Sistem elektronskih otpremnica – Praktični vodič kroz realne scenarije

Elektronska otpremnica (eOtpremnica) je novi obavezni dokument koji prati robu tokom transporta, a kreira se i vodi kroz Centralni informacioni sistem, prema Zakonu o elektronskim otpremnicama (SG RS 94/2024).
Iako na prvi pogled kompleksan, sistem zapravo postaje vrlo logičan kada se prikaže kroz konkretne scenarije iz prakse.

U ovom blogu prolazimo kroz tri realna scenarija transporta robe sa pretovarom, uključujući i one neplanirane situacije koje se često dešavaju – kao što su kvar vozila i prevoz jedne pošiljke u više vozila.

1. Transport robe sa planiranim pretovarom (3 deonice)

U prvom scenariju pošiljalac zna sve detalje transporta unapred, uključujući i tri deonice:

  1. Beograd (Borča) → Beograd (Novi Beograd – terminal)

  2. Beograd (terminal) → Niš (pretovarni centar)

  3. Niš → Vranje (magacin)

Pošiljalac EnergoTehnology sam organizuje isporuku, pa se kao način otpreme bira „Sopstveni prevoz“, čak i kada se na jednoj od deonica koristi drugi prevoznik (npr. železnički).

📌 Kako se kreira eOtpremnica?

Prodavac u sistemu bira „Kreiraj otpremnicu“ i unosi:

  • Pošiljalac i primalac

  • Adresu otpreme (Borča) i krajnje odredište (Vranje)

  • Način otpreme – Sopstveni prevoz

  • Proizvode koji se šalju

  • Podatke o vozilu i vozaču

Ključni deo je unos svih faza vožnje:

Faza 1: Borča → Novi Beograd, terminal

Prevoznik: EnergoTehnology
Roba ide šleperom do terminala.

Faza 2: Novi Beograd → Niš

Prevoznik: Vagon Cargo
Pretovar u vagon i transport vozom.

Faza 3: Niš → Vranje

Prevoznik: EnergoTehnology
Isporuka do magacina kupca.

Sve tri faze unose se klikom na „Dodaj novu fazu vožnje“.

📌 Početak i kraj vožnje

Vožnju može pokrenuti:

  • vozač preko mobilne aplikacije (ako je eID povezan),

  • ili pošiljalac putem opcije „Početak vožnje“ uz skeniranu potpisanu otpremnicu.

Kupac u Vranju po prijemu potvrđuje „Fizički prijem“ i kreira ePrijemnicu.

2. Neplanirani pretovar zbog kvara vozila

Čest slučaj:
Na trećoj deonici (Niš → Vranje), kod Prokuplja, vozilo se pokvari.

Pošiljalac mora da:

  1. evidentira neplanirani pretovar,

  2. izmeni postojeću otpremnicu,

  3. doda novu fazu vožnje.

🔧 Kako izgleda postupak?

U otpremnici se bira opcija „Evidentiraj neplanirani pretovar“, pa se:

  • kao novo mesto isporuke treće deonice unosi Prokuplje (mesto kvara),

  • zatim se kreira nova faza vožnje:
    Prokuplje → Vranje

  • unosi se novi prevoznik (npr. drugi kombi koji dolazi po robu).

Sistem automatski beleži sve izmene u istoriji događaja (ko i kada je izvršio pretovar).

Nakon toga transport se normalno nastavlja, kupac vrši prijem i proces se završava kao i u scenariju 1.

3. Transport završava na mestu kvara – a dalje kreću nova vozila

Ovaj scenario se razlikuje od prethodnog po jednoj stvari:

👉 Roba se nastavlja prevoziti u više vozila (npr. dva kombija).

