa 31. decembrom 2026. godine, a procenat povraćaja zavisi od broja novozaposlenih.

Za mikro i male poslodavce predviđena je posebno povoljna mera – povraćaj čak 75% plaćenog poreza i doprinosa za novozaposlene radnike, pod uslovom da su ispunjeni zakonski kriterijumi.

👤 Ko se smatra novozaposlenim licem?
Novozaposlenim licem smatra se osoba:
✔ sa kojom je zaključen ugovor o radu
✔ koja je prijavljena na obavezno socijalno osiguranje (CROSO)
✔ koja je pre zaposlenja bila prijavljena na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje najmanje 6 meseci (za pripravnike najmanje 3 meseca)

📍 Od 1. januara 2026. godine, ovaj uslov evidencije kod NSZ ne primenjuje se na nezaposlene do 30 godina koji su uključeni u program „Garancija za mlade“.

⚠️ Novozaposlenim licem ne smatra se lice koje je ranije bilo zaposleno kod povezanog poslodavca, odnosno kod poslodavca koji ima kontrolu ili značajan uticaj na poslovanje.

📋 Koji su osnovni uslovi za ostvarivanje olakšice?
Da bi poslodavac ostvario pravo na povraćaj dela poreza i doprinosa, potrebno je da:

✔ bude mikro ili malo pravno lice ili preduzetnik
✔ zapošljavanjem novih radnika poveća broj zaposlenih najmanje za dva u odnosu na stanje od 31. oktobra 2015. godine
✔ uredno podnosi poreske prijave PPP-PD
✔ redovno plati obračunate poreze i doprinose

Važno je napomenuti da pravo na povraćaj za jednog novozaposlenog radnika postoji tek nakon zapošljavanja drugog novog radnika.

🚫 Ko nema pravo na olakšicu?
Pravo na povraćaj ne mogu ostvariti:
❌ poslodavci koji za isto lice koriste druge subvencije ili podsticaje
državni organi, javna preduzeća, javne službe i budžetski korisnici

💻 Kako se ostvaruje povraćaj?
Postupak se sprovodi elektronski:

1️⃣ Poslodavac podnosi poresku prijavu PPP-PD
2️⃣ Plaća obračunate poreze i doprinose
3️⃣ Podnosi Zahtev za povraćaj (obrazac PPD) putem portala ePorezi

Uz zahtev se prilaže odgovarajuća dokumentacija, između ostalog:
📄 potvrda CROSO o broju zaposlenih
📄 potvrda NSZ o statusu nezaposlenog lica (pri prvom zahtevu)

📅 Rok za povraćaj
Poreska uprava vrši povraćaj u roku od 15 dana od podnošenja zahteva.

🔎 Ova mera predstavlja značajan podsticaj za male privrednike da povećaju broj zaposlenih i smanje troškove rada kroz povraćaj dela poreza i doprinosa.

Potvrda o rezidentnosti – šta je, kako se dobija i kada je potrebna

📄 Potvrda o rezidentnosti – šta je, kako se dobija i kada je potrebna

Potvrda o rezidentnosti je javna isprava kojom primalac prihoda dokazuje da je rezident Republike Srbije ili druge države koja ima potpisan ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja sa Srbijom.

Ova potvrda se koristi kao dokaz na osnovu koga se mogu primeniti odredbe međunarodnog ugovora prilikom oporezivanja prihoda.

🧾 Vrste potvrda o rezidentnosti

Postoje dve osnovne vrste potvrda:

📌 POR-1
Potvrda kojom se kod inostranog isplatioca prihoda dokazuje status rezidenta Republike Srbije.
Ovu potvrdu izdaje Poreska uprava Republike Srbije.

📌 POR-2
Potvrda kojom nerezident dokazuje status rezidenta druge države kod domaćeg isplatioca prihoda u Srbiji.
Izdaje je nadležni organ države sa kojom Srbija ima potpisan ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja.

Potvrda može biti izdata i na obrascu koji propisuje nadležni organ te države, a ne nužno na obrascu POR-2.

🏢 POR-1 – potvrda o rezidentnosti Republike Srbije

⏱ Rok za izdavanje

Potvrdu POR-1 izdaje nadležna filijala Poreske uprave prema mestu prebivališta ili sedišta podnosioca zahteva.

📅 Rok za izdavanje: 8 dana od prijema zahteva

Potvrda se može izdati za:

  • tekuću godinu

  • jednu ili više prethodnih godina

Izdaje se na:

  • srpsko-engleskom ili

  • srpsko-francuskom jeziku.

📝 Kako se podnosi zahtev

Zahtev za izdavanje potvrde može se podneti:

📬 poštom
🏢 na pisarnici nadležne filijale Poreske uprave
💻 elektronskim putem na adresu za prijem elektronskih podnesaka.