Po zakonu – pošiljku nije dozvoljeno deliti u jednoj otpremnici, pa je procedura sledeća:

Korak 1 – zatvaranje originalne otpremnice do mesta kvara

  • Pravi se neplanirani pretovar

  • Kao poslednje mesto isporuke unosi se Prokuplje

  • Treća deonica završava u mestu kvara

Korak 2 – kreiraju se dve nove otpremnice

Za svaki kombi po jedna nova eOtpremnica:

  • Pošiljalac: EnergoTehnology

  • Primalac: MarketPlus

  • Mesto otpreme: Prokuplje

  • Adresa odredišta: Vranje

  • Način otpreme: Prevoznik

Svaka nova otpremnica se šalje i prati kao potpuno nezavisna isporuka.

Kupac u Vranju potvrđuje prijem svake od njih zasebno, a zatim zatvara i originalnu otpremnicu.

4. Povrat robe (kratko uputstvo)

Povrat robe i povrat ambalaže funkcionišu kao bilo koja druga otpremnica.
Neke mogućnosti:

  • Povrat istim vozilom → ažurira se postojeća otpremnica

  • Naknadni povrat → kreira se nova otpremnica

  • Ambalaža se unosi kao regularna stavka (šifra, naziv, JM, količina)

Zaključak

Sistem eOtpremnica deluje zahtevno dok se ne savlada logika faza vožnje i pretovara.
Kada se sagledaju ovi realni scenariji, postaje jasno:

✔ Jedna pošiljka = jedna otpremnica, sve dok ne mora u više vozila
✔ Svaki pretovar se uredno evidentira (planirani ili neplanirani)
✔ Kvar vozila se rešava ažuriranjem faza ili kreiranjem novih otpremnica
✔ Primalac zatvara proces kreiranjem ePrijemnice

Izvor: Ministarstvo finansija, novembar 2025.

link do originalnog teksta Ministarstva finansija:

https://eotpremnica.efaktura.gov.rs/vest/5713/prakticni-primeri-postupanja-u-sistemu-eotpremnica.php

📢 Elektronske menice stižu 1. decembra 2025: Šta donosi novi sistem NBS?

Narodna banka Srbije zvanično uvodi ✔️ Centralni registar elektronskih menica (CReM) od 1. decembra 2025. godine.
Time prvi put dobijamo mogućnost korišćenja elektronskih menica, dok su se do sada koristile isključivo u papirnoj formi.

Ovo predstavlja velik korak ka digitalizaciji finansijskog sistema i donosi brže, sigurnije i efikasnije poslovanje.

💡 Šta su elektronske menice i kako funkcionišu?

Elektronske menice su digitalna verzija postojeće menice i omogućavaju:

  • ✔️ elektronsko kreiranje, izdavanje, prenos i brisanje,

  • ✔️ potpisivanje kvalifikovanim elektronskim potpisom (ConsentID),

  • ✔️ potpuno digitalan postupak bez papira i odlaska u banku,

  • ✔️ bezbedno čuvanje svih podataka u Centralnom registru.

Sve radnje se obavljaju kroz aplikacije elektronskog ili mobilnog bankarstva — jednostavno, brzo i potpuno elektronski.

📌 Prednosti za privredu i građane

1️⃣ Niži troškovi

👉 Naknade za elektronske menice biće niže od postojećih naknada za papirne menice.

2️⃣ Ušteda vremena i jednostavnije poslovanje

👉 Sve se završava digitalno — bez odlazaka u banku, bez formulara i čekanja.

3️⃣ Veća pravna sigurnost

👉 CReM ima status javne knjige, što donosi:

  • ✔️ transparentnost,

  • ✔️ pouzdanost,

  • ✔️ veću pravnu sigurnost za sve učesnike.

4️⃣ Pravna snaga u postupcima

👉 Za sud i izvršenje koristi se izvod iz CReM-a, kao javna i verodostojna isprava NBS.

📅 Kada ko dobija pristup elektronskim menicama?

  • ✔️ Od 1. decembra 2025. – privredna društva i preduzetnici
    Banke su obavezne da im omoguće korišćenje e-menica.

  • ✔️ Od kraja novembra 2026. – građani
    Time se kompletira potpuna digitalizacija meničnih procesa.

👉 Klijenti i dalje mogu birati između elektronske i papirne menice — banke moraju poštovati izbor.

📄 Šta je usvojila NBS?

NBS je donela:

  • ➤ Odluku o vođenju Registra menica i ovlašćenja,

  • ➤ izmene odluka o prinudnoj naplati,

  • ➤ jedinstvenu tarifu naknada NBS.

Ove odluke stvaraju pravni okvir za digitalno izdavanje i upravljanje menicama.

🏁 Zaključak

Uvođenje CReM-a donosi:

  • ✔️ niže troškove,

  • ✔️ brže procesiranje,

  • ✔️ uklanjanje papirologije,

  • ✔️ veću pravnu sigurnost,

  • ✔️ potpunu digitalizaciju bankarskih procesa vezanih za menice.

Narodna banka Srbije ovim projektom potvrđuje svoju posvećenost modernizaciji i sigurnosti finansijskog sistema — uz jasne koristi za privredu i građane.

.

📌 Poreski tretman napojnica dobijenih preko digitalnih platformi

Ministarstvo finansija objavilo je važno pojašnjenje o tome kako se oporezuju napojnice koje fizička lica dobijaju putem digitalnih platformi – npr. preko QR koda, POS terminala ili aplikacija koje omogućavaju ostavljanje bakšiša zaposlenima u ugostiteljstvu.
Ovo je posebno važno za restorane, hotele, barove, kafeterije i sve firme koje koriste savremene načine za prikupljanje napojnica.

💡 Ključne informacije

🧾 1. Napojnica je oporeziv prihod – “drugi prihod”

Napojnice koje zaposleni prime direktno od fizičkih lica putem platforme smatraju se oporezivim prihodom prema čl. 85. i 86. Zakona o porezu na dohodak građana.
➡️ To znači da nisu oslobođene poreza, niti se smatraju zaradom isplaćenom od strane poslodavca.

💳 2. Način isplate (QR kod / POS terminal) ne menja poreski tretman

Bez obzira da li je napojnica ostavljena skeniranjem QR koda ili na POS terminalu:

  • novac ide direktno zaposlenom,

  • ugostiteljski objekat ne učestvuje u transakciji,

  • poreski obveznik je zaposleni – primalac napojnice.

🧍‍♂️ 3. Zaposleni je dužan da se samooporezuje

Pošto lice koje daje napojnicu nije obveznik obračuna poreza po odbitku, zaposleni je dužan da sam obračuna i plati porez kao “drugi prihod”.

Obavezno je:
📅 u roku od 30 dana od prijema napojnice
📌 podneti prijavu PP OPO
💰 uplatiti 20% poreza (na osnovicu umanjenu za 20% normiranih troškova)

🤝 4. Mogućnost angažovanja poreskog punomoćnika

Zaposleni može ovlastiti poreskog punomoćnika (fizičko ili pravno lice – rezidenta), koji će u njegovo ime:

  • podnositi PP OPO prijavu,

  • primati poreska rešenja,

  • plaćati porez.

Ovo je praktično rešenje za zaposlene u ugostiteljstvu koji često dobijaju više manjih uplata tokom meseca.

🏁 Zaključak

Napojnice primljene preko digitalnih platformi nisu neoporezive, već predstavljaju “druge prihode” koji se prijavljuju i oporezuju samooporezivanjem.
Ukoliko vaši zaposleni koriste ovakve platforme, preporuka je da ih informišete o obavezama kako bi izbegli moguće kazne i zatezne kamate.

Prekovremeni rad: Šta zakon dozvoljava i koje su obaveze poslodavca?

Prekovremeni rad: Šta zakon dozvoljava i koje su obaveze poslodavca?