Zahtev se podnosi u slobodnoj formi, ali mora da sadrži sledeće podatke:

  • ime i prezime ili naziv podnosioca

  • adresu prebivališta / boravišta / sedišta

  • potpis podnosioca zahteva

  • napomenu da je potvrda potrebna radi primene ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja

  • naziv države za koju se potvrda traži

  • godinu na koju se potvrda odnosi

  • datum podnošenja zahteva.

📑 Dokumentacija uz zahtev

Dokumentacija zavisi od toga ko podnosi zahtev.

👤 Domaće fizičko lice

Potrebno je priložiti:

  • potvrdu o prebivalištu (MUP)

  • dokaz o uplati republičke administrativne takse

Ako se novi zahtev podnosi u roku kraćem od šest meseci, moguće je priložiti kopiju prethodne potvrde o prebivalištu.

🏢 Pravno lice ili preduzetnik

Potrebno je priložiti:

  • dokaz o uplati republičke administrativne takse.

🌍 Strano fizičko lice

Strani državljani dostavljaju širu dokumentaciju, između ostalog:

  • overenu kopiju putne isprave

  • odobrenje za privremeni boravak ili stalno nastanjenje u Srbiji

  • potvrdu o prijavi boravišta

  • ugovor o radu ili ugovor o upućivanju na rad u Srbiju

  • dokaz o vlasništvu ili pravu korišćenja stana ili kuće

  • dokaz o uplati administrativne takse.

U pojedinim slučajevima Poreska uprava može zatražiti i dodatne dokaze.

💳 Administrativna taksa

Za izdavanje potvrde o rezidentnosti plaća se republička administrativna taksa:

💰 2.270 dinara – fizička lica
💰 6.210 dinara – pravna lica i preduzetnici

Uplata se vrši na račun:

  • 840-742221843-57

  • model: 97

  • poziv na broj: 1302110522

🌐 POR-2 – potvrda o rezidentnosti druge države

Kada nerezident ostvaruje prihod u Srbiji, on domaćem isplatiocu dostavlja potvrdu o rezidentnosti koju izdaje njegova država.

Ova potvrda može biti:

📄 obrazac POR-2, ili
📄 obrazac koji propisuje nadležni organ te države.

⚠️ Važno:
Ako domaći isplatilac u trenutku isplate nema potvrdu o rezidentnosti, ne može primeniti odredbe ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja i dužan je da obračuna porez prema domaćim propisima.

📌 Izvor: Poreska uprava Republike Srbije (februar 2026).

Gotovina od prodaje robe koju osnivač zadrži za sebe = oporezivi prihod od kapitala

Prema mišljenju Ministarstva finansija (br. 2756965/2025 od 24.10.2025), novčana sredstva u gotovini koja osnivač i direktor privrednog društva zadrži za sebe, umesto da ih uplati na poslovni račun, predstavljaju prihod od kapitala i podležu oporezivanju.

Činjenično stanje

U konkretnom slučaju, fizičko lice je:

  • osnivač i direktor d.o.o. sa 100% vlasništva,
  • društvo se bavi uvozom i prodajom polovnih motornih vozila,
  • kupcima je omogućeno plaćanje bezgotovinski ili gotovinom,
  • u periodu 2019–2022. godine nisu zaključivani ugovori o kupoprodaji, već su izdavane fakture sa rokom plaćanja do 90 dana,
  • nije bilo pokušaja naplate potraživanja (opomene, tužbe, izvršenja),
  • gotovina primljena od kupaca nije uplaćivana na račun društva, već ju je osnivač zadržavao.

U knjigovodstvu je gotovina evidentirana na prelaznom računu „pazar“, a zatim preknjižavana na konto ostalih potraživanja, pri čemu je dug ostajao nenaplaćen i iskazivan u bilansima.

Stav Ministarstva finansija

Ministarstvo finansija smatra da se u ovom slučaju radi o uzimanju imovine privrednog društva za lične potrebe osnivača, što se prema Zakonu o porezu na dohodak građana smatra prihodom od kapitala.

Drugim rečima – iako novac formalno potiče od prodaje robe društva, onog trenutka kada ga osnivač zadrži za sebe, nastaje lični prihod koji podleže oporezivanju.

Kako se oporezuje ovaj prihod?

Prema zakonu:

  • obveznik poreza je fizičko lice (osnivač),
  • oporezivi prihod je ceo iznos zadržane gotovine,
  • poreska stopa iznosi 15%,
  • porez se plaća po odbitku kada isplatilac postoji, a u ovakvim situacijama Poreska uprava može utvrditi obavezu naknadno.