Prekovremeni rad je jedna od najčešćih tema u praksi radnih odnosa, ali i jedna od oblasti gde dolazi do čestih propusta poslodavaca. U mišljenju Ministarstva za rad (br. 011-00-01042/2014-02), jasno je istaknuto da se prekovremeni rad može uvoditi samo u izuzetnim, unapred nepredvidivim situacijama.

Kada je prekovremeni rad dozvoljen?

Zakon o radu (član 53) predviđa da poslodavac može zahtevati prekovremeni rad u sledećim slučajevima:

  • u slučaju više sile

  • kada dođe do iznenadnog povećanja obima posla

  • kada je potrebno završiti neplanirani posao u kratkom roku

Ovo znači da prekovremeni rad nije mehanizam za nadoknađivanje lošeg planiranja, manjka kadra ili uobičajenog obima posla — već isključivo alat za situacije koje su se pojavile iznenada.

Ograničenja prekovremenog rada

Zakon strogo ograničava maksimalno trajanje prekovremenog rada:

  • najviše 8 sati nedeljno,

  • najviše 12 sati dnevno, računajući i regularno radno vreme.

Takođe, zaposleni koji rade na poslovima sa skraćenim radnim vremenom, zbog povećanog rizika i uslova rada, ne mogu biti upućeni na prekovremeni rad, osim kada poseban zakon to izričito dozvoli.

Koje kazne prete poslodavcima?

Nepravilna primena prekovremenog rada može biti skupa. Član 274. Zakona o radu propisuje da će se poslodavac – pravno lice – kazniti novčanom kaznom od 600.000 do 1.500.000 dinara ako zaposlenom odredi prekovremeni rad suprotno Zakonu.

Ovo predstavlja značajan rizik po poslovanje, pogotovo ako se prekovremeni rad uvodi kontinuirano, bez jasnog pravnog osnova ili bez adekvatne evidencije.

Kako zaposleni mogu zaštititi svoja prava?

Ako zaposleni smatraju da je prekovremeni rad neopravdan, prekomeran ili naložen mimo zakona, mogu se obratiti inspekciji rada, koja nadzire primenu propisa iz oblasti radnih odnosa.

Zaključak

Prekovremeni rad je dozvoljen samo u izuzetnim situacijama, a svako odstupanje od zakonskih pravila izlaže poslodavca ozbiljnim sankcijama. Pravilno planiranje radnog vremena i dobro vođena evidencija ključ su za izbegavanje problema.

Subvencije za osobe sa invaliditetom

Subvencije za osobe sa invaliditetom: kada poslodavac ne može koristiti oslobođenje od doprinosa?

Ministarstvo finansija je 23. juna 2025. godine izdalo mišljenje kojim dodatno pojašnjava primenu člana 45b Zakona o doprinosima, a koje je važno za sve poslodavce koji zapošljavaju osobe sa invaliditetom.

Šta kaže Zakon o doprinosima?

Član 45b predviđa da se poslodavac koji na neodređeno vreme zaposli lice sa invaliditetom može osloboditi plaćanja doprinosa na teret poslodavca u periodu od tri godine, pod uslovom da je invalidnost dokazana odgovarajućom dokumentacijom.

Ovo pravo ne mogu koristiti državni organi, javna preduzeća i drugi budžetski korisnici.

Kada olakšica ne može da se koristi?

Zakon izričito propisuje da poslodavac ne može koristiti ovo oslobođenje ako za isto lice već koristi ili je koristio oslobođenje ili subvenciju po drugom osnovu.

Upravo tu dolazi ključno tumačenje Ministarstva finansija.

Subvencija zarade i oslobođenje od doprinosa – ne mogu zajedno

Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, poslodavac ima pravo na mesečnu subvenciju zarade do 75% ukupnih troškova zarade, ali ne više od 50% prosečne zarade u Srbiji.