Kako Poreska uprava dokazuje prihod?

U poreskom postupku mogu se koristiti sva dokazna sredstva, uključujući:

  • poslovne knjige i evidencije,
  • poreske prijave i bilanse,
  • fakture i poslovnu dokumentaciju,
  • podatke banaka i trećih lica,
  • iskaze svedoka,
  • nalaze veštaka i druga sredstva dokazivanja.

Drugim rečima, čak i ako novac formalno nije isplaćen kao dividenda ili zarada, činjenica da je osnivač koristio sredstva društva za lične potrebe dovoljna je da nastane poreska obaveza.

Zaključak

Ako osnivač i direktor d.o.o. zadržava gotovinu od prodaje robe za sebe, bez evidentiranja kroz poslovni račun i bez pravnog osnova, taj iznos se smatra ličnim prihodom od kapitala i oporezuje se po stopi od 15%.

Ovo mišljenje Ministarstva finansija jasno potvrđuje stav poreskih organa:
imovina društva nije lična imovina osnivača, bez obzira na vlasnički udeo.

Datum dospeća pada u subotu – da li se obračunava zatezna kamata?

Ako je faktura dospela na naplatu u subotu, a obaveza je izmirena u ponedeljak, da li postoji osnov za obračun zatezne kamate?

Prema važećim propisima – postoji.

Zakon o zateznoj kamati ne pravi razliku između radnih i neradnih dana. Kašnjenje se posmatra isključivo kroz kalendarske dane. To znači da se kašnjenje računa od prvog dana nakon dospeća, bez obzira da li taj dan pada u subotu, nedelju ili praznik.

Zakon jasno propisuje da dužnik koji zakasni sa izmirenjem novčane obaveze, pored glavnice, duguje i zateznu kamatu sve do dana konačne isplate. Takođe, zatezna kamata se obračunava za svaki kalendarski dan u periodu kašnjenja, uključujući i neradne dane.

Obračunski period obuhvata vreme od prvog dana kašnjenja pa zaključno sa danom kada je dug u potpunosti izmiren.

Iako se u poslovnoj praksi često dešava da poverioci ne obračunavaju kamatu u ovakvim situacijama, važno je znati da zakonski osnov za njen obračun ipak postoji.

Zaključak:
Ako faktura dospeva u subotu, a plaćanje se izvrši u ponedeljak, formalno gledano postoji zakonski osnov za obračun zatezne kamate za dane kašnjenja.

Novi iznosi naknada za objavljivanje i zamenu finansijskih izveštaja i prateće dokumentacije

 

📌 Agencija za privredne registre donela je novu Odluku kojom se menjaju iznosi naknada za poslove registracije i druge usluge iz svoje nadležnosti.

📢 Odluka je objavljena u „Službenom glasniku RS“, broj 95 od 31. oktobra 2025. godine.

📆 Novi iznosi naknada primenjivaće se počev od 1. januara 2026. godine, što je važno za sva pravna lica i preduzetnike koji u narednom periodu budu podnosili finansijske izveštaje, izjave o neaktivnosti, kao i prateću dokumentaciju ili zahteve za zamenu već objavljenih izveštaja.

✅ Pogledajte visinu naknada u originalnoj tabeli na APR – tabela

Porez po odbitku plaćen u inostranstvu i pravo na poreski kredit u Srbiji

 

Kada inostrani kupac, u skladu sa propisima svoje države, prilikom plaćanja usluga zadrži i uplati porez po odbitku (Withholding Tax – WHT), postavlja se pitanje na koji način domaći dobavljač može da tretira taj porez u Srbiji.

Ovakve situacije su česte kod pružanja usluga klijentima iz zemalja koje primenjuju WHT na isplate nerezidentima. Na primer, određene države primenjuju stope od 10% ili 5% i o uplati izdaju sertifikat o zadržanom porezu.

Ugovorni odnos je polazna tačka

Način na koji će transakcija biti fakturisana i plaćena prvenstveno zavisi od ugovora između kupca i dobavljača. Cena može biti ugovorena kao:

  • neto iznos koji dobavljač treba da primi, bez obzira na obavezu kupca da plati porez po odbitku u svojoj zemlji, ili
  • bruto iznos, pri čemu kupac plaćanje vrši umanjeno za iznos poreza po odbitku koji uplaćuje lokalnim poreskim organima.

Ova razlika je važna i za računovodstveni i za poreski tretman u Srbiji.

Ne postoji ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja – ali to ne sprečava poreski kredit

Sa pojedinim državama Srbija nema zaključen ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja. Međutim, to ne znači da domaće pravno lice ne može da koristi određene poreske mehanizme u Srbiji.

U ovim slučajevima relevantna je odredba člana 53a Zakona o porezu na dobit pravnih lica, koja omogućava korišćenje poreskog kredita po osnovu poreza plaćenog u inostranstvu putem poreza po odbitku.

Kako se ostvaruje pravo na poreski kredit

Da bi domaće pravno lice iskoristilo pravo na poreski kredit:

  1. Potrebno je izvršiti usklađivanje prihoda u poreskom bilansu za iznos poreza po odbitku koji je kupac platio u inostranstvu (odnosno za iznos za koji je faktura realno manje naplaćena).
  2. Poreski kredit je ograničen – maksimalno umanjenje poreza utvrđuje se prema zakonskoj formuli i u praksi je često niže od stvarno plaćenog WHT-a.
  3. Obavezna je odgovarajuća dokumentacija, pre svega sertifikat o plaćenom porezu u inostranstvu, kao i propisani domaći obrasci (IPD-1 i prateći aneks), u skladu sa pravilnikom koji uređuje poreski bilans.

Poreski efekat – zašto je ovo važno

Ako se pravo na poreski kredit iskoristi, domaće društvo:

  • prikazuje veću poresku osnovicu (jer se prihod “bruto” usklađuje),
  • ali istovremeno ostvaruje umanjenje obračunatog poreza po osnovu kredita.

Ako se poreski kredit ne koristi, tada je poreska osnovica manja (jer je prihod realno naplaćen u manjem iznosu), ali nema prava na umanjenje poreza po tom osnovu. U zavisnosti od konkretnih iznosa i ograničenja, poreski kredit može biti povoljnija opcija – ali ne uvek u punom iznosu plaćenog inostranog poreza.

Zaključak

Porez po odbitku koji je inostrani kupac platio u svojoj državi može imati poreski značaj u Srbiji, kroz mehanizam poreskog kredita. Ipak, pravo na kredit je:

  • uslovljeno odgovarajućom dokumentacijom,
  • ograničeno zakonskim procentima,
  • i zahteva pravilno poresko i računovodstveno evidentiranje.

Zbog toga je preporučljivo da se svaka ovakva situacija analizira pojedinačno, pre podnošenja poreskog bilansa i prijave poreza na dobit.

 

Neoporezivi iznosi za isplate od 1. februara 2026. godine

Usklađeni dinarski neoporezivi iznosi propisani Zakonom o porezu na dohodak građana primenjuju se na isplate u periodu od 1. februara 2026. do 31. januara 2027. godine.

U nastavku je pregled najvažnijih neoporezivih iznosa:

👔 Zarade i naknade zaposlenima

  • Neoporezivi iznos zarade (član 15a) – 34.221 dinar
    Napomena: iznos je isti kao od 1. januara 2026. godine, nema dodatnog usklađivanja.
  • Prevoz za dolazak i odlazak sa rada (dokumentovani troškovi) – 5.782 dinara
  • Dnevnica za službeno putovanje u zemlji – 3.471 dinar
  • Naknada prevoza na službenom putovanju – 10.121 dinar

🤝 Pomoći i davanja zaposlenima

  • Solidarna pomoć za slučaj bolesti, rehabilitacije ili invalidnosti zaposlenog ili člana porodice – 57.827 dinara
  • Poklon deci zaposlenih do 15 godina (Nova godina i Božić) – 14.457 dinara
  • Jubilarna nagrada zaposlenima – 28.912 dinara
  • Pomoć u slučaju smrti člana porodice zaposlenog – 101.194 dinara
  • Pomoć povodom rođenja deteta – neoporezivo do visine prosečne zarade u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku RZS

💼 Osiguranje i penzija

  • Premije za dobrovoljno zdravstveno osiguranje i doprinosi u dobrovoljni penzijski fond – 8.677 dinara

📚 Ostala neoporeziva primanja

  • Pomoć u slučaju smrti zaposlenog ili penzionisanog zaposlenog – 101.194 dinara
  • Stipendije i studentski krediti – 44.325 dinara
  • Naknada za ishranu (hranarina) sportistima amaterima – 14.457 dinara
  • Naknade za rad u biračkim komisijama, odborima i na popisu – 7.763 dinara
  • Novčane pomoći fizičkim licima koja nisu zaposlena kod davaoca (bez protivusluge) – 19.209 dinara
  • Naknade troškova boravka učesnicima programa EU i drugih međunarodnih organizacija – 147.757 dinara
  • Pojedinačni dobici od igara na sreću – 147.757 dinara
  • Nagrade i slična davanja fizičkim licima koja nisu zaposlena kod isplatioca, a proističu iz rada ili doprinosa – 19.209 dinara
Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.