Ako poslodavac koristi ovu subvenciju, Ministarstvo finansija potvrđuje da ne može koristiti i oslobođenje od plaćanja doprinosa iz člana 45b Zakona o doprinosima.
Drugim rečima: poslodavac može birati jednu od dve pogodnosti, ali ne obe istovremeno za isto lice.

Šta ovo znači u praksi?

Iako poslodavac nije budžetski korisnik (što je jedan od uslova iz člana 45b), činjenica da koristi subvenciju zarade dovoljno je da ga isključi iz mogućnosti korišćenja oslobođenja od doprinosa.

Preporuka za poslodavce

Ako zapošljavate ili planirate da zaposlite osobu sa invaliditetom, važno je da procenite:

  • šta vam je finansijski povoljnije (subvencija zarade ili oslobođenje doprinosa),

  • koliko dugo planirate da zaposleni ostane u radnom odnosu,

  • koliki su ukupni troškovi zarade.

📢 Evidentiranje stvarnih vlasnika za udruženja – nove oznake i obaveza učitavanja dokumenata

 

Od 1. oktobra 2025. godine počinje primena novog Pravilnika o sadržini Centralne evidencije stvarnih vlasnika („Sl. glasnik RS“, br. 83/2025), koji donosi izmene u načinu evidentiranja stvarnih vlasnika udruženja.

Ranije korišćena oznaka OSV 5A (za fizičko lice registrovano za zastupanje udruženja) više se ne koristi.
Nova oznaka OSV 5 sada je rezervisana za fondacije i zadužbine, pa je potrebno izvršiti novi unos podataka i učitati dokument na osnovu kog je utvrđen stvarni vlasnik – najčešće izvod iz APR-a, ugovor o osnivanju ili sličan dokument.

💡 Koju oznaku sada koristiti?
Za udruženja koja imaju obavezu da evidentiraju stvarnog vlasnika, primenjuju se oznake kao i za ostala pravna lica, u zavisnosti od strukture i načina upravljanja:

OSV 1B – ako fizičko lice poseduje 25% ili više prava glasa;
OSV 2 – ako fizičko lice posredno ili neposredno ima preovlađujući uticaj na donošenje odluka i vođenje poslova;
OSV 6 – ako nijedan od prethodnih kriterijuma nije ispunjen, pa se evidentira fizičko lice registrovano za zastupanje subjekta.
📅 Rok za usklađivanje
Podsećamo da se dokumenta mogu učitati od 1. oktobra do 30. novembra 2025. godine, kako bi se evidentiranje smatralo blagovremenim.

Vodič za evidentiranje stvarnog vlasnika u Centralnu evidenciju (2025)

Od 1. oktobra 2025. godine počela je primena novog Zakona o Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika („Službeni glasnik RS”, br. 19/25, 51/25 i 60/25-ispr).
Svi registrovani subjekti dužni su da se usklade sa zakonom do 29. novembra 2025. godine.

🔹 Ko ima obavezu evidentiranja?

Zakon se odnosi na:

  • Privredna društva (sem javnih akcionarskih),

  • Zadruge,

  • Ogranci stranih društava,

  • Udruženja, fondacije, zadužbine i ustanove,

  • Predstavništva stranih privrednih društava

Dakle, gotovo svi privredni subjekti u Srbiji, sem javnih akcionarskih društava i pojedinih izuzetaka (npr. političke stranke, sindikati, crkve i verske zajednice).

🔹 Ko je stvarni vlasnik?

Stvarni vlasnik je fizičko lice koje:

  1. poseduje 25% ili više udela ili prava glasa,

  2. ima preovlađujući uticaj na donošenje odluka,

  3. posredno finansira poslovanje i time utiče na upravljanje,

  4. ili je osnivač/korisnik trasta, fondacije ili zadužbine.

Ako nijedno lice ne ispunjava ove kriterijume, kao stvarni vlasnik se evidentira zakonski zastupnik (direktor ili član organa upravljanja).

🔹 Ko vrši unos podataka?

Evidentiranje se vrši elektronski, putem Portala APR-a, uz korišćenje kvalifikovanog elektronskog potpisa (npr. Pošta, PKS, HALCOM, MUP…).
Unos može izvršiti:

  • Osnivač (u fazi osnivanja),

  • Zakonski zastupnik (u svim drugim slučajevima),

  • Poverenik trasta.

🔹 Rokovi i dokumentacija

Registrovani subjekti imaju rok 60 dana (do 29. novembra 2025.) da unesu i učitaju potrebnu dokumentaciju.
Dokumenti moraju biti tačni, ažurni i ne stariji od šest meseci.
Ako su na stranom jeziku, potrebno ih je prevesti i overiti.
Sve se učitava u PDF formatu.

🔹 Kada se stvarni vlasnik ne evidentira?

Zakon prepoznaje slučajeve u kojima nije potrebno određivati stvarnog vlasnika, npr:

  • kada je jedini osnivač država, pokrajina ili lokalna samouprava,

  • za subjekte u stečaju ili prinudnoj likvidaciji,

  • kada je u vlasničkoj strukturi prisutan društveni kapital ili fond države.

🔹 Gde se vrši evidencija?

👉 Na novom portalu Agencije za privredne registre (APR) — Centralna evidencija stvarnih vlasnika.
Ovlašćena lica se prijavljuju putem kvalifikovanog elektronskog potpisa i unose sve potrebne podatke i dokumenta.


📌 Rok za evidentiranje: 29. novembar 2025.
Neusaglašavanje sa Zakonom može dovesti do kazni i ograničenja poslovanja

Link do originalnog dokumenta Ministarstva privrede

Izvor: Ministarstvo privrede Republike Srbije

⚠️ Problemi sa kvalifikovanim sertifikatima PKS – šta se dogodilo i kako izbeći slične situacije

⚠️ Problemi sa kvalifikovanim sertifikatima PKS – šta se dogodilo i kako izbeći slične situacije

Tokom vikenda 11. i 12. oktobra 2025. godine veliki broj korisnika kvalifikovanih sertifikata za elektronski potpis izdatih od strane Privredne komore Srbije (PKS) nije mogao da pristupi Sistemu elektronskih faktura (SEF).

Ovaj problem se dogodio upravo u periodu kada je veliki broj obveznika žurio da u roku od 12 dana po isteku poreskog perioda elektronski evidentira PDV i prethodni porez na SEF-u — zbog čega je zastoј u radu sistema izazvao ozbiljne posledice.

💸 Podsetimo, za neevidentiranje PDV u propisanom roku na SEF predviđene su novčane kazne:

  • od 200.000 do 2.000.000 dinara za pravna lica,

  • i od 50.000 do 500.000 dinara za preduzetnike.

PKS je problem pravdao „nestankom električne energije“ i „privremenim prekidom rada sistema“, dok je Ministarstvo finansija u saopštenju navelo da se problem odnosi isključivo na sertifikate PKS i da se, dok traje rešenje, korisnici mogu prijaviti putem ConsentID aplikacije.


🔍 Šta je sporno

Ovakav prekid u radu sistema pokazuje ozbiljan nedostatak profesionalnosti.
PKS je, kao izdavalac kvalifikovanih sertifikata, po zakonu dužna da preduzima sve tehničke i organizacione mere koje obezbeđuju pouzdano funkcionisanje usluge.
Za nepostupanje po toj obavezi propisana je novčana kazna od 50.000 do 2.000.000 dinara, ali je teško očekivati da će iko za ovaj propust snositi posledice.


✅ Naš savet: obezbedite alternativu

Da biste izbegli slične probleme u budućnosti, preporučujemo da pored fizičkog sertifikata (na USB stiku, kartici ili ličnoj karti) koristite i kvalifikovani elektronski sertifikat u klaudu uz pomoć mobilne aplikacije ConsentID.

Ovu uslugu pruža Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu, potpuno besplatno.

📘 Više informacija i uputstva:


🟩 Zaključak
Ovaj slučaj pokazuje koliko je važno imati pouzdan način pristupa SEF sistemu. Ako još uvek koristite samo sertifikat PKS, sada je pravi trenutak da razmotrite sigurniju i praktičniju alternativu.

Isplata otpremnine pre otkaza ugovora o radu

📢 OBAVEŠTENJE ZA POSLODAVCE

Isplata otpremnine pre otkaza ugovora o radu

Prema Zakonu o radu, poslodavac je dužan da zaposlenom isplati otpremninu pre otkaza ugovora o radu, ako do otkaza dolazi zbog tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena.

💡 Koliki je iznos otpremnine?
Visina otpremnine utvrđuje se opštim aktom ili ugovorom o radu, ali ne može biti niža od trećine zarade zaposlenog za svaku navršenu godinu rada kod istog poslodavca.

⚖️ Šta ako otpremnina nije isplaćena na vreme?
Ako poslodavac ne izvrši ovu obavezu pre otkaza:

  • zaposleni može pokrenuti sudski postupak radi zaštite svojih prava, i

  • u roku od 15 dana zatražiti od inspekcije rada odlaganje izvršenja rešenja o otkazu i vraćanje na rad do odluke suda.

📌 Napomena:
Rešenje o otkazu ugovora o radu nije izvršna isprava ako otpremnina nije prethodno isplaćena.

Savet:
Preporučujemo poslodavcima da blagovremeno planiraju isplate otpremnina i da pravovremeno pripreme svu dokumentaciju, kako bi izbegli moguće sudske sporove i inspekcijske mere.

Uticaj neizdate građevinske dozvole na pravo na odbitak prethodnog PDV-a

🏗️ Uticaj neizdate građevinske dozvole na pravo na odbitak prethodnog PDV-a

(Mišljenje Ministarstva finansija, br. 002531227 2025 10520 04 000 011 004 od 12. juna 2025. godine)

Ministarstvo finansija zauzelo je stav da neizdavanje građevinske dozvole u trenutku avansnog plaćanja ne utiče na pravo obveznika PDV-a da ostvari odbitak prethodnog poreza po osnovu avansne fakture.

Prema mišljenju Ministarstva:

  • Ako je izdat predugovor o kupoprodaji nepokretnosti u izgradnji, solemnizovan kod javnog beležnika,

  • Ako je izdat avans za kupovinu budućih ekonomskih celina (npr. poslovnih apartmana),

  • I ako postoje lokacijski uslovi za izgradnju objekta,
    → obveznik PDV – primalac avansa dužan je da obračuna PDV od 20% i izda avansnu e-fakturu, dok obveznik PDV – davalac avansa ima pravo na odbitak prethodnog poreza, pod uslovom da je avansna faktura prihvaćena u sistemu e-faktura.

Ministarstvo je dodatno pojasnilo da:

Tekst solemnizacione klauzule, koji navodi potencijalne rizike ukoliko građevinska dozvola naknadno ne bude izdata, nema uticaja na ostvarivanje prava na odbitak prethodnog poreza.

📌 Zaključak:
U slučaju avansnog plaćanja za nepokretnosti u izgradnji, pravo na odbitak prethodnog PDV-a postoji i kada građevinska dozvola još nije izdata, pod uslovom da su ispunjeni svi drugi uslovi iz Zakona o PDV-u i da je avansna e-faktura prihvaćena.

Pregled privatnosti

Ova web lokacija koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima se čuvaju u vašem pregledaču i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje kada se vratite na našu web stranicu i pomažete našem timu da razume koji su delovi web stranice najinteresantniji i najkorisniji.

Možete prilagoditi sve postavke kolačića navigacijom jezičaka sa leve strane.